![' Povrde ivo(eiz organskog uSgoja,koje nije naglaSava da se manji unos ugljikohidrata nadokna-
pesticidima i gnojeno umjetnim duje veiim unosom zdravlh masno6a, a ne protei-
,pit:i" .
na. Masnoia je dovjeku najbolji izvor energije, ali i
gnoJlvlma.
' Izegawlu se Zitarice, mahunarke, biljna ulja vaZnih hranjivi,]r tvari kao 5to su esencijalne masne
i margarini, pasterizirano mli.leko, industrijske kiseline i vitamini topivi u masti (A, D, K, E), bez
preradevine i kemijski dodaci hrani. kojih se ne bi mogle odvijati vaZne funkcije u na5em:
' Ukratko, bira se hrana koja se mo2e tijelu. LCHF je uivedskoj kliniikol praksi pokazao
rzgojiti, uloviti i1i ubrati, niSta rafinirano najbolje uiinke kod dijabetesa, pretilosti i drugih
i visokoprocesirano. PodrZavaju se lokalni bolesti prouzrodenih inzuliaskdm rezistencij om (i I i
proizvodaii. osjetlj.ivoiiu na ugljikohidrate) upravo zbog drastii-
' Jedu se zdrave masno6e dobivene iz Livotinja nog smanjenja unosa ugljikohidrata. Zanimljivo je
koje pasu, kokosova oraha, avokada, maslina i da se mnoge pozflate i vrlo udinkovite medicinske
hladno pre5anih ulja. dijete (npr. Optimal Diet, The Specific Carbohydra-
' Mogu se koristiti domaii pekarski proizvodi te Diet) zasnivaju na naielima izvorne prehrane sa
od zamjenskog braina: mljevenih oraiastih smanjenim unosom ugljikohidrata i poveianim
plodova i sjemenki. unosom prirodnih masti, kojima lijeinici Sirom svi-
' U prehranu je ukljutena tradicionalna, jeta lijede brojne moderne bolesti. Pozitivni udinci
nutritivno bogata hrana: fermentirano povrce, paleoprehrane primijeieni su kod sljededih:
iznutrice i domaie juhe od kostiju. ' Crohnove bolesti, celijakije, sindroma iritabilnog
Izvorna prehrana po sasta,'u makronutrijenata crijeva i drugih crijevnih bolesti
podrazumiieva manle ugljikohidrata. Stoga se u ' dijabetesa tipa 2, pretilosti, sindroma
engleskom govornom podruiju osim paleo iesto policistidnih jajnika, neplodnosti i drugih bolesti
koriste i nazivi primal rli lot.t.carb.U Svedskoj je po- vezanih uz inzulinsku rezistenciju
pularan naziv LCHF (loza carb, high fat) koji jasno ' sriano-Zilnih bolesti, visokog tlaka, poreme6aja
masnoia u krvi, masne jetre
ii:::i+=
; :-.- -. =,ery
o4xjge.jj t ' reumatoidnog artritisa, lupusa i mnogih drugih
autoimunih bolesti
' depresije i mnogih drugih psihidkih i
neuroloikih bolesti.
Neosporni dokazi
Sve su brojniji znanstveni dokazi da je moder-
na prehrana krivac za epidemiju bolesti tipicnih
za danainje vrijeme. Unatod dinjqnici da sve viSe
ljudi uzima skupe statine (lijekove za sni2avanje
kolesterola) i premda smo smanjili unos masno-
6e, svake godine sve vise ljudi umire od srianih
bolesti.,slijedeii sluZbeno preporudenu prehranu,
' koja je siromaina zasiienim mastima, ali bogata
viSestruko nezasidenim mastima iz biljnih ulja i
uglj ikohi dratima, izaziv amo opetovana o Ste ienj a
krvnih LlIa. One pak uzrokuju kroniinu upalu,
koja dovodi do srdanih bolesti, moZdanog udara,
dijabetesa i pretilosti. Yfi,e& prehrambene pre-
poruke ne mogu se viSe ni znanstveno ni moralno
opravdati, a suvremena istrai,ivanla neosporno
pokazuju dvrstu povezanost izmedu industrijske
hrane i novih civilizacijskih bolesti. e ini se da je
vrijeme da se posluZimo izvornom mudroSiu svo-
L [*[ML
-// /trsi*'[ jih predaka i vratimo se izvornoj vtstL hr&ne, z^
. koju danas zna;mo da ljudskom tijelu daje sav gra-
--/
l-/ ^
/1 ^/
r/ devni materijal koji mu treba i energiju potrebnu
*<t^/,r- r(Uten%ln za uravnote|en Zivot. S
{/iie o,4niti **upe i lUiLtittt t.t,tt, Pcln;it/. ,71. :.ti:t..;1,..:ah'titrl.or;.501.(t'/11.
82 lOfIE9, nu;an](https://image.slidesharecdn.com/sensa092012-121216070902-phpapp01/85/Sensa-09-2012-5-320.jpg)
Sensa 09 2012
- 2. 1 I
- 3. URAVNOTETI ..,.,,,"' Paleopr,hrana (eng. paleolithic,,"ifiit, ?aleo dier), S indu$trijskom revolucijom dodlo je do novog ri:,,,i:'i" takodeq'$opularno zvana prehraaaltkamenog doba velikog preokreta u ljudskoj prehrani: odjednom ili prehrana lovaca-sakupljada,..moderan je nutri- je postala pristupadna preradena rafinirana hrana, cid1iligfidki pristup koji se temelji na spoznajama o seier, bijelo bra5no i biljna ulja. Ljudi su prestali iri,@,,PJ.hrani na6ih dalekih predaka u paleoli- uzgajati vlastitu, doma6u hranu, napustili su sela, ,ik"'r:p#iifi:.tatdoblju r ramoju iovjeka, koje je zaposlili se'u gradovima i podeli kupovati industrij- ifrajalo oko 2,5 milijuna godina i zavrSilo prije 10-ak ske preradevine. Rezultat industrijske proizvodnje ti suca god i na razvojem poljoprivrede. Ti davn i preci hrane bio je nedostatak hranjivih wari, Sto je dovelo ,,,:,'' bili su lovci-sakupljaci i prehrana im se sastojala od do pogorsanja ljudskog zdravlja i poveianja osjetlji- .,::..:,'t" samoniklog bilja ie plodova koje su nalaziiu priro- vosti na kronicne i degenerativne bolesti. .;:,::' di i divijih Livotinja koje su 1ovili. Sedamdesetih godina prodlog stolje6a kolesterol i .,,..,,,,.,. Sye vi5e znanstvenika i drugih strudnjaka podri.a- prirodne masnoie Zivotinjskog podrijetla proglaie- t"'t';;';eoriju da je dovjek, kao ilvaka druga ziva vrsta ne su uzroinicima sriano-2ilnih bolesti. Lijeinici su na zemlji, genetski prilagoden odretlenoj vrsti hrane stanovnist,u podeli preporudivati smanjenje unosa koju mu je dala priroda tg da mu upravo ona osi- masno6e. Pratedi te trendove, prehrambena indu- gurava dobro zdravlje i spreiava razvoj sve uiesta- strija u ponudu je pocela uvoditi light proinode. lijih modernih. ?:l::,t .I**nr.^"ji ryl^^j".91 * Umjesto prirodnog maslaca poieo se propagirati Iovci-sakupliaci bili iznimno zdravi. Bili su vi5i, jade industrijski proizveden margarin, a umjesto svinjske tjelesne goi. i imali veii mozak.Iako im je Livotnl masti rafinirana biljna ulja. Masno6u s mesa podeli vijek bio kra6i, na to su utjecali izvanjski faktori, kao smo odstranjivati i bacati ili, u kajnjim sludajevi- 5to su vremenski uvjeti, nesrede, infekcije i napadi ma, zamjenjivati meso Litaricama, sojom i raznim divljih Zivotinja. Oni nisu obolijevali od kronidnih pahulj icama. Zumanjke jedemo maksimalno jedan - degenerativnih bolesti kao Sto su dijabetes, rak ili put ili dvaput tjedno, a dvarci su postali prosta rijei. sriane bolesti. Pobornici paleoprehrane smatraju da Potpunu zamjenutradicionalne hrane industrijsklm ./L /tu, je vrsta hrane koju sujeli naSi preci najbolje priiago- preradevinama,,blagoslovila" je farmaceutska indu- dena naSem metabolizmu i da se dovjek nije genet- striia, kojaje pokrenula najve6i biznis dosad: lijeko- ski prilagodio suwemenom ,radit.r piehrane. ve 71 snTi.avanje kolesterola. Medutim, upravo posljednjih desetljeda, otkako Od lovaca do poljoprivrednika su,,eksperti" poieli s prehrambenim propovijedima, Iako nam se dini da se ljudska prehrana oduvijek svijetom se proiirila epidemija debljine, srdano-Zil- temeljila na iitaricama i proizvodima od bra5na do- nih bolesti. dijabetesa, raka, autoimunih bolesti, bo- bivenog iz njih, one su, iz povijesne perspektive, nova lesti crijeva, alergija i drugih degenerativnih bolesti. hrana. Uzgoj Lirarica zapoceo je prije nekh 10.000 godina, 5to je mali dio cjelokupne ljudske povijesti. Energija i masne kiseline Poljoprivreda je pridonijela ruzvojn dovjeka, koji se Hranu trebamo iz dva rzzloga; prvo, radi kalorija viSe nije trebao seliti zahranom nego ju je mogao (energije) i drugo, radi hranjivih wari (nutrijenata). 'lr;gajzti tamo gdje bi se naselio. Pristupadna hrana Kalorije su energetska vrijednost namirnica koju dovelaje do ekspanzije stanovniStva, nicanja stalnih dobivamo iz ugljikohidrata, masnoda i bjelanievina, naseobina i opienito do razvoja druStva. Medutim, a potrebna nam je za proizvodnju energije u tijelu. antropologija j e pokzzala da se od tog vremena po- Hranjive tvari - vitamini, minerali, aminokiseline iz deo smanjivati dovjekov rast i Zivotni vijek, a doilo bjelancevina i masne kiseline iz masnocr - esenci- je do poveianja smrtnosti kod dojendadi, infektiv- jalni su gradevni materijal za tijelo, nuian za rad i nih bolesti, nedostatka ieljeza, poremecaja kostiju pravilno funkcioniranje hormonskih mehanizama i i zubnog karijesa. Prema nekim istraZivanjima, iak biokemijskih procesa u svim vitalnim tjelesnim su- se i mozak smanjio. Ukratko, poljoprivrednici nisu stavima. Kalorijska vrijednost pojedine namirnice tako zdravii otporni kao lovci-sakupljadi. ne govori ni5ta o njezinoj nutritivnoj vrijednosti. BO SOI1SS, nuuerr
- 4. ::T j.: (pi -e.i ,r.:r:!:jr r3 Itr::-:itr.::: +'1 !':: + ',' SluZbena prehrambena piramida pokazuje da tih omegama-6, pa danas taj omjer osno,n ljudske prehrane trebaju iiniti ugljikohidra- u prosjeku iznosi 20: 1, tj. hranom se unosi 20 p u t a ti, tj. proizvodi od Zitarica i Skroba. Oni su bogati vi5e omega-6 od omega-3. Uz prevelik unos Seiera kalorijama, ali siromadni nutrijentima, koji su gra- i drugih rafiniranih ugljikohidrata, neuravnote2en der,ni materijal zatljelo. Unoseii u njega kalorije u unos tih masnih kiselina najveii je problem moder- obiiku nutritivno siromaSne hrane kao ito su kruh, ne prehrane. Takav naiin prehrane krije uzrok pre- tjestenina, krumpir, ri2a, kukuruz, zitarice i pahu- tilosti i dijabetesa i potide upalne procese u krvnim ljice, ne zadovoljavamo njegove potrebe za nuinitn i17ama,5to dovodi do srdano-Zilnih bolesti. Kako hranjivim tvarima. S takvom hranom desto unosimo je nedavno u medijima izlavio poznati ameriiki i previSe kalorija, pa sb debljamo, a istodobno nam kardiolog Dwight Lundel: nedostaje vitalnih nutrijenata. 'Ne moZemo pobjeii dinjenici da, Sto viSe industrijski preradene hrane Poklonici paleoprehrane smatraju da je videnje konzumiramo, to vi5e potiaemo stvaranje upale, iz Litaricakao zdrave hrane nutricionisticki mit. One dana u dan. Ljudsko tijelo ne moZe preraditi i nije se sastoje uglavnom od Skroba, koji nije niSta drugo osmiiljeno da konzumira hranu nakrcanu Se6erom i nego nzgranate, molekule glukoze - Secer koji na natopijenu uljima omega-6. Postoji samo jedan na- nade tijelo djeluje podjednako negativno kao i deier din da se suzbiju fa upalna stanja, a to je povratak izkolah i siatki5a. Osim toga, vecina 2itarica sadr- hrani u njenom izvornom obliku." 2i teSko probavljivi protein glu,.n, koji veiina ljudi ne podnosi i koji je uzrodnik mnogih autoimunih Sto je paleo? bolesti. Ztarice sadri,e i tzv. antinuirijente, spojeve : Paleoprehrana mnogo je viSe od ,,dijetef i pod- koji spreiavaju apsorpciju, tj. iskoriStavanje mine- razumljeva nadin ,,iivota koji prihva6a sve viSe rala poput kalcija, magnezija,Leljeza.bakra i cinka. sljedbenika Sirom svijeta, Sto je iini svo.jevrsnim Jedan od najveiih problema moderne prehrane ,,narodnim" pokretom (grassroots movemenf). On neuravnote2en je unos masnih kiselina omega-6 i promiie ,,pra,v'u", nepreradenu hranu u njenom omegar3. One su nuZne na5em tijelu, ali probl.- izvornom obliku: nastaje kad unosimo viSe omega-6 od omega-3. Vi- ' Meso i masnoie 2ivotinja koje slobodno pasu sak te kiseline djeluje inflamnlrno, tj. rzaJiva upal- travu, a ne iivotinjakol. .. hrurr. Litaricama i ne procese u tljelu, naroiito u krvnim LrIzma, Eto sojom, hormonima rasta i antibioticima. dovodi do taanoja srdano-Zilnih bolesti. U pro5losti, ' Jaja koja su snijele koko5i 3to slobodno trikaraju kad su ljudijeli izvornu hranu, dobivali su dovoljno i kJjucaju po dvoriSru, a ne kokoSi koje Zive omega-3 iz ribe,2ivotinja koje pasu i jaja slobod- zbijene u kavezima i hrane se koncentratima. nih kokoSi, a omjer njih i omega-6 bio je 1:1. No ' Ribu koja slobodno 2ivi u morima i rijekama, a posljednjih nekoliko desetljeia zn tno se povecala ne iz uzgalaliita, koja se hrani koncentratima i konzumacija biljnih ulja, margarina i zitarica, boga- pliva u vlastitom izmeru. nuoan 9[ISL 81
- 5. ' Povrde ivo(eiz organskog uSgoja,koje nije naglaSava da se manji unos ugljikohidrata nadokna- pesticidima i gnojeno umjetnim duje veiim unosom zdravlh masno6a, a ne protei- ,pit:i" . na. Masnoia je dovjeku najbolji izvor energije, ali i gnoJlvlma. ' Izegawlu se Zitarice, mahunarke, biljna ulja vaZnih hranjivi,]r tvari kao 5to su esencijalne masne i margarini, pasterizirano mli.leko, industrijske kiseline i vitamini topivi u masti (A, D, K, E), bez preradevine i kemijski dodaci hrani. kojih se ne bi mogle odvijati vaZne funkcije u na5em: ' Ukratko, bira se hrana koja se mo2e tijelu. LCHF je uivedskoj kliniikol praksi pokazao rzgojiti, uloviti i1i ubrati, niSta rafinirano najbolje uiinke kod dijabetesa, pretilosti i drugih i visokoprocesirano. PodrZavaju se lokalni bolesti prouzrodenih inzuliaskdm rezistencij om (i I i proizvodaii. osjetlj.ivoiiu na ugljikohidrate) upravo zbog drastii- ' Jedu se zdrave masno6e dobivene iz Livotinja nog smanjenja unosa ugljikohidrata. Zanimljivo je koje pasu, kokosova oraha, avokada, maslina i da se mnoge pozflate i vrlo udinkovite medicinske hladno pre5anih ulja. dijete (npr. Optimal Diet, The Specific Carbohydra- ' Mogu se koristiti domaii pekarski proizvodi te Diet) zasnivaju na naielima izvorne prehrane sa od zamjenskog braina: mljevenih oraiastih smanjenim unosom ugljikohidrata i poveianim plodova i sjemenki. unosom prirodnih masti, kojima lijeinici Sirom svi- ' U prehranu je ukljutena tradicionalna, jeta lijede brojne moderne bolesti. Pozitivni udinci nutritivno bogata hrana: fermentirano povrce, paleoprehrane primijeieni su kod sljededih: iznutrice i domaie juhe od kostiju. ' Crohnove bolesti, celijakije, sindroma iritabilnog Izvorna prehrana po sasta,'u makronutrijenata crijeva i drugih crijevnih bolesti podrazumiieva manle ugljikohidrata. Stoga se u ' dijabetesa tipa 2, pretilosti, sindroma engleskom govornom podruiju osim paleo iesto policistidnih jajnika, neplodnosti i drugih bolesti koriste i nazivi primal rli lot.t.carb.U Svedskoj je po- vezanih uz inzulinsku rezistenciju pularan naziv LCHF (loza carb, high fat) koji jasno ' sriano-Zilnih bolesti, visokog tlaka, poreme6aja masnoia u krvi, masne jetre ii:::i+= ; :-.- -. =,ery o4xjge.jj t ' reumatoidnog artritisa, lupusa i mnogih drugih autoimunih bolesti ' depresije i mnogih drugih psihidkih i neuroloikih bolesti. Neosporni dokazi Sve su brojniji znanstveni dokazi da je moder- na prehrana krivac za epidemiju bolesti tipicnih za danainje vrijeme. Unatod dinjqnici da sve viSe ljudi uzima skupe statine (lijekove za sni2avanje kolesterola) i premda smo smanjili unos masno- 6e, svake godine sve vise ljudi umire od srianih bolesti.,slijedeii sluZbeno preporudenu prehranu, ' koja je siromaina zasiienim mastima, ali bogata viSestruko nezasidenim mastima iz biljnih ulja i uglj ikohi dratima, izaziv amo opetovana o Ste ienj a krvnih LlIa. One pak uzrokuju kroniinu upalu, koja dovodi do srdanih bolesti, moZdanog udara, dijabetesa i pretilosti. Yfi,e& prehrambene pre- poruke ne mogu se viSe ni znanstveno ni moralno opravdati, a suvremena istrai,ivanla neosporno pokazuju dvrstu povezanost izmedu industrijske hrane i novih civilizacijskih bolesti. e ini se da je vrijeme da se posluZimo izvornom mudroSiu svo- L [*[ML -// /trsi*'[ jih predaka i vratimo se izvornoj vtstL hr&ne, z^ . koju danas zna;mo da ljudskom tijelu daje sav gra- --/ l-/ ^ /1 ^/ r/ devni materijal koji mu treba i energiju potrebnu *<t^/,r- r(Uten%ln za uravnote|en Zivot. S {/iie o,4niti **upe i lUiLtittt t.t,tt, Pcln;it/. ,71. :.ti:t..;1,..:ah'titrl.or;.501.(t'/11. 82 lOfIE9, nu;an