Naslov: Bezbednost dece na internetu
Materijal prikupili na internetu i prezentaciju napravili uenici IV/2 O ,,KRALJ PETAR I iz Ni邸a
Suzana Miljkovi, profesor razredne nastave
O ,,Kralj Petar I,Ni邸, Srbija
Definisanje odnosa privatnosti i sigurnosti na internetu (Ceo rad)Jovan ikanja
油
Cilj rada je da uka転e na ugro転avanje
privatnosti na internetu ali i da uka転e na injenicu da se
iste tehnike, razliito postavljanje, koriste za
ugro転avanje privatnosti i za邸titu od prevare.
1. Raunar u oblaku
Zamislite Internet kao nebo, na kome se nalazi mno邸tvo oblaka razliitih vrsta i
veliina. Svaki od tih oblaka predstavlja jedan poseban Internet servis na koji se
korisnik individulano prikljuuje preko Internet pretra転ivaa.
Tr転i邸te Informacionih tehnologija je sigurno najdinaminije tr転i邸te od svih ostalih.
Razlog za to je konstantan rast, razvoj i nala転enje novih primena informacionih
tehnologija. Tehnologija oblaka je nastala kao prirodan proces prilagoavanja
potrebama takvog dinaminog tr転i邸ta. Veina tih potreba i problema je postojala i
ranije i ideja tehnologije oblaka takoe nije nova, meutim rastom Interneta su se
stvorili uslovi za realizaciju te ideje.
Cloud Computing ili Sky Computing-
Najjednostavnije reeno, to su razliite vrste servisa koji se nalaze na Internetu, a na koje se korisnik prikljuuje da bi pristupio web aplikacijama i obavio
zadatke, koje bi inae isto tako mogao obaviti i na aplikacijama koje su instalirane na njegov kuni raunar.
Oblak se nalazi svuda oko nas, i veina ljudi verovatno i ne zna da skoro svakodnovno koristi oblak. Kada 転elimo da proverimo po邸tu koristimo Gmail, kada
転elimo da se zabavimo koristimo Facebook, kada zelimo da odgledamo neki video i slu邸amo muziku koristimo Youtube, kada 転elimo da se edukujemo
koristimo Vikipediju Sve nabrojane web aplikacije i servisi su raznovrsne i drugaije, ali jedna stvar ih povezuje, to je oblak.
Za邸to ba邸 ime oblak? Naziv je nastao kao metafora za ne邸to 邸to se de邸ava na internetu u oblaku, to mo転e biti neka usluga u vidu softvera ili hardvera ija
fizika lokacija nije poznata, broj servera koji se koriste za tu uslugu nije poznat, njihova infrastruktura takoe nije poznata. Jedina briga korisnika oblaka je da
mora biti povezan na internet i da mora imati web browser na svom raunaru da bi mogao da koristi oblak.
Cloud Computing je ve uveliko postao deo sada邸njosti. Kako se Internet razvija, cloud computing dobija sve vi邸e resursa koje zamenjuju kuni raunar i
omoguavaju svakom korisniku da svojim podacima, aplikacijama i servisima pristupa preko Interneta
Jednog dana ljudima vi邸e nee biti potrebna memorija raunara - sve 邸to imaju moi e da skladi邸te na serverima, a jedino e im biti potreban internet.
Cloud Computing omoguava poveanje kapaciteta i sposobnosti korisnika ili organizacije, bez investiranja u harvder, edukaciju ili licenciranje novog softvera.
Najvea prednost je 邸to hiljade korisnika mo転e pristupiti jednoj aplikaciji preko Internet pretra転ivaa i to preko vi邸eserverske arhitekture. Na neki nain, to
izgleda kao da je svakom od tih hiljadu korisnika, ta jedna web aplikacija instalirana na kuni raunar.
ta se to nalazi u oblaku?
serveri koji omoguavaju izvr邸avanje aplikacija
diskovi za skladi邸tenje na邸ih podataka i bekapa istih
sistemi za za邸titu podataka, kontrolu, odr転avanje bekapa
interfejs prema klijentu
2. Kakve koristi imamo od oblaka?
Nema potrebe za kupovinom skupih aplikacija. Sve aplikacije su nam dostupne sa oblaka preko Web pretra転ivaa.
Prethodna taka iskljuuje potrebu za jakim ma邸inama. Jedina aplikacija koju direktno koristimo na na邸em raunaru je Web pretra転iva.
U邸tede na odr転avanju hardvera, softvera, prostora za sme邸taj servera (u sluaju da priamo o kompaniji).
Svi podaci su nam dostupni online u celom svetu gde imamo pristup internetu.
Potreba za pravljenjem bekapa podataka se gubi, jer to umesto nas radi kompanija koja nudi usluge cloud computing-a.
Olak邸ano deljenje podataka.
ta je korisniku potrebno da bi mogao da koristi usluge oblaka?
Raunar koji mo転e da pokrene Web pretra転iva
Veza sa internetom po転eljno je da bude brza
Pretplata kod provajdera koji pru転a usluge raunarstva u oblaku.
Neki servisi koji rade na principu oblaka
Gmail, Yahoo, Hotmail
Google Documents i drugi slini Google proizvodi
Amazon
Microsoft Azure
DropBox i drugi slini storage cloud sistemi
Zamke mre転e
TA NAM NUDE SAVREMENE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE?
*Digitalizacija informacija
Prednosti digitalizacije informacija:
Sistemsko skladi邸tenje informacija
Neogranienost broja kopija
Nepropadanje u fizikom smislu
Dostupnost informacijama
Nematerijalna forma smanjuje tro邸kove na nulu
Ekolo邸ki 100% efektna
*Bolja organizacija sopstvenog 転ivota
*Trenutan prenos informacija
*Vi邸e slobodnog vremena
*Najvea mogua za邸tita prirode
3. *U邸teda u svim resursima 転ivota
*Najekonominija energetski
*ZLOUPOTREBU INFORMACIJA
DECA I ZAMKE MRE貼E
DOBRE STRANE INTERNETA
Razvijanje ve邸tine uenja
Motivacija i podsticaj za uenje
Mogunost br転e i lak邸e komunikacije
Razvijanje kreativnosti
Razvoj strategija za odabir informacija
Izvor zabave
Uenje putem interneta
Kupovina preko interneta
STVARI KOJE UENJE INE ZANIMLJIVIJIM
Zvuk, animacija, video zapis
Uenje prema 転eljenom tempu
Pristup sadr転ajima sa bilo kog mesta
Gradivo se mo転e pregledati vi邸e puta
Za isto vreme se mo転e videti vi邸e gradiva
Otvaranje vi邸e stranica istovremeno
Mo転e se uiti kad god po転elite
LOE STRANE INTERNETA
1.Internet pospe邸uje nasilje
Posledice:
Podizanje nivoa tolerancije na nasilje
Potiskivanje svesti o nepravdi
2. Ugro転avanje privatnosti na mre転i
3.Psihika i fizika ugro転enost zdravlja
Posledice:
poveanje gojaznosti kod mladih ljudi
krivljenje kime
problemi sa vidom
asocijalno pona邸anje
agresivnost u pona邸anju
5 .Mobing nad osobama iz okoline
Posledice:
Vr邸njako nasilje
Vreanje profesora
4. 6.Razvijanje zavisnosti
7. La転ni prijatelji
8.Internet ni邸ta ne zaboravlja
TEHNIKE OPASNOSTI
VIRUSI, CRVI, TROJANCI
Virusi su opasni programi koji se 邸ire putem e-po邸te ili Internet stranica. Virusi mogu da o邸tete datoteke ili softver koji se nalaze na raunaru. Virus
Melissa, prvi virus koji se nalazio u prilogu e-poruke, je izazavo vi邸e od 80 miliona dolara 邸tete od njegovog prvog izdanja 1991. godine. Danas, postoje
na hiljade virusa koji se pojavljuju svake godine. 1990. godine postojalo je izmeu 200 i 500 virusa; broj je dostigao 50.000 do 2000. godine.
Crv je slian virusu koji sam sebe kopira u vi邸e kopija,ali mu ne treba domain da bi zarazio raunar. Crvi se esto prenose putem elektronske po邸te.
Iako prvobitna namena crva nije bila da napravi 邸tetu, dana邸nji crvi uzrokuju obziljna zagu邸enja mre転a i mogu da uni邸te datoteke.
Najrazorniji crv svih vremena, poznat pod imenom ILOVEYOU, je izazvao 87 milijardi dolara 邸tete.
Trojanski konji, odnosno trojanci, jesu opasni programi napravljeni da izgledaju bezopasno, na primer, kao igra. Meutim, kada se aktiviraju, mogu
o邸tetiti datoteke a da korisnik toga nije ni svestan
HAKERI I PROVALNICI
5. Hakeri i provalnici su termini koji se koriste za osobe koje neovla邸eno pristupaju sistemima podataka. Oni neovla邸eno pristupaju neza邸tienim
raunarima preko Interneta i kradu ili kopiraju datoteke koje zatim koriste za nezakonite aktivnosti.
Najbolji nain za邸tite raunara od neovla邸enog pristupa jeste kori邸enje za邸titnog zida (Firewall) i a転uriranje operativnog sistema..
SPAM-NE貼ELJENA ELEKTRONSKA POTA
Velika koliina e-po邸te koju ne 転elite da primite naziva se ne転eljena po邸ta ili spam. Ona preoptereuje sisteme e-po邸te i mo転e da blokira po邸tanske
sanduie. Po邸iljaoci ne転eljene e-po邸te ponekad koriste crve. Najuobiajeniji nain zbog kojih ljudi dobijaju ne転eljenu epo邸tu je prijavljivanje na nju, ak
i kad nisu svesni da to rade
Neki od naina da va邸a e-adresa zavr邸i u rukama ljudi koji 邸alju ovakvu po邸tu su
Automatsko kori邸enje softverskih alatki koje se zovu Webcrawlers, ili spiders, koji se kreu Webom proveravajui adrese e-po邸te, koje se potom
uvaju i koriste da generi邸u ne転eljenu e-po邸tu.
Prijavljivanje na stranicu za posetioce i uno邸enje va邸e adrese.
Prijavljivanje za besplatne stvari, kao 邸to su nagrade ili ak vesti.
Odgovaranje na postojeu ne転eljenu po邸tu, koja potvruje va邸u adresu e-po邸te.
Objavljivalje va邸eg imena i e-adrese na 貼utim stranicama na mre転i.
Uestovovanje u diskusionim grupama.
Registrovanje va邸eg naziva domena i ukljuivanje va邸ih linih informacija.
Dovr邸avanje profila na mre転i.
Uestovanje u sobama za askanje.
6. KAKO SE ZATITITI
Pored toga 邸to ljudi 転ele da provale u va邸 raunar, postoje oni koji takoe 転ele da dou do va邸ih linih informacija. I zato
Nikad nemojte da se vidite sa nekim koga ste upoznali na mre転i.
Nikad nemojte slati va邸e fotografije nekome na mre転i.
Nikad nemojte davati informacije kao 邸to su va邸e puno ime, va邸a adresa, 邸kola, va邸 raspred ili porodine informacije nekome koga ne poznajete.
Uvek se obratite roditeljima, staratelju ili nastavniku za pomo kada je Internet u pitanju.
ak i kada radite sa bezbednim lokacijama, treba da mate nekoliko stvari na umu kada delite informacije na mre転i.
Nikad nemojte davati vi邸e informacija nego 邸to je potrebno.
Ako ste sigurni u primaoca morate biti uvereni da su informacije bezbedne 邸to podrazumeva lokaciju koja ukljuuje tehnologiju 邸ifrovanja (encryption).
ifrovanje je proces 邸ifrovanja informacija koje 邸aljete tako da samo osoba kojoj ih 邸aljete ili raunar mogu da proitaju tu informaciju.
Na bezbednim lokacijama ete esto morati da se prijavljujete sa korisnikim imenom i lozinkom. Va邸a lozinka ne bi trebala da bude ne邸to oigledno,
treba da ima najmanje osam karaktera i da bude kombinacija slova i brojeva.
Koristite najnovije verzije va邸ih Internet pregledaa. Najnoviji pregledai su a転urni sa novinama u 邸ifrovanju i drugim bezbednosnim problemima.
Proitajte Polisu o privatnosti Web lokacije. Ne 転elite da obezbedite detaljne line informacije lokaciji koja e prodati te informacije listi za slanje e-
po邸te.
uvajte zapise svih va邸ih Internet transakcija.
7. Za邸titite se na mre転i
KORIENJE INTERNETA JE BEZBEDNO SVE DOK IMATE NA UMU TRI OSNOVNE STVARI:
Za邸titite raunar na mre転i
Odr転avajte operativni sistem a転urnim
Koristite antivirusni program i redovno ga a転urirajte
Koristite za邸titni zid
Pravite rezervne kopije va転nih datoteka
Budite pa転ljivi prilikom preuzimanja sadr転aja
Za邸titite se na mre転i
Budite obazrivi prilikom saop邸tavanja linih podataka
Ne delite line podatke na javnim stranicama
Imajte na umu sa kim razgovarate
Ne verujte nepoznatim ljudima
Ne koristite istu lozinku vi邸e puta
Imajte na umu da na mre転i nije sve pouzdano i da nisu svi iskreni
Ne kupujte na nepoznatim stranicama
Ne otvrajte nepoznate attachmente
Ne skidajte besplatne programe sa nepoznatih stranica
Ne budite njaivni, nije "zlato sve 邸to sija" a posebno na mre転i
8. Po邸tujte pravila
Morate se pridr転avati zakona, aki na Internetu
Vodite rauna o drugima i o sebi kada ste na mre転i, po邸tujte netiket
KLIKNI BEZBEDNO
sajt na kome mo転ete saznati kako da se za邸titite i pomognete sebi i drugima