More Related Content
What's hot (20)
More from Melisa Kadric (20)
Sest masovnih izumiranja
- 1. EST MASOVNIH IZUMIRANJA Seminarski rad iz predmeta Op邸ta I molekularna evolucija Kadri Melisa Emi Irma
- 2. Masovno izumiranje je pojam za o邸tro smanjenje broja 転ivih vrsta u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Preko 97 % svih vrsta koje je ikada 転ivjelo na na邸em planetu je danas izumrlo, no izumiranja se javljaju u nejednakim intervalima. Izumiranje vrsta prirodna je pojava koja rezultir a eliminacijom slijepih evolucijskih puteva, regul acijom bioraznolikosti i postizanjem prirodne rav note転e. Omoguuje razvitak novih skupina organizama te potie biolo邸ku evoluciju.
- 3. Klasinih 5 masovnih izumiranja utvrdili su 1982 godine Jack Sepkoski I David M. Raup. DANJANJE MASOVNO IZUMIRANJE. 1. Izumiranje u kasnom Ordoviciju 2. Izumiranje u kasnom Devonu 3. Izumiranje u kasnom Permu 4. Izumiranje u kasnom Trijasu 5. Izumiranje u tranziciji Kreda - Paleogen
- 4. nemogunost prilagodbe novim uvjetima okoli邸a, predacije i kompeticije. Uzroci izumiranja Mnoga masovna izumiranja mogu se shvatiti kao manje epizode izumiranja, svaka pokrenuta drugaijim imbenikom i sluajno poredane u vremenskom periodu od nekoliko milijuna godina. Masovno izumiranje karakterizira Nestanak vi邸e od 75% vrsta
- 5. Stopa i magnituda izumiranja su tijesno povezane veliine. Stopa izumiranja Stopa izumiranja je omjer broja izumrlih vrsta i vremena tijekom kojega je do邸lo do izumiranja, uzrokovanog razliitim faktorima. Magnituda izumiranja Magnituda izumiranja je postotak vrsta koje su izumrle.
- 6. Lazarus taksa Lazarus taksa = interpretira se kao bijeg organizama tijekom izumiranja u zaklon ili velikim smanjenjem brojnosti neke vrste do te mjere da je njihova produkcija fosila tijekom oporavka vrlo mala i vrlo rijetka. esti su primjeri iz razreda Gastropoda.
- 7. Izumiranje u kasnom Ordoviciju Epohe ordovicija su donji, srednji i gornji ordovicij. Veina svjetskog kopna sastojala se od superkontinenta Gondwane. Oceane su nastanjivali raznoliki beskimenjaci, a rane kimenjake inile su primitivne ribe. Nalasci primitivnih spora upuuju na poetak osvajanja kopna od strane prvih biljaka. Plitka mora u ordoviciju Raspored kontinenata I okeana
- 9. Uzroci izumiranja u Ordoviciju Izumiranja su se odigrala u dvije faze, obje u zadnjem stadiju ordovicija, hirnantiju, zahvatile Gondawnu. U prvoj je fazi rast ledenog pokrova prouzroio pad razine mora od 50 do 100 m, globalno zahlaenje i promjenu ciklusa ugljika u oceanima. Drugu fazu izumiranja pratilo je smanjenje ledenog pokrova Gondwane, globalno zatopljenje, rast razine mora i oceanske promjene uzrokovane anoksijom u plitkim i dubokim vodama. Prva faza Druga faza Oko 22% svih porodica je nestalo 邸to ovo izumiranje ini jednim od najveih.
- 10. Nestalo je oko 50% 転ivotinjskih porodica. Gotovo sve va転nije bentoske i planktonske zajednice postupno su se smanjile u jednoj ili obje faze izumiranja. Generalno su kosmopolitske vrste bolje pre転ivljavale od endemskih vrsta. Jedna od novijih teorija pretpostavlja da je do邸lo do kratkotrajnog izbijanja gama zraka koje su uni邸tile ozonski omota te dovele do smrtne radijacije I izumiranja.
- 11. Izumiranje u devonu Epohe devona su donji, srednji i gornji devon. Postojale su tri glavne kontinentalne mase: 1.Sjeverna Amerika i Europa nalazile su se na podruju ekvatora; 2. Sjevernu hemisferu inila je kopnena masa - dana邸nji Sibir; 3. Ju転nu hemisferu inile su Ju転na Amerika, Australija, Afrika, Antarktika i Indija. Velike povr邸ine plitkih mora bile su pokrivene grebenima, a biljke i 転ivotinje zauzeli su kopno.
- 12. Uzroci izumiranja u devonu Globalno zagaenje Morske vrste veih geografskih 邸irina bile su pod smanjenim negativnim utjecajem jer je 邸irenje anoksinih voda br転e u toplijim nego u hladnijim vodama. Anoksija oceana, meutim, ne mo転e objasniti terestriko izumiranje niti masovno izumiranje planktona u gornjim slojevima oceana koji, djelovanjem vjetra i valova, openito imaju dovoljno otopljenog kisika. Na povr邸inske vode je najvjerojatnije djelovalo izdizanje anoksinih dubinskih voda u vi邸e navrata, uzrokovano globalnim zahlaenjem Okeanska anoksija Devonski grebenski ekosustavi bili su najra邸ireniji u Zemljinoj povijesti, gotovo 10 puta vee povr邸ine nego grebeni dana邸njih oceana. Takoer su bili najvee 転rtve izumiranja.
- 13. Devon je bilo doba 邸koljka邸a, koji su bili dominantni element bentosa, a izgubili su vi邸e od 75% rodova. Homoctenidi iz skupine Cricoconarida, mali sto転asti organizmi, vrlo va転ni elementi devonskog zooplanktona, u izumiranju su potpuno nestali. Prema procjenama, oko 90% fitoplanktona s prezervacijskim potencijalom takoer je izumrlo. Time je nestala ekolo邸ka ni邸a nektonskih organizama. Samo su 8 redova amonita i 3 vrste konodonta pre転ivjeli izumiranje. Vi邸e od polovice riba razreda Placodermi je izumrlo, a pre転ivjeli predstavnici veinom su bile slatkovodne vrste. Ukupno je nestalo oko 30% 転ivotinjskih vrsta.
- 14. Izumiranje u kasnom permu Prijelaz iz paleozoika u mezozoik oznaen je najveim masovnim izumiranjem u Zemljinoj povijesti, nakon kojega se 転ivot zauvijek promijenio. Kontinenti u permu bili su spojeni u veliki superkontinent Pangeu koji se prostirao sve do polova. Dominiraju Pelikosauri i vodozemci.
- 15. Uzroci izumiranja u permu Prisutne su dvije teorije izumiranja u permu: vulkanizam i anoksija te poremeaji cirkulacije ugljika i anoksija. Zagrijavanje pliih mora vi邸ih geografskih 邸irina sprijeilo bi poniranje i hlaenje morske vode, a to bi rezultiralo stagnacijom i anoksijom. Nakon 邸to se potro邸ila velika koliina kisika iz oceana, do邸lo je do anoksije, a za daljnju oksidaciju bio je potreban atmosferski kisik, 邸to je dovelo do izumiranja na kopnu. Nestalo preko 60% 転ivotinjskih porodica.
- 16. ak su i kukci, najotpornija skupina organizama, pro邸li kroz jedinu krizu u njihovoj povijesti, s velikim gubitcima. Izumiranje biljaka bilo je izra転eno na vi邸im geografskim 邸irinama. Tako su na jugu nestale Glossopteris 邸ume, a na sjeveru visoko razvijena Cordaites flora Sibira. Kriza u permu oznaila je veliki efekt uskog grla u evoluciji mnogih beskralje転njaka. Ramenono邸ci i krinoidi, vrlo raznolike permske skupine, nikada nakon izumiranja nisu dostigli svoju prija邸nju raznolikost i rasprostranjenost. Trilobiti te rugozni i tabulatni koralji u potpunost su nestali. Kod ramenono邸ca, pu転eva i trpova izra転en je Lazarus efekt, pa su se oni u fosilnom zapisu pojavili tek nakon srednjeg trijasa.
- 17. Perm je zavr邸io najve転im izumiranjem u cijeloj povijesti Planete Zemlje, u kojem je nestalo gotovo 90% morskih I 70% kopnenih vrsta. Smatra se da su dinosauri izumrli upravo zbog silnih vulkanskih erupcija.
- 18. Izumiranje u kasnom Trijasu Rani trijas se smatra mrtvom zonom fanerozoika i predstavlja vrlo dug interval oporavka od masovnog izumiranja u permu. 貼ivi svijet sastojao se od 邸iroko rasprostranjenih organizama koji su pre転ivjeli prija邸nje izumiranje te nekih novih skupina poput ranih dinosaura. Pangea ekvator pustinja Na polovima nisu postojale ledene kape Prije 240 200 mil. god. Gornji Srednji Donji Glossopteris Cikade
- 19. Uzroci izumiranja u Trijasu Uzrok jo邸 uvijek nije sa sigurno邸u utvren, ali se istiu tri teorije: 1. Klimatske promjene (porast temperature -> metan!) 2. Asteroid/komete 3. Vulkanske erupcije Unato 邸iroko prihvaenoj teoriji vulkanizma kao primarnog uzroka izumiranja, znanstvenici predla転u razliite posljedine mehanizme kao dominantne, poput anoksije, kiselih ki邸a, acidifikacije oceana, klimatskih promjena, nakupljanja toksinih plinova i slino. Srednjeatlansko magmatsko podruje, CAMP (Central Atlantic Magmatic Province)
- 20. RedondasaurusPosljedice... Morski ekosistemi su mnogo vi邸e stradali od kopnenih: Nestala itava klasa Conodonta, zajedno sa jo邸 34% morskih rodova koji ukljuuju korale, veina pk. Ammonoidea (obje skupine danas slu転e kao va転ni fosili), te mnoge porodice gastropoda, brahiopoda, 邸koljka邸a, reptila i dr. ak su i korali i spu転ve bili gotovo potpuno uni邸teni! Kopno je bilo ne邸to bla転e pogoeno: neki sisari, velike amfibije i Archosaurus-i (izuzev dinosaurusa). Smatra se da je ovo izumiranje otvorilo brojne ekolo邸ke ni邸e na kopnu koje su vrlo brzo popunili dinosaurusi. Flora trijasa i jure taksonomski je vrlo slinog sastava te se skupno naziva Rhaetoliasna flora, 邸to dokazuje slabije izumiranje na kopnu Biljke nisu bile mnogo pogoene! Conodonta Avemetatarsalia
- 21. Izumiranje u tranziciji Kreda - Paleogen Uzrok izumiranja je asteroid koji je pogodio Zemlju na podruju poluotoka Yucatan (Chicxulub krater), te zauvijek promijenio 転ivot na njoj. Posljedice su: (1) slabljenje solarne radijacije zbog krhotina i pra邸ine od impakta i/ili velikog unosa vode u atmosferu; (2) posljedinog perioda intenzivno niskih temperatura; (3) granice kontinenta i oceana bile su izlo転ene velikim tsunamijima; (4) dugotrajne kisele ki邸e
- 22. Selektivnost izumiranja naginjala je prema taksonima s veim tijelom. Stoga je kod planktonskih foraminifera, je転inaca, 邸koljka邸a, pu転eva i brahiopoda uoeno smanjenje veliine tijela. Pre転ivjele vrste -> adaptivna radijacija Generalno, vrste koje su se hranile organizmima koji ovise o fotosintezi su bile znaajno istrijebljene, dok su najbolje pro邸li omnivori! Po jaini 3. mjesto! Izumrlo oko 75% vrsta (od ega 50% porodica 転ivotinja! Liliput efekat Poliploidija!
- 23. U potpunosti izumrli Skupina Archosaurus-a Pre転ivjele skupine koje su evoluriale u dana邸nje ptice i krokodile! Kronosaurus (Plesiosaurus) Mosasaurus Discoscaphites iris
- 24. Znaajno smanjen broj vrsta Cefalopode, ehinodermate, bivalvie Planktonske foraminifere 95% vrsta Dinoflagelate 62% vrsta Skleraktinski koralji 98% vrsta Coccolithophoridae
- 25. Brahiopode Hrskaviave ribe (7 od 41 porodica neoselahija, ajkula i ra転a nestalo), dok je 90% teleostea pre転ivjelo. Amfibije: gotovo da nema dokaza o izumiranju Kornjae i gu邸teri Bentosni organizmi!!! Sisari: Monotremate, metaterije, euterije Pre転ivjele: Sisari, maleni i nezamjetljivi -> podobnije osobine za pre転ivljvavanje i i prilagoavanje. Mala veliina i manja ekolo邸ka specijalizacija! Megazostrodon Stomatosuchus
- 26. Dana邸nje masovno izumiranje Holocensko masovno izumiranje: (12 000 godina danas) Uz teoriju glacijacija, jedna je od glavnih teorija izumiranja upravo pojava ovjeka! Veliki pritisak na ekosistem: Eksploatacija resursa Fragmentacija stani邸ta Uno邸enje invazivnih vrsta irenje patogena Direktno ubijanje vrsta Mijenjanje globalne klime
- 27. Prahistorija Homo sapiens Lov, poljoprivreda mamuti sabljozubi tigar stepski bizon divovski jelen europski 邸piljski lav veliki klokan Do 2100. godine 50 % svih vi邸ih 転ivih organizama biti istrijebljeno, ako ljudska vrsta nastavi sa svojim dosada邸njim postupcima Moa Glyptodon
- 28. Ledeno doba 1. Prostor kroz koji je putovao Sunev sistem nije uvijek bio jednake temperature 2. Promjene u morskim strujama ili visanama kontinenata 3. Zemljina atmosfera Kraj ledenih doba: poveanje temperature i povlaenje ledenjaka i ledenih pokrova. Od ukupno 15 vrsta biljojeda, tri su pre転ivjele izumiranje: Fiziologija 転ivotinja Migracije ljudi
- 29. Hvala na pa転nji