2. Mnoge stare karte kazuje da je od davnina bilo ovdje, kao
ljudsko naselje, rimsko odmori邸te i hrvatsko 転upsko sredi邸te.
Postoje izvori, ljetopisi i predaja davnine, postoji pria o mjestu
pod suncem, njegovim ljudima i ljubavi prema domovini.
Postoji R o v i 邸 e , svjedok vremena i znamen davnine.
5. Slino je bilo i s ostalim hrvatskim
gorama ovog kraja
6. Na prirodnim pravcima od Bilogore prema
Kalniku i Medvednici, sa svojim rjeicama i
blagom, prvim se ljudima Rovi邸e inilo kao
savr邸eno mjesto pod suncem.
7. Kad 邸ire
podruje oko
nas pogledamo
iz kozmike
perspektive, ne
treba biti vidovit
pa otkriti, 邸to je
to posebno i
rajsko ba邸 ovdje,
da ga na邸i stari
prigrle kao svoj
svijet.
8. Te邸ko je pojmiti jesu li drevni ljudi odabrali ovo mjesto
ili je ono samo biralo svoje prve ljude.
10. Smrt je bila uz njih kao 転ubor uz male rijeke.
Smrt je birala hrabre, najhrabrije da ih slave i pamte
kao plemenske junake.
11. ovjek je najprije duhom, a onda snagom mi邸ice i o邸trice
svladavao sna転nije i surovije od sebe.
12. 貼ivot nije mogao biti lak, ali je mogao biti lijep, u predasima izmeu
vjene borbe. Surovo okru転enje tra転ilo je od ovjeka da napregne sve
svoje duhovne i tjelesne granice, da traga, ui, otkriva, podi転e, raste i
oduhovljuje svoj svijet.
13. Pretpovijesno
i antiko doba
Osnovna osobina tada邸njeg stanovanja je 転ivot u utvrenim
gradinama na uzvi邸enjima, a za potrebe ekstenzivnog
stoarenja koristili su velike pa邸njake, 邸ikaraste i 邸umske
prostore. Podravska nizina je zbog velike movarnosti i
brojnih pra邸uma bila nepogodnija za iskori邸tavanje tako da
su Kalnik, Bilogora i vi邸i dijelovi ravnice predstavljali
prvobitnu zonu naseljavanja. Brojna prapovijesna
arheolo邸ka nalazi邸ta dokazi su o ranoj naseljenosti ovog
podruja. Sva ta nalazi邸ta nalaze se uz vodotoke i izvore
pitke vode. Najstarije nalazi邸te je u Gornjim Brezovljanima
kod Svetoga Ivana 貼abna. Ve u to doba putevi iz Podravine
vodili su preko rovi邸anskog podruja. Na prijelazu iz
bronanog u 転eljezno doba ovdje je 転ivjelo Ilirsko pleme
Jasi.
14. Rimljani donose
procvat
Antiko razdoblje ( 1. do 5. stoljee ) oznailo je gospodarski preobra転aj
ne samo za ovaj kraj. Arheolo邸ki dokazi o 転ivotu u ovom razdoblju su
siroma邸niji.Rimljani izgrauju mre転u cesta, a cesta Poetovia - Mursa
prolazila je kontaktnim podrujem dravske nizine i Bilogore. Jo邸 i danas
mogu se u proljee vidjeti obrisi rimske ceste. Dolazi do romanizacije i
izgradnje mre転e gradova.Pretpostavlja se da jekod Rovi邸a bila postaja
sa skladi邸tem, trgovi邸tem i kovanicom. Stanovni邸tvo se bavilo
ratarstvom i stoarstvom, uzgajalo se voe i povre, Rimljani su donjeli i
vinovu lozu u ove krajeve. Dakle, dolazi do intenzivnog iskori邸tavanja
povoljnih predjela za ratarstvo. U 3 stoljeu stanovni邸tvo prima
kr邸ansvo. U vrijeme kasnog rimskog carstva dolazi do reorganizacije i
ovo podruje je cijelo pripalo pod Panoniu Saviu. Ve u 2. stoljeu poeli
su prvi prodori barbara, a u 3. i 4. stoljeu dolaze Goti i Huni.
15. Rimska villa rustica
Pretpostavlja se
da ih je bilo
nekoliko na ovom
podruju. Tragovi
jedne pronaeni
su u Malom Kri転u.
16. Pad Rimskog Carstva
Provale Vandala, Huna, Vizigota i Germana dovele su 476. g.
do pada Rimskog Carstva. Time je ovaj prostor ostao otvoren
za rijeku naroda koja je dolazila sa istoka.
17. Dolazak Hrvata
U ranosrednjovjekovnom razdoblju
nakon propasti Zapadnog rimskog
carstva 邸to se dogaalo na ovim
prostoru sve do 12. stoljea
mo転emo samo nagaati, jer prvi
pisani dokumenti javljaju se tek od
12. stoljea. Ovim podrujem
prolazili su u 5. i 6. stoljeu Goti,
Gepidi, Langobardi. Prve skupine
Hrvata dolaze ovdje u 6. stoljeu
zajedno s Avarima.
18. Rovi邸e upravna 転upa na
Kolomanovoj cesti
Osnovna jedinica lokalne
samouprave Hrvata od
srednjeg vijeka bila je 貼upa
(貼upanija). Plemensko
ustrojstvo u srednjem vijeku
naju転e je povezano s
podrunom podjelom na
転upanije Svaka 転upa je bez
obzira na veliinu tvorila jednu
podrunu jedinicu. 貼upe
dobivaju imena prema
rijekama, dolinama ili prema
utvrdama oko kojih se 転upa
razvijala. Na elu 転upe bio je
転upan koga je imenovao kralj.
19. Najstariji pisani tragovi o Rovi邸u
Rovi邸e se prvi put spominje u sauvanom
dokumentu iz 1232. godine. Tada je kralj
Slavonije herceg Koloman darovao posjed
Konjsku dvojici rovi邸anaca, Dragi i Dragecu,
ocu i sinu. Dakle, Rovi邸e je ve u 13. stoljeu
tvra-grad, iji su stanovnici bili u kraljevoj
vojnoj slu転bi. U povelji iz 1255. godine pi邸e da
je u Rovi邸u 4. travnja po zapovijedi kralja Bele
IV. do邸ao ban Stjepan kako bi utvrdio prava i
povlastice stanovnika. Dokumenti iz 1232.
godine spominju Rovi邸e kao 転upu ili 転upaniju
koju ine slobodni ljudi, posebnih obveza za
vojnu slu転bu jednog kralja ili regijske 転upe, te
kazuje da je posjed Konjska u Rovi邸anskoj
転upi.
20. Rovi邸anska
転upa
Granica Rovi邸anske 転upe protezala se na zapadu do potoka Velika, na sjeveru
do Bilogore i Gornje Komarice, na jugu do rijeke esma, a istona granica ide
rjeicama: Bjelovacka i Dobrovita, a do naselja Bjelovara, Kupinovca i Jabuete.
Od godine 1270. do 1326. spominju se sela i posjedi u Rovi邸anskoj 転upi: selo
Maik (Machich) kod potoka Velike, posjed Erneuch na granici Rovi邸a i
Koprivnice, posjed Konjska, potok Velika, selo Klokoevac i pavlinski samostan
Streza (danas Pavlin Klo邸tar). Imena koja se spominju za naziv Rovi邸e u
dokumentima kroz povijest su: Riuche (1232. godine), Rewche (1289. godine),
Ryuche (1367. godine), Rewcze (1421. godine), Roycze (1441. godine),
Rowysche (1597. godine) i Rovische (1628. godine).
21. Stariji materijalni dokazi o
転ivotu na ovim prostorima
pronaeni su u temeljima
crkve Sv. Kri転a na samom
sjeveru nekada邸nje
Rovi邸anske 転upe.
22. Osim romanikih temelja crkve, otkrivene su i grobnice s
kostima starijim od 1000 godina. Analizom C14 ostataka
kostiju devastiranog ukopa ispod praga dana邸njeg ulaza
u sakristiju (13 ukopanih), utvrena je starost na 994.-
1155. (vjerojatnost 68,2%) Rije imaju arheolozi i
povjesniari.
23. Pokr邸tavanje Hrvata na ovim
prostorima
Vrijeme e pokazati a struka
na znanstvenim osnovama
utvrditi, je li ovdje s
obzirom na sve izneseno,
doista bilo sredi邸te
pokr邸tavanja Hrvata na
ovim prostorima. I tko su
13 ukopanih, nad ijom
tajnom zastajemo.
Do tada po邸tujmo njihov mir
i bitaka njihovih mir.
24. Sabori hrvatskog plemstva
Koliko je nekada
Rovi邸e bilo va転no
sredi邸te zbog
zemljopisnog polo転aja
vidi se i po tome 邸to je
ovdje 1279., 1341. i
1475. godine odr転ano
nekoliko sabora
slavonskog plemstva.
25. Kotar Rovi邸e
Poslije ukinua Rovi邸anske
upravne 転upe, koje je proveo kralj
Sigismund Rovi邸e i dalje
zadr転ava odreenu va転nost.
Novoureena Kri転evako-
rovi邸anska 転upanija, po
転upansko sudskom zapisu osniva
se 1348. godine. U drugoj polovici
14. stoljea Kri転evcima kao
転upanijskom sjedi邸tu pridru転ila su
se podruja azme, Grevca,
Gorbonoka. Poslije 1391. godine
Rovi邸e se vi邸e ne spominje kao
転upanija, nego samo kao kotar.
26. Obitelj Dr転ani rovi邸anski
vlastelini
Prvi poznati lan ove obitelji je
bio Dr転 (Ders)
Dr転 (Ders) je imao sina Nikolu, a
on Jurja
Jurjev sin Martin je bio pouzdanik
bana (i jedno vrijeme palatina)
Detrika Bebeka
Martin je bio i u kraljevoj slu転bi te
je stekao posjede oko Kaposv叩ra
u Ugarskoj
1389-1391. i 1394.-1397. bio
podban te 転upan Zagrebake i
Kri転evake 転upanije, a 1392.
転upan 転upanije Temes u Ugarskoj
27. Martin Dr転ani
Za zasluge u vojnim
pohodima od kralja
貼igmunda Luksembur邸kog
Martin Dr転ani je dobio
posjed Rovi邸e 1393. godine
1398. braa 貼igmund i
Martin Dr転ani postaju
vlasnicima posjeda
Topolovec, a posjedovali su
i posjed oko potoka Velika,
dok je Martin dr転ao i dio
posjeda urevca
1413. obitelj Dr転ani je
preuzela vlastelinstvo
Gradi邸e u Po転e邸koj 転upaniji
28. Uspon
Dr転ania
Martin Dr転ani je 1398/99. bio ka邸telan Kaloe u Ugarskoj
1398.-1402. vr邸io je slu転bu vicepalatina, 邸to je bila druga po
va転nosti slu転ba u dr転avi iza kraljeve (prva je bila slu転ba palatina)
Na kraljevom dvoru je bio zapovjednik dvorske stra転e (1403.) i
stolnik (1404.-1406.)
1405. 転upan ime邸ke (Somogy) 転upanije
29. Smrt Martina
Dr転ania
1411. zabilje転en kao jedan
od zapovjednika ugarsko-
hrvatske vojske koju je kralj
貼igmund posla u pomo
opsjednutom ibeniku
U vojnom pohodu u Bosnu
1415. zarobili su ga
Osmanlije i odveli u
Osmansko Carstvo
Umro je 31. listopada 1418.
Njegove su posjede
naslijedili udovica Ana te
sinovi Juraj, Dr転 (Ders) i
Petar
30. Obitelj Dr転ani
do izumra
Stjepan Dr転ani (Dr転ov sin) je 1490. bio jedan od zastupnika u saboru koji
je za kralja izabrao Vladislava II. Jagelovia
Stjepanov sin Nikola je 1518.-1520. bio slavonski podban te 転upan
Zagrebake i Kri転evake 転upanije
1543. posjedi Ivanova sina Vuka oko Topolovca se spominju u vezi s
osmanskim provalama
On je 1554. bio zapovjednik i kapetan tvrave Siget (bio je prethodnik
Nikole Zrinskog na toj du転nosti)
Obitelj je u mu邸koj lozi izumrla prije 1628.
31. Rovi邸anska tvra
U dokumentima kasnog srednjeg
vijeka ka転e se da su Rovi邸ani
gradili tvru. Najezdom Turaka
tvra je narodu poslu転ila kao
sigurno utoi邸te a na utvrenom
prostoru moglo se smjestiti oko
50 kua za stanovanje. U to
vrijeme razvija se obrt i trgovina,
te se odr転avaju veliki godi邸nji
sajmovi. Rovi邸e postaje
raskri転je putova Zagreb -
Virovitica, te Koprivnica - azma
- Sisak - Topusko - Biha - Split.
32. Petar de Konzka
Kralj Vladislav
Jagelovi dodijelio je
1515. plemiki grb
Petru de Konzka i dao
mu pravo ubiranja
mostarine na svom
posjedu Selnica-Sent
Damankos.
33. Propast Szent-Damankosa
1522. Petar de
Konzka s narodom
napu邸ta ognji邸ta
predaka i u
Hrvatskom zagorju
podi転e novo naselje
Konj邸inu sa crkvom
svetog Dominika.
34. Nije bilo bitke onog doba u kojoj nisu
sudjelovali plemii iz Rovi邸a
35. Sumrak starog Rovi邸a
Od 1532. do 1538. godine
Turci pale i pljakaju ove
krajeve i odvode mnogo
ljudi u tursko roblje.
Godine 1597. ponovno se
obnavlja tvra u Rovi邸u.
U vrijeme Vojne krajine
granice su stalne. Poslije
Karlovakog mira 1699.
godine Rovi邸e kao
kraji邸ka tvra gubi
va転nost i postaje kraji邸ko
selo u sastavu Kri転evake
pukovnije.
36. Junaci i spasitelji Europe
Od Krbavskog polja
1493., Mohake bitke
1526., Sigetske bitke
1566. do Sisake bitke
1593. hrvatski se vojnik
nauio nositi s turskom
najezdom. U tih 100
godina po cijenu vlastitog
uminua slomio joj je
snagu i tako spasio
Europu.
78. Povratak u budunost
Rovi邸e je od 1871. godine bilo
u sastavu Opine Sv. Ivan 貼abno
i kotara Kri転evci, a prvi put je
Opina Rovi邸e ustrojena kao
administrativno-upravna
jedinica od 1955. do 1962.
godine. Nakon prvih lokalnih
izbora u demokratskoj i
samostalnoj Hrvatskoj, 21.
travnja 1993. godine
konstituirano je Opinsko vijee
nove Opine rovi邸e i taj dan se
slavi kao Dan Opine Rovi邸e.
79. 貼ivot se ovdje temelji
na vrijednostima koje
traju i opstoje
stoljeima.
Taj duh e krasiti
Rovi邸e i u stoljeima
pred nama.
