Kopaki rit
Najstariji park prirode u Hrvatskoj
Progla邸en je parkom prirode 1967. godine
Kopaki rit
Najvea rasko邸 zelenila vode i 邸ume u Slavoniji i njezin najvei prirodni biser odnosi se na podruje Parka prirode Kopaki rit. Park obuhvaa movarni prostor oko u邸a Drave u Dunav kod Osijeka povr邸ine 238 hektara. Jedna od najveih fluvijalno-movarnih nizina u Europi
Kopaki rit
Kopaki rit je razgranat hidrolo邸ki sustav movara, jezera i kanala koji povezuju kanale. Najvee jezero je Kopako, a najdublje Sakada邸ko jezero
Kopako jezero
Sakada邸ko jezero
Najveu povr邸inu Parka prekrivaj 邸ume bijele vrbe te movarna i travnjaka vegetacija. Movarni uvjeti pogodni su za 転ivot velikog broja vodozemaca, riba, ptica i sisavaca pa je zbog bogatstva 転ivotinjskog svijeta ju転ni dio Parka progla邸en posebnim zoolo邸kim rezervatom.
貼ivotinje
Orao 邸tekavac i Crna roda su rijetke i za邸tiene vrste
Park je bogato stani邸te jelena
Orao 邸tekavac
Crna roda
Jelen
Takala kod Praputnjaka je 1972. godine bio prvi kulturni krajolik biv邸e federacije deklariran kao kulturna ba邸tina.
Osim povijesnih jezgri i komemorativnih lokacija, tada je jedini prostor pod konzervatorskom i muzejskom paskom bila "Rodna kua druga Tita" s okolicom, dana邸nje "Staro selo". Kao i s njim, vremenom se kritinim pokazalo kopnjenje potrebnih umijea za odr転avanje (kasnija "nematerijalna kulturna ba邸tina").
Ovaj je pionirski konzervatorski postupak primijenio vi邸e inovativnih domi邸ljaja, ve od samog naziva jer su tada termin "kulturni krajolik" sporadino koristili samo geografi. U dana邸njem Registru kulturnih dobara se vidi koliko je osjetljiva ta konzervatorska kategorija: niz takvih nije uope uveden kao kulturni krajolik (poput ovoga), meu kulturnim krajolicima ima kulturnih dobara kakva to nisu, razlika u veliini najmanjeg i najveeg je 1 naprema 200 pa je mjerama za邸tite vrlo te邸ko standardizirati polazi邸ta.
Predavanje je u ovom obliku bilo sastavljeno u preddiplomskoj nastavi kulturnih krajolika u udaljenoj nastavi za vrijeme pandemije. Nastavnik je zahvalan na dokumentacijskoj potpori rijekog Konzervatorskog odjela, Dr転avnog arhiva u Rijeci, PZ Dolina (prijedlog registracije umijea izgradnje i odr転avanja bakarskih prezida kao nematerijalnog kulturnog dobra), udruge "Praputnjak kulturni krajolik" (lociranje Glihinog rakursa) i samoj konzervatorici u miru Beati Gotthardi Pavlovsky. U tom smislu su za eventualna daljnja kori邸tenja izvornih ilustracija potrebne njihove privole.
Jadran Kale, etnolog, Muzej Grada ibenika i Sveuili邸te u Zadru, 2022.
Kopaki rit
Najstariji park prirode u Hrvatskoj
Progla邸en je parkom prirode 1967. godine
Kopaki rit
Najvea rasko邸 zelenila vode i 邸ume u Slavoniji i njezin najvei prirodni biser odnosi se na podruje Parka prirode Kopaki rit. Park obuhvaa movarni prostor oko u邸a Drave u Dunav kod Osijeka povr邸ine 238 hektara. Jedna od najveih fluvijalno-movarnih nizina u Europi
Kopaki rit
Kopaki rit je razgranat hidrolo邸ki sustav movara, jezera i kanala koji povezuju kanale. Najvee jezero je Kopako, a najdublje Sakada邸ko jezero
Kopako jezero
Sakada邸ko jezero
Najveu povr邸inu Parka prekrivaj 邸ume bijele vrbe te movarna i travnjaka vegetacija. Movarni uvjeti pogodni su za 転ivot velikog broja vodozemaca, riba, ptica i sisavaca pa je zbog bogatstva 転ivotinjskog svijeta ju転ni dio Parka progla邸en posebnim zoolo邸kim rezervatom.
貼ivotinje
Orao 邸tekavac i Crna roda su rijetke i za邸tiene vrste
Park je bogato stani邸te jelena
Orao 邸tekavac
Crna roda
Jelen
Takala kod Praputnjaka je 1972. godine bio prvi kulturni krajolik biv邸e federacije deklariran kao kulturna ba邸tina.
Osim povijesnih jezgri i komemorativnih lokacija, tada je jedini prostor pod konzervatorskom i muzejskom paskom bila "Rodna kua druga Tita" s okolicom, dana邸nje "Staro selo". Kao i s njim, vremenom se kritinim pokazalo kopnjenje potrebnih umijea za odr転avanje (kasnija "nematerijalna kulturna ba邸tina").
Ovaj je pionirski konzervatorski postupak primijenio vi邸e inovativnih domi邸ljaja, ve od samog naziva jer su tada termin "kulturni krajolik" sporadino koristili samo geografi. U dana邸njem Registru kulturnih dobara se vidi koliko je osjetljiva ta konzervatorska kategorija: niz takvih nije uope uveden kao kulturni krajolik (poput ovoga), meu kulturnim krajolicima ima kulturnih dobara kakva to nisu, razlika u veliini najmanjeg i najveeg je 1 naprema 200 pa je mjerama za邸tite vrlo te邸ko standardizirati polazi邸ta.
Predavanje je u ovom obliku bilo sastavljeno u preddiplomskoj nastavi kulturnih krajolika u udaljenoj nastavi za vrijeme pandemije. Nastavnik je zahvalan na dokumentacijskoj potpori rijekog Konzervatorskog odjela, Dr転avnog arhiva u Rijeci, PZ Dolina (prijedlog registracije umijea izgradnje i odr転avanja bakarskih prezida kao nematerijalnog kulturnog dobra), udruge "Praputnjak kulturni krajolik" (lociranje Glihinog rakursa) i samoj konzervatorici u miru Beati Gotthardi Pavlovsky. U tom smislu su za eventualna daljnja kori邸tenja izvornih ilustracija potrebne njihove privole.
Jadran Kale, etnolog, Muzej Grada ibenika i Sveuili邸te u Zadru, 2022.
2. SPOMENIK PRIRODE
Spomenik prirode ili prirodna ba邸tina je element
prirode koji je nekim aktom dr釘ave stavljen pod
za邸titu kako bi se ouvale njegove izvorne prirodne
vrijednosti.
esto su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali
mo釘e biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo
staro stablo, ili manja povr邸ina jasno odvojena od
svoje okoline, s iznimnim geolo邸kim svojstvima.
Pojam "spomenik prirode" potjee od Humboldta iz
njegovog opisa putovanja po Americi "Relation
historique" gdje on koristi izraz "monumens de la
nature".
3. Spomenik prirode
je pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova 釘ive ili
ne釘ive prirode, koji ima ekolo邸ku,znanstvenu, estetsku ili
odgojno-obrazovnu vrijednost.
Spomenik prirode mo釘e biti: geolo邸ki
(paleontolo邸ki, mineralo邸ki, hidrogeolo邸ki, strukturno-
geolo邸ki i dr.), geomorfolo邸ki ( 邸pilja, jama, soliterna
stijena i dr. ), hidrolo邸ki ( rijetki ili lokacijom znaajni
primjerak biljnog svijeta i dr. ), botaniki ( rijetki ili
lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.
), prostorno mali botaniki i zoolo邸ki lokalitet i drugo.
Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini
koja ini sastavni dio za邸tienog podruja nisu dopu邸tene
radnje koje ugro釘avaju njegova obilje釘ja i vrijednost.
4. ZATIENA PODRUJA - SPOMENIK PRIRODE -
BRUSNIK
Otok Brusnik je za邸tien 1951. godine.
To je mali puinski otoi, oko 13 milja
udaljen od mjesta Komi釘e na otoku Visu.
Vulkanskog je podrijetla, 邸to je rijetkost u
Dalmaciji, jer su i kopno i otoci iskljuivo
vapnenake grae.
Sastoji se od eruptivnih stijena.
Istie se jedinstvena prelijepa 邸ljunana
pla釘a s tamnim oblucima.
Mnogi od tih oblutaka su iznimno
veliki, 邸to govori o ogromnoj snazi vjetra i
mora, koji ih valjaju.
Posebna su zanimljivost antropogeno
nastali bazeni, jasto釘ere, koji su imali
funkciju uvanja 釘ivih jastoga u
nekada邸njih ribara, ali su danas tu
funkciju izgubili.
Jasto釘ere se uklapaju u prirodni
ambijent i spomenik su nekada邸njeg
naina 釘ivota i su釘ivljenosti s prirodom
lokalnog stanovni邸tva.
Danas je Brusnik stani邸te morskih
ptica, kunia i posebne endemine forme
gu邸tera.
5. MODRA PILJA
Modra 邸pilja za邸tiena je
1951. godine.
To je 邸pilja s morskim
ulazom, a nalazi se na otoku
Bi邸evu, nedaleko od grada
Komi釘e, na otoku Visu.
Predstavlja tipinu kr邸ku
formu. Geomorfolo邸ki je vrlo
zanimljiva, a osobitu joj ljepotu
i atraktivnost daju
nesvakida邸nji specifini
svjetlosni efekti, koji nastaju
prelamanjem suneva svjetla.
Turistiki je vrlo atraktivna.
6. DIVLJA KRUKA
Divlja kru邸ka (Pirus
amygdaliformis)
Progla邸ena je prirodnom rijetko邸u
kao pojedinano stablo 1961.
godine, a nalazi se na podruju
opine Selca na otoku Brau.
Raste na nadmorskoj visini od cca
320 m.
Visina stabla iznosi 5 m , a prsni
promjer 32 cm.
Kro邸nja je ki邸obranasta, a promjer je
6m.
Pretpostavlja se da je stara vi邸e od
100 godina.
Ovo stablo kao sastavni element
na邸ih sredozemnih i susjednih toplijih
podruja predstavlja ostatak ranijih
bujnijih 邸uma potisnutih razornim
djelovanjem ovjeka.
7. EMPRES
empres (Cupressus sempervirens)
Nalazi se u dvori邸tu franjevakog samostana u
Hvaru. Za邸tien je kao spomenik prirode 1961.
godine.
Star je oko 500 godina, i jedno je od najstarijih
stabala ove vrste kod nas.
Grane su zanimljivog eliptinog presjeka.
Donje grane su oslonjene na podupirae, zbog
opasnosti od loma uslijed vlastite te釘ine.
Zbog svoje velike starosti i specifinog izgleda, ovo
je stablo nesvakida邸nji primjerak svoje vrste.
8. VRANJAA
pilja nastala u rudistnim vapnencima pored sela Kotlenice na
sjevernim padinama Mosora. Otkrivena je 1903. godine, a
za邸tiena 1963. godine. Vjerojatno je najljep邸a 邸pilja u srednjoj
Dalmaciji i karakteristina je za dalmatinski kr邸.
Sastoji se od dvije glavne dvorane i hodnika koji ih povezuju.
pilja je bogata s vrijednim 邸piljskim ukrasima stalagmitima i
stalaktitima, osobito druga vea dvorana, pa djeluje vrlo
impresivno. Osim toga znaajno je nalkazi邸te neolitske kulture i
diluvijalne faune.
Ulaz u 邸pilju se nalazi na 450 m nadmorske visine, du釘ina joj je
oko 300 m, a dubina oko 65 m. U 邸pilji postoji rasvjeta jo邸 od
1929.godine, ulaz je zatvoren, a utreena je i pje邸aka
staza, duga oko 300 m.
Zbog atraktivne unutra邸njosti i okoli邸a, te blizine ceste i
parkirali邸ta, 邸pilja je lako dostupna i turistiki vrlo atraktivna.
9. GRAPEVA PILJA
pilja na otoku Hvaru, istono od sela
Gromin dolac u sredi邸njem dijelu otoka
(opina Jelsa), za邸tiena je 1964. godine.
U prvom redu je arheolo邸ki znaajna zbog
neolitske kulture, bez znaajnijih
prirodoslovnih vrijednosti.
pilja se nalazi na razmjerno te邸ko
pristupanom mjestu.
10. CRVENO JEZERO
Crveno jezero je za邸tieno 1964. godine.
Nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog.
Jedinstvena je prirodnoznanstvena pojava i primjer specifine
hidrografije i morfologije na邸eg kr邸a.
Karakteristino je po boji, obliku, dimenzijama, hidrolo邸kim pojavama i
nainom postanka.
Nastalo je uru邸avanjem stropova golemih podzemnih prostorija u
tektonskoj zoni.
Duboko je 500 m, a od toga 320 m otpada na dubinu samog jezera. Dno
jezera je samo 19 m iznad razine mora.
Dimenzije jezera su 120 x 150 m.
Vapnenake strane su gotovo sasvim okomite i djelomino crveno-
smee boje, po emu je jezero i dobilo ime.
Jedno je od najdubljih stalno potopljenih speleolo邸kih objekata-jama u
svijetu.
11. KOLA
Stijena Kola
Za邸tiena je 1986. kao geomorfolo邸ki spomenik prirode
存To je naziv za desetak metara visok prirodni slavoluk na
otoku Brau. Nalazi se oko 2 km zapadno od mjesta
Nere釘i邸a .
Naziv je dobio po svom obliku koji podsjea na pecivo
prstenasta oblika.
Da slika bude ljep邸a, Kola je obrastao br邸ljanom i
izrastao u vinogradima.
Braki je Kola prsten u dolomitima nastao erozijom.
Snaga vode i vjetra, promjene temperature i raslinje, ije
korijenje ima zauujuu snagu, oblikovali su uvalicu u
kojoj je ostao Kola kao najotpornija stijena.
12. SPOMENIK PRIRODE "SKAKAVAC"
Vodopad Skakavac je visine 98 m i smje邸ten je u pejza釘u izuzetne ljepote.
Na osnovu provedenih istra釘ivanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i
vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifine orografije,geolo邸kih i
hidrolo邸kih vrijednosti, visokog stepena biolo邸ke raznolikosti, endeminosti i reliktnosti
vrsta biljaka, gljiva i 釘ivotinja, izraena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih
vrijednosti podruja Skakavac",iji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse
Prirodno-matematikog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separat
za邸tite 邸ireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za za邸titu
kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea, Sarajevo (juni 2001. godine).
Pomenuti elaborati su bili osnova za dono邸enje Odluke o progla邸enju 邸ireg podrucja
vodopada 束Skakavac損, spomenikom prirode,odnosno njegovog ukljuenja u III kategoriju
za邸tienih podruja, koje je uz uva釘avanje kriterija IUCNa, kao i po kategorizaciji
za邸tienih podruja utvrenih Zakonom o za邸titi prirode Federacije Bosne i Hercegovine
ustanovljeno u svrhu ouvanja specifinih prirodnih obilje釘ja.
Odluka o progla邸enju 邸ireg podruja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode je
donesena na sjednici Skup邸tine Kantona Sarajevo, odr釘anoj 25.4.2002. godine.
Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna povr邸ina obuhvata (1430,70
ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena za邸tite utvrene su tri za邸titne zone), mjere
za邸tite, kao i kori邸tenje i upravljanje ovim prostorom.
13. AVOLJA VARO
Spomenik prirode avolja Varo邸 nalazi se na jugu Srbije, 27 km
jugoistono od Kur邸umlije, a 89 km jugozapadno od Ni邸a. Od Beograda
je udaljen 288 km.
Ovaj prirodni spomenik ine dva, u svetu retka, prirodna fenomena:
zemljane figure, kao specifini oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo
atraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom.
Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno avolju
Varo邸 ine pravim svetskim udom prirode.
Atraktivnost dva neviena uda prirode dopunjuju okolni prirodni
ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro mistino, a u
邸irem okru釘enju 釘ivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare
crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama.
Lokalitet avolja Varo邸 je stavljen pod za邸titu dr転ave jo邸 1959.
godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije progla邸en
za prirodno dobro od izuzetnog znaaja i stavljen u prvu kategoriju
za邸tite - SPOMENIK PRIRODE.
14. VRELO BOSNE
Prostor Vrela Bosne predstavlja izvori邸ni dio rijeke Bosne, smje邸ten jugozapadno od grada
Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjela邸nice.
Podruje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilid釘a - Vrelo Bosne -
Stojevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor
neodvojivo povezan.
I prema stvorenim vrijednostima ovo podruje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta
turizma, banjskog lijeenja i rekreacije.
Bogatstvo prirode ovog podruja, koje privlai veliki broj korisnika, ogleda se u resursima
kvalitetne pitke vode, termalnim vodama, 邸umama, poljoprivrednim
potencijalima, atraktivnim lokacijama za turizam i rekreaciju, kao i brojnim dobrima
kulturnohistorijskog naslijea.
Skup邸tina Kantona Sarajevo donijela je na sjednici odr釘anoj 25.05.2006. Zakon o
progla邸enju Spomenika prirode "Vrelo Bosne".
Ovim zakonom se progla邸ava Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i odreuju granice
obuhvata, kategorija za邸tienog podruja, zoniranje prostora, razvojni ciljevi za邸tite
podruja, mjere za邸tite, intervencije u za邸tienom podruju, kao i kori邸tenje prirodnih
vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i zavr邸ne odredbe.
Spomenik prirode nalazi se na podruju opine Ilid釘a i obuhvata povr邸inu od 603 ha.
U skladu sa ovim Zakonom, pripremljen je Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo
Bosne" koji je usvojen u julu 2006 godine od strane Skup邸tine Kantona Sarajevo.
15. JABUKA
Otok Jabuka (grad Komi転a) za邸tien je 1958.
godine.
Poput Brusnika, i Jabuka je vulkanske grae.
Izrazito je visoka i strma, zanimljivog
sto転astog oblika, te osamljena na jadranskoj
puini.
Zbog oblika i strmine je jako ote転ano
pristajanje brodova i kretanje po samom
otoku.
16. ZLATNI RAT
Podruje od Pakline do rta Borak i ceste za Murvicu
progla邸eno je za邸tienim kao geomorfolo邸ki spomenik
prirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola na
otoku Brau.
Ovaj rt, graen od 邸ljunka koji su bujice donijele s Vidove
gore, jedinstven je fenomen.
Zlatni rat je jedna od najljep邸ih pla転a.
Rt ima izgled jezika, duboko isturenog u more (oko 400
m).
Vrh mu stalno mijenja oblik, ovisno o morskim strujama.
Ukupan dojam upotpunjuju okolne male pla転e i borova
邸uma.
17. MEDVIDINA PILJA
Medvidina 邸pilja na otoku Bi邸evu, nedaleko od Komi転e, za邸tiena
je 1967. godine.
Ulaz na povr邸ini mora relativno je velikih dimenzija i prema邸uje
visinu od 20 m, a 邸irok je 14 m, te se postupno su転ava i sni転ava
prema unutra邸njosti.
Pri samom dnu 邸pilja je vrlo uska i niska, a njezina ukupna duljina
iznosi 160 m i zavr邸ava se malim 転alom do kojeg mogu samo
manji amci.
Osim ovih geomorfolo邸kih osobina, znaajna je i kao nekada邸nje
stani邸te jednog od najugro転enijih sisavaca na svijetu
sredozemne medvjedice (Monachus monachus), vrlo rijetke vrste
tuljana, koja je kao sasvim prorijeena vrsta zakonom za邸tiena.
Po ovom sisavcu 邸pilja je i dobila ime.
18. STINIVA
Uvala Stiniva je za邸tiena 1967.godine.
Smje邸tena je na ju釘noj strani otoka Visa, atraktivnog
je i neobinog izgleda.
Ulaz s morske strane je relativno uzak, a zatim se
uvala 邸iri i zavr邸ava lijepim 釘alom.
Vjerojatno je u geolo邸koj pro邸losti uvala nastala
uru邸avanjem stropa 邸pilje.
Do same uvale ne postoji cesta za automobile, te je
stoga ouvana prirodna ljepota.
19. PILJA NA OTOKU RAVNIKU
pilja na otoku Ravniku je za邸tiena 1967. godine.
Smje邸tena je jugoistono od otoka Visa, i kao
geomorfolo邸ki fenomen karakteristina je za ju釘ne
ekspozicije na邸ih puinskih otoka.
To su abrazijske 邸pilje. Njihovo stvaranje uvjetuje
struktura vapnenakih slojeva i slobodan udar valova.
pilja na Ravniku reprezentativan je primjerak takove
邸pilje i jedna je od najveih i najljep邸ih 邸pilja ove vrste na
na邸oj obali.
Odlikuje se svojim znatnim dimenzijama i dva velika
ulaza, koji su lako pristupani.
Predstavlja prvorazrednu znanstvenu i turistiku
vrijednost.
20. STARA STRA貼A
Lokalitet Stara Stra釘a za邸tien je 1961. godine i obuhvaa povr邸inu od
1,17 ha.
Nalazi se nekoliko kilometara od Knina na cesti prema Graacu.
Lokalitet je posebno zanimljiv zbog lijepo vidljivih bora 邸irine oko 15 m i
visine oko 5 m, koje predstavljaju valovito svijene slojeve Zemljine kore.
Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bonog tlaka uslijed pomaka
stijenske mase.
Razvijeni su slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene
vapnenaca i dolomita u sklopu kojih se javljaju zone sivih tankoploastih
laporovitih vapnenaca i ro釘njaka.
U malmskim slojevima stijena vrlo dobro se vidi koralj Cladocoropsis.
Ovaj lokalitet je va釘an po karakteristinim profilima, i to
paleontolo邸kim, mineralo邸kim, petrografskim i sedimentolo邸kim.
Profil je jako zanimljiv kao poligon za uenje geolo邸kih
pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata u stijenama kao 邸to
su slojevitost, bora i rasjedi.
21. GOTOV鄭
Ponor Gotov転 je za邸tieni geomorfolo邸ki spomenik
prirode od 1969. godine.
Nalazi se 1 km istono od centra Klane s ulaznim
otvorom na 560 m nadmorske visine.
U ovaj ponor ponire bujini tok klanjska Riina, a
njegova Izmjerena dubina iznosi 320 m .
Gotov転 je stepeniasta jama s mnogo manjih i tri
vee vertikale, a istra転en je samo glavni kanal, dok je
vi邸e bonih kanala ostalo neistra転eno.
Poznat je i u biospeleologiji zbog 転ivotinje 束locus
typicus損, podzemnog kornja邸a Typhlotrechus bilimeki
clanensis, koji je tu pronaen i opisan.