際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Spomenici prirode prezzz
SPOMENIK PRIRODE
   Spomenik prirode ili prirodna ba邸tina je element
    prirode koji je nekim aktom dr釘ave stavljen pod
    za邸titu kako bi se ouvale njegove izvorne prirodne
    vrijednosti.
   esto su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali
    mo釘e biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo
    staro stablo, ili manja povr邸ina jasno odvojena od
    svoje okoline, s iznimnim geolo邸kim svojstvima.
   Pojam "spomenik prirode" potjee od Humboldta iz
    njegovog opisa putovanja po Americi "Relation
    historique" gdje on koristi izraz "monumens de la
    nature".
   Spomenik prirode
    je pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova 釘ive ili
    ne釘ive prirode, koji ima ekolo邸ku,znanstvenu, estetsku ili
    odgojno-obrazovnu vrijednost.
   Spomenik prirode mo釘e biti: geolo邸ki
    (paleontolo邸ki, mineralo邸ki, hidrogeolo邸ki, strukturno-
    geolo邸ki i dr.), geomorfolo邸ki ( 邸pilja, jama, soliterna
    stijena i dr. ), hidrolo邸ki ( rijetki ili lokacijom znaajni
    primjerak biljnog svijeta i dr. ), botaniki ( rijetki ili
    lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.
    ), prostorno mali botaniki i zoolo邸ki lokalitet i drugo.
    Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini
    koja ini sastavni dio za邸tienog podruja nisu dopu邸tene
    radnje koje ugro釘avaju njegova obilje釘ja i vrijednost.
ZATIENA PODRUJA - SPOMENIK PRIRODE -
BRUSNIK
   Otok Brusnik je za邸tien 1951. godine.
   To je mali puinski otoi, oko 13 milja
    udaljen od mjesta Komi釘e na otoku Visu.
   Vulkanskog je podrijetla, 邸to je rijetkost u
    Dalmaciji, jer su i kopno i otoci iskljuivo
    vapnenake grae.
   Sastoji se od eruptivnih stijena.
   Istie se jedinstvena prelijepa 邸ljunana
    pla釘a s tamnim oblucima.
    Mnogi od tih oblutaka su iznimno
    veliki, 邸to govori o ogromnoj snazi vjetra i
    mora, koji ih valjaju.
   Posebna su zanimljivost antropogeno
    nastali bazeni, jasto釘ere, koji su imali
    funkciju uvanja 釘ivih jastoga u
    nekada邸njih ribara, ali su danas tu
    funkciju izgubili.
   Jasto釘ere se uklapaju u prirodni
    ambijent i spomenik su nekada邸njeg
    naina 釘ivota i su釘ivljenosti s prirodom
    lokalnog stanovni邸tva.
   Danas je Brusnik stani邸te morskih
    ptica, kunia i posebne endemine forme
    gu邸tera.
MODRA PILJA
   Modra 邸pilja za邸tiena je
    1951. godine.
    To je 邸pilja s morskim
    ulazom, a nalazi se na otoku
    Bi邸evu, nedaleko od grada
    Komi釘e, na otoku Visu.
    Predstavlja tipinu kr邸ku
    formu. Geomorfolo邸ki je vrlo
    zanimljiva, a osobitu joj ljepotu
    i atraktivnost daju
    nesvakida邸nji specifini
    svjetlosni efekti, koji nastaju
    prelamanjem suneva svjetla.
   Turistiki je vrlo atraktivna.
DIVLJA KRUKA

   Divlja kru邸ka (Pirus
    amygdaliformis)
   Progla邸ena je prirodnom rijetko邸u
    kao pojedinano stablo 1961.
    godine, a nalazi se na podruju
    opine Selca na otoku Brau.
   Raste na nadmorskoj visini od cca
    320 m.
   Visina stabla iznosi 5 m , a prsni
    promjer 32 cm.
    Kro邸nja je ki邸obranasta, a promjer je
    6m.
   Pretpostavlja se da je stara vi邸e od
    100 godina.
   Ovo stablo kao sastavni element
    na邸ih sredozemnih i susjednih toplijih
    podruja predstavlja ostatak ranijih
    bujnijih 邸uma potisnutih razornim
    djelovanjem ovjeka.
EMPRES

   empres (Cupressus sempervirens)
   Nalazi se u dvori邸tu franjevakog samostana u
    Hvaru. Za邸tien je kao spomenik prirode 1961.
    godine.
   Star je oko 500 godina, i jedno je od najstarijih
    stabala ove vrste kod nas.
   Grane su zanimljivog eliptinog presjeka.
    Donje grane su oslonjene na podupirae, zbog
    opasnosti od loma uslijed vlastite te釘ine.
   Zbog svoje velike starosti i specifinog izgleda, ovo
    je stablo nesvakida邸nji primjerak svoje vrste.
VRANJAA
 pilja nastala u rudistnim vapnencima pored sela Kotlenice na
 sjevernim padinama Mosora. Otkrivena je 1903. godine, a
 za邸tiena 1963. godine. Vjerojatno je najljep邸a 邸pilja u srednjoj
 Dalmaciji i karakteristina je za dalmatinski kr邸.
 Sastoji se od dvije glavne dvorane i hodnika koji ih povezuju.
 pilja je bogata s vrijednim 邸piljskim ukrasima  stalagmitima i
 stalaktitima, osobito druga vea dvorana, pa djeluje vrlo
 impresivno. Osim toga znaajno je nalkazi邸te neolitske kulture i
 diluvijalne faune.
 Ulaz u 邸pilju se nalazi na 450 m nadmorske visine, du釘ina joj je
 oko 300 m, a dubina oko 65 m. U 邸pilji postoji rasvjeta jo邸 od
 1929.godine, ulaz je zatvoren, a utreena je i pje邸aka
 staza, duga oko 300 m.
 Zbog atraktivne unutra邸njosti i okoli邸a, te blizine ceste i
 parkirali邸ta, 邸pilja je lako dostupna i turistiki vrlo atraktivna.
GRAPEVA PILJA

 pilja na otoku Hvaru, istono od sela
  Gromin dolac u sredi邸njem dijelu otoka
  (opina Jelsa), za邸tiena je 1964. godine.
 U prvom redu je arheolo邸ki znaajna zbog
  neolitske kulture, bez znaajnijih
  prirodoslovnih vrijednosti.
 pilja se nalazi na razmjerno te邸ko
  pristupanom mjestu.
CRVENO JEZERO
   Crveno jezero je za邸tieno 1964. godine.
    Nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog.
   Jedinstvena je prirodnoznanstvena pojava i primjer specifine
    hidrografije i morfologije na邸eg kr邸a.
   Karakteristino je po boji, obliku, dimenzijama, hidrolo邸kim pojavama i
    nainom postanka.
   Nastalo je uru邸avanjem stropova golemih podzemnih prostorija u
    tektonskoj zoni.
   Duboko je 500 m, a od toga 320 m otpada na dubinu samog jezera. Dno
    jezera je samo 19 m iznad razine mora.
   Dimenzije jezera su 120 x 150 m.
   Vapnenake strane su gotovo sasvim okomite i djelomino crveno-
    smee boje, po emu je jezero i dobilo ime.
   Jedno je od najdubljih stalno potopljenih speleolo邸kih objekata-jama u
    svijetu.
KOLA
   Stijena Kola
   Za邸tiena je 1986. kao geomorfolo邸ki spomenik prirode
   存To je naziv za desetak metara visok prirodni slavoluk na
    otoku Brau. Nalazi se oko 2 km zapadno od mjesta
    Nere釘i邸a .
   Naziv je dobio po svom obliku koji podsjea na pecivo
    prstenasta oblika.
    Da slika bude ljep邸a, Kola je obrastao br邸ljanom i
    izrastao u vinogradima.
   Braki je Kola prsten u dolomitima nastao erozijom.
    Snaga vode i vjetra, promjene temperature i raslinje, ije
    korijenje ima zauujuu snagu, oblikovali su uvalicu u
    kojoj je ostao Kola kao najotpornija stijena.
SPOMENIK PRIRODE "SKAKAVAC"

   Vodopad Skakavac je visine 98 m i smje邸ten je u pejza釘u izuzetne ljepote.
   Na osnovu provedenih istra釘ivanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i
    vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifine orografije,geolo邸kih i
    hidrolo邸kih vrijednosti, visokog stepena biolo邸ke raznolikosti, endeminosti i reliktnosti
    vrsta biljaka, gljiva i 釘ivotinja, izraena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih
    vrijednosti podruja Skakavac",iji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse
    Prirodno-matematikog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separat
    za邸tite 邸ireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za za邸titu
    kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea, Sarajevo (juni 2001. godine).
    Pomenuti elaborati su bili osnova za dono邸enje Odluke o progla邸enju 邸ireg podrucja
    vodopada 束Skakavac損, spomenikom prirode,odnosno njegovog ukljuenja u III kategoriju
    za邸tienih podruja, koje je uz uva釘avanje kriterija IUCNa, kao i po kategorizaciji
    za邸tienih podruja utvrenih Zakonom o za邸titi prirode Federacije Bosne i Hercegovine
    ustanovljeno u svrhu ouvanja specifinih prirodnih obilje釘ja.
    Odluka o progla邸enju 邸ireg podruja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode je
    donesena na sjednici Skup邸tine Kantona Sarajevo, odr釘anoj 25.4.2002. godine.
    Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna povr邸ina obuhvata (1430,70
    ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena za邸tite utvrene su tri za邸titne zone), mjere
    za邸tite, kao i kori邸tenje i upravljanje ovim prostorom.
AVOLJA VARO

   Spomenik prirode avolja Varo邸 nalazi se na jugu Srbije, 27 km
    jugoistono od Kur邸umlije, a 89 km jugozapadno od Ni邸a. Od Beograda
    je udaljen 288 km.
   Ovaj prirodni spomenik ine dva, u svetu retka, prirodna fenomena:
    zemljane figure, kao specifini oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo
    atraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom.
   Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno avolju
    Varo邸 ine pravim svetskim udom prirode.
   Atraktivnost dva neviena uda prirode dopunjuju okolni prirodni
    ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro mistino, a u
    邸irem okru釘enju 釘ivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare
    crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama.
   Lokalitet avolja Varo邸 je stavljen pod za邸titu dr転ave jo邸 1959.
    godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije progla邸en
    za prirodno dobro od izuzetnog znaaja i stavljen u prvu kategoriju
    za邸tite - SPOMENIK PRIRODE.
VRELO BOSNE
   Prostor Vrela Bosne predstavlja izvori邸ni dio rijeke Bosne, smje邸ten jugozapadno od grada
    Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjela邸nice.
   Podruje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilid釘a - Vrelo Bosne -
    Stojevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor
    neodvojivo povezan.
    I prema stvorenim vrijednostima ovo podruje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta
    turizma, banjskog lijeenja i rekreacije.
   Bogatstvo prirode ovog podruja, koje privlai veliki broj korisnika, ogleda se u resursima
    kvalitetne pitke vode, termalnim vodama, 邸umama, poljoprivrednim
    potencijalima, atraktivnim lokacijama za turizam i rekreaciju, kao i brojnim dobrima
    kulturnohistorijskog naslijea.
   Skup邸tina Kantona Sarajevo donijela je na sjednici odr釘anoj 25.05.2006. Zakon o
    progla邸enju Spomenika prirode "Vrelo Bosne".
   Ovim zakonom se progla邸ava Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i odreuju granice
    obuhvata, kategorija za邸tienog podruja, zoniranje prostora, razvojni ciljevi za邸tite
    podruja, mjere za邸tite, intervencije u za邸tienom podruju, kao i kori邸tenje prirodnih
    vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i zavr邸ne odredbe.
   Spomenik prirode nalazi se na podruju opine Ilid釘a i obuhvata povr邸inu od 603 ha.
   U skladu sa ovim Zakonom, pripremljen je Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo
    Bosne" koji je usvojen u julu 2006 godine od strane Skup邸tine Kantona Sarajevo.
JABUKA
 Otok Jabuka (grad Komi転a) za邸tien je 1958.
  godine.
 Poput Brusnika, i Jabuka je vulkanske grae.
  Izrazito je visoka i strma, zanimljivog
  sto転astog oblika, te osamljena na jadranskoj
  puini.
 Zbog oblika i strmine je jako ote転ano
  pristajanje brodova i kretanje po samom
  otoku.
ZLATNI RAT
   Podruje od Pakline do rta Borak i ceste za Murvicu
    progla邸eno je za邸tienim kao geomorfolo邸ki spomenik
    prirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola na
    otoku Brau.
   Ovaj rt, graen od 邸ljunka koji su bujice donijele s Vidove
    gore, jedinstven je fenomen.
    Zlatni rat je jedna od najljep邸ih pla転a.
    Rt ima izgled jezika, duboko isturenog u more (oko 400
    m).
   Vrh mu stalno mijenja oblik, ovisno o morskim strujama.
   Ukupan dojam upotpunjuju okolne male pla転e i borova
    邸uma.
MEDVIDINA PILJA
   Medvidina 邸pilja na otoku Bi邸evu, nedaleko od Komi転e, za邸tiena
    je 1967. godine.
   Ulaz na povr邸ini mora relativno je velikih dimenzija i prema邸uje
    visinu od 20 m, a 邸irok je 14 m, te se postupno su転ava i sni転ava
    prema unutra邸njosti.
   Pri samom dnu 邸pilja je vrlo uska i niska, a njezina ukupna duljina
    iznosi 160 m i zavr邸ava se malim 転alom do kojeg mogu samo
    manji amci.
   Osim ovih geomorfolo邸kih osobina, znaajna je i kao nekada邸nje
    stani邸te jednog od najugro転enijih sisavaca na svijetu 
    sredozemne medvjedice (Monachus monachus), vrlo rijetke vrste
    tuljana, koja je kao sasvim prorijeena vrsta zakonom za邸tiena.
   Po ovom sisavcu 邸pilja je i dobila ime.
STINIVA
   Uvala Stiniva je za邸tiena 1967.godine.
    Smje邸tena je na ju釘noj strani otoka Visa, atraktivnog
    je i neobinog izgleda.
   Ulaz s morske strane je relativno uzak, a zatim se
    uvala 邸iri i zavr邸ava lijepim 釘alom.
    Vjerojatno je u geolo邸koj pro邸losti uvala nastala
    uru邸avanjem stropa 邸pilje.

   Do same uvale ne postoji cesta za automobile, te je
    stoga ouvana prirodna ljepota.
PILJA NA OTOKU RAVNIKU

   pilja na otoku Ravniku je za邸tiena 1967. godine.
   Smje邸tena je jugoistono od otoka Visa, i kao
    geomorfolo邸ki fenomen karakteristina je za ju釘ne
    ekspozicije na邸ih puinskih otoka.
   To su abrazijske 邸pilje. Njihovo stvaranje uvjetuje
    struktura vapnenakih slojeva i slobodan udar valova.
   pilja na Ravniku reprezentativan je primjerak takove
    邸pilje i jedna je od najveih i najljep邸ih 邸pilja ove vrste na
    na邸oj obali.
   Odlikuje se svojim znatnim dimenzijama i dva velika
    ulaza, koji su lako pristupani.
    Predstavlja prvorazrednu znanstvenu i turistiku
    vrijednost.
STARA STRA貼A
   Lokalitet Stara Stra釘a za邸tien je 1961. godine i obuhvaa povr邸inu od
    1,17 ha.
   Nalazi se nekoliko kilometara od Knina na cesti prema Graacu.
   Lokalitet je posebno zanimljiv zbog lijepo vidljivih bora 邸irine oko 15 m i
    visine oko 5 m, koje predstavljaju valovito svijene slojeve Zemljine kore.
   Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bonog tlaka uslijed pomaka
    stijenske mase.
   Razvijeni su slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene
    vapnenaca i dolomita u sklopu kojih se javljaju zone sivih tankoploastih
    laporovitih vapnenaca i ro釘njaka.
   U malmskim slojevima stijena vrlo dobro se vidi koralj Cladocoropsis.
   Ovaj lokalitet je va釘an po karakteristinim profilima, i to
    paleontolo邸kim, mineralo邸kim, petrografskim i sedimentolo邸kim.
   Profil je jako zanimljiv kao poligon za uenje geolo邸kih
    pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata u stijenama kao 邸to
    su slojevitost, bora i rasjedi.
GOTOV鄭
   Ponor Gotov転 je za邸tieni geomorfolo邸ki spomenik
    prirode od 1969. godine.
    Nalazi se 1 km istono od centra Klane s ulaznim
    otvorom na 560 m nadmorske visine.
    U ovaj ponor ponire bujini tok klanjska Riina, a
    njegova Izmjerena dubina iznosi 320 m .
   Gotov転 je stepeniasta jama s mnogo manjih i tri
    vee vertikale, a istra転en je samo glavni kanal, dok je
    vi邸e bonih kanala ostalo neistra転eno.
    Poznat je i u biospeleologiji zbog 転ivotinje 束locus
    typicus損, podzemnog kornja邸a Typhlotrechus bilimeki
    clanensis, koji je tu pronaen i opisan.
Spomenici prirode prezzz

More Related Content

Similar to Spomenici prirode prezzz (15)

Sjeverni Velebit
Sjeverni VelebitSjeverni Velebit
Sjeverni Velebit
Denis
3 Dio
3  Dio3  Dio
3 Dio
Denis
Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.
Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.
Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.
ivonagrgincic4
Kristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske Hrvatske
Kristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske HrvatskeKristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske Hrvatske
Kristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske Hrvatske
Moja Geografija
Ljiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tina
Ljiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tinaLjiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tina
Ljiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tina
Moja Geografija
Fe邸tinsko Kraljevstvo
Fe邸tinsko KraljevstvoFe邸tinsko Kraljevstvo
Fe邸tinsko Kraljevstvo
Turisticka Kultura
Projekt 貼rnovo Esej
Projekt 貼rnovo EsejProjekt 貼rnovo Esej
Projekt 貼rnovo Esej
Turisticka Kultura
Ribe
RibeRibe
Ribe
亠弍仂舒 仆亳
Kopaki rit
Kopaki rit Kopaki rit
Kopaki rit
peli1606
Ivona Perak - Park prirode Kopacki rit
Ivona Perak - Park prirode Kopacki ritIvona Perak - Park prirode Kopacki rit
Ivona Perak - Park prirode Kopacki rit
Moja Geografija
"Etnografska zona" Takala, 1972.
"Etnografska zona" Takala, 1972."Etnografska zona" Takala, 1972.
"Etnografska zona" Takala, 1972.
Jadran Kale
Nima Splita Do Splita
Nima Splita Do SplitaNima Splita Do Splita
Nima Splita Do Splita
Turisticka Kultura
Umjetnost prapovijesi i metalnog doba u Hrvatskoj
Umjetnost  prapovijesi i metalnog doba u  HrvatskojUmjetnost  prapovijesi i metalnog doba u  Hrvatskoj
Umjetnost prapovijesi i metalnog doba u Hrvatskoj
Claudia Soldatic
Park prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O Dvor
Park prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O DvorPark prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O Dvor
Park prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O Dvor
Vesna Majdand転i
Jama Baredine
Jama BaredineJama Baredine
Jama Baredine
邸一看鉛温
Sjeverni Velebit
Sjeverni VelebitSjeverni Velebit
Sjeverni Velebit
Denis
3 Dio
3  Dio3  Dio
3 Dio
Denis
Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.
Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.
Park Risnjak, and beautiful thing and informations about it.
ivonagrgincic4
Kristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske Hrvatske
Kristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske HrvatskeKristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske Hrvatske
Kristina Po, 8. razred - Parkovi prirode nizinske Hrvatske
Moja Geografija
Ljiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tina
Ljiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tinaLjiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tina
Ljiljana Vidi, 8. r - Prirodna i kulturna ba邸tina
Moja Geografija
Kopaki rit
Kopaki rit Kopaki rit
Kopaki rit
peli1606
Ivona Perak - Park prirode Kopacki rit
Ivona Perak - Park prirode Kopacki ritIvona Perak - Park prirode Kopacki rit
Ivona Perak - Park prirode Kopacki rit
Moja Geografija
"Etnografska zona" Takala, 1972.
"Etnografska zona" Takala, 1972."Etnografska zona" Takala, 1972.
"Etnografska zona" Takala, 1972.
Jadran Kale
Umjetnost prapovijesi i metalnog doba u Hrvatskoj
Umjetnost  prapovijesi i metalnog doba u  HrvatskojUmjetnost  prapovijesi i metalnog doba u  Hrvatskoj
Umjetnost prapovijesi i metalnog doba u Hrvatskoj
Claudia Soldatic
Park prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O Dvor
Park prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O DvorPark prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O Dvor
Park prirode Lonjsko polje, autori: Milana Topo i Milka Zuber, 8b, O Dvor
Vesna Majdand転i

Spomenici prirode prezzz

  • 2. SPOMENIK PRIRODE Spomenik prirode ili prirodna ba邸tina je element prirode koji je nekim aktom dr釘ave stavljen pod za邸titu kako bi se ouvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. esto su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali mo釘e biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja povr邸ina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim geolo邸kim svojstvima. Pojam "spomenik prirode" potjee od Humboldta iz njegovog opisa putovanja po Americi "Relation historique" gdje on koristi izraz "monumens de la nature".
  • 3. Spomenik prirode je pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova 釘ive ili ne釘ive prirode, koji ima ekolo邸ku,znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode mo釘e biti: geolo邸ki (paleontolo邸ki, mineralo邸ki, hidrogeolo邸ki, strukturno- geolo邸ki i dr.), geomorfolo邸ki ( 邸pilja, jama, soliterna stijena i dr. ), hidrolo邸ki ( rijetki ili lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr. ), botaniki ( rijetki ili lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr. ), prostorno mali botaniki i zoolo邸ki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja ini sastavni dio za邸tienog podruja nisu dopu邸tene radnje koje ugro釘avaju njegova obilje釘ja i vrijednost.
  • 4. ZATIENA PODRUJA - SPOMENIK PRIRODE - BRUSNIK Otok Brusnik je za邸tien 1951. godine. To je mali puinski otoi, oko 13 milja udaljen od mjesta Komi釘e na otoku Visu. Vulkanskog je podrijetla, 邸to je rijetkost u Dalmaciji, jer su i kopno i otoci iskljuivo vapnenake grae. Sastoji se od eruptivnih stijena. Istie se jedinstvena prelijepa 邸ljunana pla釘a s tamnim oblucima. Mnogi od tih oblutaka su iznimno veliki, 邸to govori o ogromnoj snazi vjetra i mora, koji ih valjaju. Posebna su zanimljivost antropogeno nastali bazeni, jasto釘ere, koji su imali funkciju uvanja 釘ivih jastoga u nekada邸njih ribara, ali su danas tu funkciju izgubili. Jasto釘ere se uklapaju u prirodni ambijent i spomenik su nekada邸njeg naina 釘ivota i su釘ivljenosti s prirodom lokalnog stanovni邸tva. Danas je Brusnik stani邸te morskih ptica, kunia i posebne endemine forme gu邸tera.
  • 5. MODRA PILJA Modra 邸pilja za邸tiena je 1951. godine. To je 邸pilja s morskim ulazom, a nalazi se na otoku Bi邸evu, nedaleko od grada Komi釘e, na otoku Visu. Predstavlja tipinu kr邸ku formu. Geomorfolo邸ki je vrlo zanimljiva, a osobitu joj ljepotu i atraktivnost daju nesvakida邸nji specifini svjetlosni efekti, koji nastaju prelamanjem suneva svjetla. Turistiki je vrlo atraktivna.
  • 6. DIVLJA KRUKA Divlja kru邸ka (Pirus amygdaliformis) Progla邸ena je prirodnom rijetko邸u kao pojedinano stablo 1961. godine, a nalazi se na podruju opine Selca na otoku Brau. Raste na nadmorskoj visini od cca 320 m. Visina stabla iznosi 5 m , a prsni promjer 32 cm. Kro邸nja je ki邸obranasta, a promjer je 6m. Pretpostavlja se da je stara vi邸e od 100 godina. Ovo stablo kao sastavni element na邸ih sredozemnih i susjednih toplijih podruja predstavlja ostatak ranijih bujnijih 邸uma potisnutih razornim djelovanjem ovjeka.
  • 7. EMPRES empres (Cupressus sempervirens) Nalazi se u dvori邸tu franjevakog samostana u Hvaru. Za邸tien je kao spomenik prirode 1961. godine. Star je oko 500 godina, i jedno je od najstarijih stabala ove vrste kod nas. Grane su zanimljivog eliptinog presjeka. Donje grane su oslonjene na podupirae, zbog opasnosti od loma uslijed vlastite te釘ine. Zbog svoje velike starosti i specifinog izgleda, ovo je stablo nesvakida邸nji primjerak svoje vrste.
  • 8. VRANJAA pilja nastala u rudistnim vapnencima pored sela Kotlenice na sjevernim padinama Mosora. Otkrivena je 1903. godine, a za邸tiena 1963. godine. Vjerojatno je najljep邸a 邸pilja u srednjoj Dalmaciji i karakteristina je za dalmatinski kr邸. Sastoji se od dvije glavne dvorane i hodnika koji ih povezuju. pilja je bogata s vrijednim 邸piljskim ukrasima stalagmitima i stalaktitima, osobito druga vea dvorana, pa djeluje vrlo impresivno. Osim toga znaajno je nalkazi邸te neolitske kulture i diluvijalne faune. Ulaz u 邸pilju se nalazi na 450 m nadmorske visine, du釘ina joj je oko 300 m, a dubina oko 65 m. U 邸pilji postoji rasvjeta jo邸 od 1929.godine, ulaz je zatvoren, a utreena je i pje邸aka staza, duga oko 300 m. Zbog atraktivne unutra邸njosti i okoli邸a, te blizine ceste i parkirali邸ta, 邸pilja je lako dostupna i turistiki vrlo atraktivna.
  • 9. GRAPEVA PILJA pilja na otoku Hvaru, istono od sela Gromin dolac u sredi邸njem dijelu otoka (opina Jelsa), za邸tiena je 1964. godine. U prvom redu je arheolo邸ki znaajna zbog neolitske kulture, bez znaajnijih prirodoslovnih vrijednosti. pilja se nalazi na razmjerno te邸ko pristupanom mjestu.
  • 10. CRVENO JEZERO Crveno jezero je za邸tieno 1964. godine. Nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog. Jedinstvena je prirodnoznanstvena pojava i primjer specifine hidrografije i morfologije na邸eg kr邸a. Karakteristino je po boji, obliku, dimenzijama, hidrolo邸kim pojavama i nainom postanka. Nastalo je uru邸avanjem stropova golemih podzemnih prostorija u tektonskoj zoni. Duboko je 500 m, a od toga 320 m otpada na dubinu samog jezera. Dno jezera je samo 19 m iznad razine mora. Dimenzije jezera su 120 x 150 m. Vapnenake strane su gotovo sasvim okomite i djelomino crveno- smee boje, po emu je jezero i dobilo ime. Jedno je od najdubljih stalno potopljenih speleolo邸kih objekata-jama u svijetu.
  • 11. KOLA Stijena Kola Za邸tiena je 1986. kao geomorfolo邸ki spomenik prirode 存To je naziv za desetak metara visok prirodni slavoluk na otoku Brau. Nalazi se oko 2 km zapadno od mjesta Nere釘i邸a . Naziv je dobio po svom obliku koji podsjea na pecivo prstenasta oblika. Da slika bude ljep邸a, Kola je obrastao br邸ljanom i izrastao u vinogradima. Braki je Kola prsten u dolomitima nastao erozijom. Snaga vode i vjetra, promjene temperature i raslinje, ije korijenje ima zauujuu snagu, oblikovali su uvalicu u kojoj je ostao Kola kao najotpornija stijena.
  • 12. SPOMENIK PRIRODE "SKAKAVAC" Vodopad Skakavac je visine 98 m i smje邸ten je u pejza釘u izuzetne ljepote. Na osnovu provedenih istra釘ivanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifine orografije,geolo邸kih i hidrolo邸kih vrijednosti, visokog stepena biolo邸ke raznolikosti, endeminosti i reliktnosti vrsta biljaka, gljiva i 釘ivotinja, izraena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih vrijednosti podruja Skakavac",iji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematikog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separat za邸tite 邸ireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za za邸titu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea, Sarajevo (juni 2001. godine). Pomenuti elaborati su bili osnova za dono邸enje Odluke o progla邸enju 邸ireg podrucja vodopada 束Skakavac損, spomenikom prirode,odnosno njegovog ukljuenja u III kategoriju za邸tienih podruja, koje je uz uva釘avanje kriterija IUCNa, kao i po kategorizaciji za邸tienih podruja utvrenih Zakonom o za邸titi prirode Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno u svrhu ouvanja specifinih prirodnih obilje釘ja. Odluka o progla邸enju 邸ireg podruja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode je donesena na sjednici Skup邸tine Kantona Sarajevo, odr釘anoj 25.4.2002. godine. Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna povr邸ina obuhvata (1430,70 ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena za邸tite utvrene su tri za邸titne zone), mjere za邸tite, kao i kori邸tenje i upravljanje ovim prostorom.
  • 13. AVOLJA VARO Spomenik prirode avolja Varo邸 nalazi se na jugu Srbije, 27 km jugoistono od Kur邸umlije, a 89 km jugozapadno od Ni邸a. Od Beograda je udaljen 288 km. Ovaj prirodni spomenik ine dva, u svetu retka, prirodna fenomena: zemljane figure, kao specifini oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom. Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno avolju Varo邸 ine pravim svetskim udom prirode. Atraktivnost dva neviena uda prirode dopunjuju okolni prirodni ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro mistino, a u 邸irem okru釘enju 釘ivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama. Lokalitet avolja Varo邸 je stavljen pod za邸titu dr転ave jo邸 1959. godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije progla邸en za prirodno dobro od izuzetnog znaaja i stavljen u prvu kategoriju za邸tite - SPOMENIK PRIRODE.
  • 14. VRELO BOSNE Prostor Vrela Bosne predstavlja izvori邸ni dio rijeke Bosne, smje邸ten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjela邸nice. Podruje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilid釘a - Vrelo Bosne - Stojevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo povezan. I prema stvorenim vrijednostima ovo podruje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta turizma, banjskog lijeenja i rekreacije. Bogatstvo prirode ovog podruja, koje privlai veliki broj korisnika, ogleda se u resursima kvalitetne pitke vode, termalnim vodama, 邸umama, poljoprivrednim potencijalima, atraktivnim lokacijama za turizam i rekreaciju, kao i brojnim dobrima kulturnohistorijskog naslijea. Skup邸tina Kantona Sarajevo donijela je na sjednici odr釘anoj 25.05.2006. Zakon o progla邸enju Spomenika prirode "Vrelo Bosne". Ovim zakonom se progla邸ava Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i odreuju granice obuhvata, kategorija za邸tienog podruja, zoniranje prostora, razvojni ciljevi za邸tite podruja, mjere za邸tite, intervencije u za邸tienom podruju, kao i kori邸tenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i zavr邸ne odredbe. Spomenik prirode nalazi se na podruju opine Ilid釘a i obuhvata povr邸inu od 603 ha. U skladu sa ovim Zakonom, pripremljen je Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" koji je usvojen u julu 2006 godine od strane Skup邸tine Kantona Sarajevo.
  • 15. JABUKA Otok Jabuka (grad Komi転a) za邸tien je 1958. godine. Poput Brusnika, i Jabuka je vulkanske grae. Izrazito je visoka i strma, zanimljivog sto転astog oblika, te osamljena na jadranskoj puini. Zbog oblika i strmine je jako ote転ano pristajanje brodova i kretanje po samom otoku.
  • 16. ZLATNI RAT Podruje od Pakline do rta Borak i ceste za Murvicu progla邸eno je za邸tienim kao geomorfolo邸ki spomenik prirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola na otoku Brau. Ovaj rt, graen od 邸ljunka koji su bujice donijele s Vidove gore, jedinstven je fenomen. Zlatni rat je jedna od najljep邸ih pla転a. Rt ima izgled jezika, duboko isturenog u more (oko 400 m). Vrh mu stalno mijenja oblik, ovisno o morskim strujama. Ukupan dojam upotpunjuju okolne male pla転e i borova 邸uma.
  • 17. MEDVIDINA PILJA Medvidina 邸pilja na otoku Bi邸evu, nedaleko od Komi転e, za邸tiena je 1967. godine. Ulaz na povr邸ini mora relativno je velikih dimenzija i prema邸uje visinu od 20 m, a 邸irok je 14 m, te se postupno su転ava i sni転ava prema unutra邸njosti. Pri samom dnu 邸pilja je vrlo uska i niska, a njezina ukupna duljina iznosi 160 m i zavr邸ava se malim 転alom do kojeg mogu samo manji amci. Osim ovih geomorfolo邸kih osobina, znaajna je i kao nekada邸nje stani邸te jednog od najugro転enijih sisavaca na svijetu sredozemne medvjedice (Monachus monachus), vrlo rijetke vrste tuljana, koja je kao sasvim prorijeena vrsta zakonom za邸tiena. Po ovom sisavcu 邸pilja je i dobila ime.
  • 18. STINIVA Uvala Stiniva je za邸tiena 1967.godine. Smje邸tena je na ju釘noj strani otoka Visa, atraktivnog je i neobinog izgleda. Ulaz s morske strane je relativno uzak, a zatim se uvala 邸iri i zavr邸ava lijepim 釘alom. Vjerojatno je u geolo邸koj pro邸losti uvala nastala uru邸avanjem stropa 邸pilje. Do same uvale ne postoji cesta za automobile, te je stoga ouvana prirodna ljepota.
  • 19. PILJA NA OTOKU RAVNIKU pilja na otoku Ravniku je za邸tiena 1967. godine. Smje邸tena je jugoistono od otoka Visa, i kao geomorfolo邸ki fenomen karakteristina je za ju釘ne ekspozicije na邸ih puinskih otoka. To su abrazijske 邸pilje. Njihovo stvaranje uvjetuje struktura vapnenakih slojeva i slobodan udar valova. pilja na Ravniku reprezentativan je primjerak takove 邸pilje i jedna je od najveih i najljep邸ih 邸pilja ove vrste na na邸oj obali. Odlikuje se svojim znatnim dimenzijama i dva velika ulaza, koji su lako pristupani. Predstavlja prvorazrednu znanstvenu i turistiku vrijednost.
  • 20. STARA STRA貼A Lokalitet Stara Stra釘a za邸tien je 1961. godine i obuhvaa povr邸inu od 1,17 ha. Nalazi se nekoliko kilometara od Knina na cesti prema Graacu. Lokalitet je posebno zanimljiv zbog lijepo vidljivih bora 邸irine oko 15 m i visine oko 5 m, koje predstavljaju valovito svijene slojeve Zemljine kore. Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bonog tlaka uslijed pomaka stijenske mase. Razvijeni su slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene vapnenaca i dolomita u sklopu kojih se javljaju zone sivih tankoploastih laporovitih vapnenaca i ro釘njaka. U malmskim slojevima stijena vrlo dobro se vidi koralj Cladocoropsis. Ovaj lokalitet je va釘an po karakteristinim profilima, i to paleontolo邸kim, mineralo邸kim, petrografskim i sedimentolo邸kim. Profil je jako zanimljiv kao poligon za uenje geolo邸kih pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata u stijenama kao 邸to su slojevitost, bora i rasjedi.
  • 21. GOTOV鄭 Ponor Gotov転 je za邸tieni geomorfolo邸ki spomenik prirode od 1969. godine. Nalazi se 1 km istono od centra Klane s ulaznim otvorom na 560 m nadmorske visine. U ovaj ponor ponire bujini tok klanjska Riina, a njegova Izmjerena dubina iznosi 320 m . Gotov転 je stepeniasta jama s mnogo manjih i tri vee vertikale, a istra転en je samo glavni kanal, dok je vi邸e bonih kanala ostalo neistra転eno. Poznat je i u biospeleologiji zbog 転ivotinje 束locus typicus損, podzemnog kornja邸a Typhlotrechus bilimeki clanensis, koji je tu pronaen i opisan.