Prezentacija o multikulturalizmu na balkanskim prostorima, dio ispitne literature kod prof. Dragojevia
1 of 27
Downloaded 12 times
More Related Content
Stigmatizacija na Balkanu u kulturnom kontekstu
1. RAZNOLIKOST I
STGMATIZACIJA NA
BALKANU U
KULTURNOM
KONTEKSTU
Pripremila:
Ivana Kele邸
2. ISTRA貼IVAKA PITANJA
1. Kakvi stereotipi i predrasude vladaju na balkanskim
prostorima?
2. Je li ime Balkan postalo sinonim za jednu od najveih
pogrdnih etiketa u povijesti?
3. Koja je uloga civilnog sektora na podruju kulture?
4. Mo転e li kulturna politika biti efikasna i efektivna bez
sudjelovanja civilnog sektora u njenom stvaranju?
3. ODKUD IME BALKAN?
Tursko podrijetlo planina
Stara Planina u
Bugarskoj
Johann August Zeune zaslu転an za
pro邸irenje pojma Balkana na 邸iri prostor
jugoistone Europe
5. poluotok jugoistone Europe kojemu je poluotonost neodreena, a
koji obuhvaa europski dio Turske, Grku, Albaniju, Makedoniju,
Srbiju i Crnu Goru, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, a samo katkada
Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju (Wikipedija)
linija Rijeki zaljev bugarsko rumunjska granica na Crnom
moru (Atlas Europe)
BALKANSKI POLUOTOK - multietniki i politiki prostor
jugoistonog ruba Europe
* jedino Grka i jednim dijelom Makedonija i Albanija imaju
poluotoni polo転aj
6. MULTIKULTURALIZAM NA
BALKANU
Multikulturalni mozaik:
Slavenski etnos, romanski etnos,
grka, turska, albanska kultura
Kulture manjih etnikih grupa
Razliite religije
Multikuluralne zemlje, regije...
Gradovi i lokaliteti koji imaju specifino znaenje za
kulturni identitet
Raznolikost jezika i pisma
7. POVIJESNI KONTEKST
od poetka 19. stoljea do danas - velike promjene
Ratovi:
- stvaranje nacionalnih dr転ava u prvoj polovici 19. stoljea
- mirovnim procesima redefiniranje granica
- Balkanskim ratovima pro邸irenje granice postojeih nacionalnih dr転ava
- Stvaranje novih samostalnih dr転ava
=
najnestabailnije podruje u Europi
NEGATIVNA
STIGMATIZACIJA
8. BALKAN ILI JUGOISTONA EUROPA
Jugoistona Europa veliko podruje izmeu
Jadranskog i Crnog mora
Zamjena za ime Balkan, zbog negativnih
konotacija tog imena
Ipak JI Europa regija za vrijeme Hitlerovog
totalitarnog i ubilakog re転ima
9. BALKANIZACIJA
fragmentacija, teritorijalna rascjepkanost, konfliktnost,
prekid komunikacije i suradnje, netrpeljivost meu
razliitim skupinama (Dragojevi, Sanjin; Dragievi-e邸i, Milena)
usitnjavanje velikih i sna転nih politikih jedinica, sinonim
za povratak plemenskom, zaostalom, primitivnom i
barbarskom (Todorova, Marija Nikolaeva)
10. EUROPSKI I BALKANSKI POGLED NA
BALKAN
Kompleksna komunikacija zbog svoje unutarnje
razliitosti
Optereenost predrasudama, stereotipima, nerje邸enim
problemima iz bli転e i daljnje pro邸losti
Hendikep heterogenosti
Zona sumraka
Negativna percepcija samih Balkanaca na Balkan
11. pogled iznutra dvojni karatker:
1. negativne konotacije: surovost, prljav邸tina, bijeda,
primitivizam, zaostalost, fatalizam, iskljuenost
2. pozitivna samoidentifikacija - juna邸tvo, ast,
slobodoljublje, gostoljublje, ponos, emocionalnost,
strastvenost (koja ukljuuje mr転nju), temperamentnost,
energinost
Distanca spram balkanskog identiteta Slovenci i Hrvati
Oni koji u tome ne vide ni邸ta sporno Bugari i Makedonci
12. pogled izvana dvojak do転ivljaj:
1. Mitski prostor gdje 転ive ljudi slobodnih emocija ,
nagla邸enih strasti i jakih karaktera
2. bure baruta, prostor stalnih sukoba i konflikata
Encyclopedia Britannica : fluidnost etnikih skupina,
nesposobnost naroda u regiji da se uzajamno slo転e i
surauju, sklonost k zloupotrebi vlasti na lokalnoj razini
im oslabi sredi邸nja vlast, utjecaj stranih sila, te邸koe s
prihvaanjem koncepcija koje su se razvile u drugom
politikom kontekstu itd.
14. STEREOTIPI
Glavna odlika nasilnost
mrani i nepristupani dio Europe, otpad i tek rubni dio
napredne Europe
nestabilnost, nesigurnost, anarhija, korupcija
nepristojni, divlji narod, ne邸kolovani, nepismeni, glupi,
sumnjiva morala, zaostali u svemu, zarobljeni u tradiciji,
nedru転eljubivi, neetini, neljubazni, pokvareni, zadrti i
netolerantni, zaslijepljeni, zatucani (stereotipi mladih
Zagrepana o Balkanu)
15. BALKAN OBRNUTA SLIKA EUROPE
Europa - istoa, red, samokontrola, karakter, osjeaj za zakon,
pravdu, efikasnu administraciju
Balkan, suprotno tome - negativan, sabla転njivan i naizgled
nepo転eljan
17. BALKANSKI NACIONALNI MITOVI
1. srpski kosovski mit
2. hrvatski srednjovjekovni nacionalni i dr転avotvorni mit
3. mit crnogorske nepobjedivosti i ovjenosti
4. mit imperijalne snage srednjovjekovne bugarske dr転ave
5. mit intelektualne nadmonosti Grka
6. bo邸njaki mit o stvaranju nacije
7. veze dana邸njih Makedonaca sa dr転avom i teritorijem iz
vremena Filipa i Aleksandra Makedonskog itd
18. NACIONALNI MITOVI:
Doprinose odr転avanju brojnih nacionalnih
(etnikih) predrasuda
Doprinose predrasudama prema drugim
narodima u okru転enju kao narodima bez
povijesti, bez hrabrosti, ponosa, asti...
19. SLINOSTI
visoko uva転avanje obiteljskih
vrijednosti
nain odgajanja djece
odnosi meu generacijama i spolovima
uloga mu邸ka i 転ene
nain stanovanja, ishrane, dru転enja i
zabave, odnos prema radu
20. NACIONALIZAM NA BALKANU
1. Sram ili
2. Ljubav koja granii sa nacionalizmom
POSLJEDICA: stvaranje kulturnih stereotipa -
RAT osnovna determinanta tog prostora
21. TRI SEKTORA U KULTURNOM RAZVOJU
1. Javni sektor
razgranata struktura , funkcionira kao sistem
(funkcionalno) i kao mre転a (teritorijalno)
temeljni nosioc kulturne politike
Parlament
Vlada
Institucije kulture koje su od znaaja za cijelu zemlju
Institucije kulture koje su od znaaja za regije i gradove
Institucije kulture na opinskom nivou
22. 2. Privatni sektor
Trojaka funkcija : stvara dohodak i, plaajui poreze,
puni dr転avni bud転et iz kojega se financira kultura
donacije, sponzorstva
vlastiti kulturni programi, profitabilnog i neprofitabilnog
tipa
knji転ara Buybook iz Sarajeva
multipleksi kina u Hrvatskoj
Studija Encouraging private investment in the cultural
sector
23. 3. Sektor civilnog dru邸tva
Neprofitni sektor
tri osnovne funkcije: generira, 邸titi i omoguuje pravo
slobodnog udru転ivanja ljudi oko zajednikog interesa:
osobnih (npr. filatelisti) ili opeg tipa (ekolo邸ka
udru転enja)
kompleksno strukturiran
znaajan imbenik u oblikovanju demokratski
utemeljenih kulturnih i medijskih politika
program Policies for culture
24. VA貼NOST NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Na podruju JI Europe bave se procesima
pomirenja i uspostavljanja povjerenja meu
razliitim etnikim zajednicama kroz
programe sociokulutrnih aktivnosti
Community Building Mitrovica (CBM)
MIFOC iz Mostara
25. ODR貼IVOST CIVILNOG SEKTORA U
REGIJI
Pribavljanje novih sredstava (fundraising)
stjecanje vlastitih sredstava, prikupljanje
donacija i sponzorskih sredstava, te subvencije i
ulazak u partnerstva
odr転ivost itavog sektora,zavisi od volje,
inicijativa i podr邸ke meunarodnih organizacija
Pozitivan primjer: sluaj Teatra Exit
26. ZAKLJUAK
Balkan je zaista postao sinonim za jednu od najveih pogrdnih etiketa u
povijesti
On je poslu転io kao skladi邸te negativnih karakteristika naspram kojih je
konstuirana pozitivna i samohvalisava slika Europe i Zapada
Balkan je ostao kmet Europe, anticivilizacija, njegov alter ego, njena tamna
strana
Sami stanovnici Balkana imaju negativnu predod転bu jer im ona, tako
nepovoljna i puna omalova転avanja, dolazi izvana. Balkanci su danas
optereeni etnikom, nacionalnom, vjerskom, lokalnom raznoliko邸u, kao i
drugim vi邸estrukim identitetima
Na balkanskim prostorima vrlo je va転an doprinos nevladinih organizacija,
pogotovo onih koji se bave procesima pomirenja i uspostavljanja povjerenja
meu razliitim etnikim zajednicama kroz razne programe sociokulutrnih
aktivnosti