2. Sunce
Sunce je zvijezda u centru
Sunevog sustava
Gotovo je savr邸ena kugla
Promjer mu je oko 1 392
000 km
Masa mu je oko 2 1030
kg
Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY
3. Veina poznatih kemijskih elemenata otkrivena je i na
Suncu
75% ini vodik, ostatak je helij, ugljik, kisik, neon, 転eljezo i
dr.
U sredi邸tu Sunca temperatura dose転e do 15 milijuna K
4. Nastalo je prije 4,65 milijardi godina
Smatra se da e Zemlja postati nenastanjiva za manje od
milijardu godina
Sunce e postati crveni div
Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY
6. Fotosfera
Najni転i sloj iz kojega se
Sunevo zraenje 邸iri u
svemir
Debljine nekoliko stotina
kilometara
7. Kromosfera
Srednji sloj atmosfere
Debljine 2000 km
Ni転e temperature od fotosfere
Iz nje se podi転u bodlje (spikule), mali izbaaji plina koji se di転u do visine od 7000 do
9000 km
Iz kromosfere se di転u i prominencije
8. Korona
najrjei dio Suneve atmosfere
oznauje prijelaz Suneve tvari u meuplanetni prostor
Korona je vidljiva za vrijeme Suneve pomrine
Isparavanjem korone nastaje Sunev vjetar, a 邸iri se radijalno, prosjenom brzinom od
400 km/s
9. Suneva svjetlost
prvenstveni izvor energije za Zemlju
Suneva konstanta je snaga koju Sunce prenese na Zemljinu atmosferu po jedinici
povr邸ine
iznosi 1 368 W/m2 u gornjim slojevima Zemljine atmosfere, dok na direktno
osunanoj Zemljinoj povr邸ini u zenitu iznosi oko 1 000 W/m2, jer ga oslabi atmosfera
10. Dan Sunca
Devedeset peti kongres SAD-a
1978. godine usvojio je
zajedniku rezoluciju kojom je
dan 3. svibnja odreen kao
Dan Sunca
Ve se tada prepoznala velika
potreba za razvojem i
pro邸irenjem obnovljivih izvora
energije koji mogu osigurati
grijanje, hlaenje te napajanje
domova i industrije
elektrinom energijom