Prezentacija je podloga za trodnevni trening koji je namenjen proizvoaima suvenira i starim zanatlijama. Trening ukljuuje i ve転be i radionice.
Cilj treninga je da nakon tri dana uesnici imaju formiran suvenir, definisane cene i kanale prodaje, promotivni plan, osmi邸ljen naziv proizvoda i pakovanje.
Kako formirati proizvod koji kupci 転ele da kupe, primeri dobre svetske prakse, kako formirati cenu, razviti distribuciju, promovisati svoju ponudu?
55. Souvenir (fr.) - uspomena, seanje.
Suvenir prestaje biti samo predmet, postaje emocija koja vraa lepa
seanja na mesto koje predstavlja. Da bi se to ostvarilo suvenir mora
biti dovoljno specifian.
Suvenir odra転ava autentinost podneblja sa kojeg potie ili
na koje se odnosi
Prehrambeni proizvodi, pia, odevni predmeti jesu suvenir
onda kada su predstavljeni u formi suvenira (adekvatno
pakovanje, mala ambala転a i dr.)
Materijal od kojeg se suvenir proizvodi mo転e biti sa
podruja na koji se suvenir odnosi.
56. Karakteristika odreenog podruja istie se izgledom,
materijalom i/ili nainom proizvodnje suvenira, ne samo
natpisom naziva na suveniru (Pozdrav iz Srbije)
Suvenir mo転e biti ukrasnog i/ili upotrebnog karaktera
Veliina i te転ina suvenira je prilagoena zahtevima transporta
Suvenir mo転e biti serijski industrijski proizvod
Suvenir ne sme da vrea nacionalna, verska i etika
opredeljenja korisnika niti da nanosi bilo kakvu 邸tetu
Suvenir mo転e da bude i postojei predmet koji je upakovan
na adekvatan nain
Suvenir mora biti tako izraen da ne mo転e uzrokovati
povredu korisnika/kupca
58. Suvenir kao svetska mamipara
Oko 700 miliona turista u svetu, do 2020. godine procenjuje
se porast na 1.6 milijardi turista godi邸nje
Podela na UKRASNE i/ili UPOTREBNE
Tradicionalni/etno, savremeni, serijski ili runo proizvedeni,
verski, poslovni, manifestacioni, ekskluzivni...
158. Na osnovu prikupljenih dokumenata, analize zakonskih regulativa i obavljenih
intervjua, definisani su problemi u sledeim oblastima:
plasman i distribucija
za邸tita intelektualne svojine
registracija poslovanja
zakoni i uredbe koji defini邸u poslovanje zanatlija
definicija suvenira (ponuda/potra転nja)
marketing
nabavka sirovina, opreme i ma邸ina, kao i struno
usavr邸avanje za njihovo kori邸enje
Iako postoji tra転nja za suvenirima i tradicionalnim proizvodima, naroito u
gradskim turistikim centrima, trgovina i proizvodnja se obavljaju na nivou
line preduzetnosti i sposobnosti pravovremenog reagovanja proizvoaa i
distributera.
159. 2010* 2011
2.000.597
turista
779.365
turista u
prvih pet
meseci
6.413.515
noenja
* Domai gosti najvi邸e borave u banjskim centrima, inostrani u gradskim.
Domaih gostiju je bilo 66%, a stranih 34%.
Najvi邸e gostiju dolazi iz Crne Gore, BiH, Slovenije, Nemake itd.
IZVOR: Zavod za statistiku Srbije
160. Samostalna prodaja od strane proizvoaa suvenira
Lokalne radnje, galerije i knji転are, suvenirnice, hoteli, malotrgovinske radnje
veih lanaca (ree), info centri lokalnih turistikih organizacija (ree), internet,
dijaspora, preporuka, izrada po narud転bini.
Ote転avajua okolnost u ovom vidu plasmana suvenira je ta 邸to proizvoai
esto nisu registrovani 邸to bi im omoguilo lak邸u saradnju sa drugim pravnim
licima i nabavku finansijski povoljnijih sirovina.
Proizvodi esto ne odgovaraju zahtevima tr転i邸ta, finalna prodajna cena je
esto i 100% vea od nabavne (kupac-distributer-proizvoa), suveniri se
prodaju komisiono sa otplatom i do 90 dana po prodaji.
161. Prodaja u okviru sajmova, manifestacija i sezonski u turistikim
centrima
Vid plasmana koji omoguuje proizvoaima uvid u zahteve tr転i邸ta, kao i
odreenu sezonsku zaradu (u zavisnosti od broja posetilaca i njihove
plate転ne moi).
Najzastupljenija je prodaja na improvizovanim tezgama tokom turistike
sezone. Problemi su neorganizovanje prodajnog mesta od strane op邸tinskih
vlasti, nedostatak infrastrukture (opremljeni prostor, voda, struja...),
nepostojanje uvida u ponudu i prodaju.
Veliki tro邸kovi iznajmljivanja i opremanja proizvodno-prodajnog prostora,
neophodnost registracije i meseni tro邸kovi poslovanja firme,
zapo邸ljavanje radnika.
Proizvoa ne mora biti i trgovac.
162. Zastupljenost runog rada (unikati, umetniki i izrada po narud転bini).
Mala razvijenost serijske proizvodnje.
Proizvoai smatraju da je atraktivan dizajn pakovanja i suvenira va転an za
dobru prodaju, kao i dobar kvalitet.
Cene: od 10 RSD (nalepnica) do preko 200 EUR (kolekcionarski primerci).
Najzastupljeniji su proizvodi od keramike i metala, zatim drveni, stakleni i
ko転ni (nacionalni motivi i ispisi). Po mi邸ljenju kupaca, dizajn pakovanja ne
prati savremene trendove.
Veliki broj suvenira sti転e iz Kine, ree Rusije, Grke.
Ponuda najvi邸e sadr転i ukrasne suvenire. Upotrebni predmeti su tra転eni,
uglavnom su unikati i vee vrednosti. Mali izbor poslovnih suvenira.
Zastupljenost verskih suvenira. Hrana kao suvenir je veoma tra転ena i
kupci su spremni da plate i veu cenu za autentine specijalitete.
163. Pravilnik o razvrstavanju delatnosti na stare i umetnike zanate i
domau radinost
Mali broj registrovanih firmi, radnji, radionica za proizvodnju
rukotvorina i suvenira
Visoki tro邸kovi registrovanog poslovanja
Mogunost poreskih olak邸ica za stare zanatlije i umetnike
zanatlije
Prednosti registracije delatnosti:
poslovanje sa pravnim licima i lak邸e 邸irenje distributivne mre転e,
nabavka materijala, sirovina, ma邸ina i opreme pod povoljnijim
uslovima.
Prioritetna aktivnost najpovoljniji model registrovanog poslovanja.
164. Primeen je uvoz kineskih suvenira uraenih po dizajnu naruilaca iz Srbije.
Svetska praksa govori da borba protiv kineskih kopija daje slabe rezultate (EU
primeri).
Razlog za pojavu uvoznih suvenira je u injenici da ispunjavaju karakteristike
suvenira i tako dokazuju prednosti serijske proizvodnje:
brza produkcija,
nepromenjiv kvalitet,
niska cena.
Za邸tita intelektualne svojine u borbi protiv kopiranja. EU praksa i praksa
zemalja u okru転enju.
Nastup na tr転i邸tu sa novim proizvodom po konceptu brzog napada.
165. Nastup na tr転i邸tu i promocija se naje邸e obavlja kroz nastup proizvoaa na
organizovanim turistikim manifestacijama i sajmovima.
Mediji prate aktuelnosti u sektoru onda kada su obave邸teni o de邸avanju i
aktuelnostima.
Ograniavajua okolnost za aktivniju promociju je i veliki broj neregistrovanih
proizvoaa.
Rezultati iz okru転enja pokazuju da se kontinuiranim promotivnim aktivnostima
doprinosi popularizaciji i poveanju potra転nje suvenira i do 75% na godi邸njem
nivou.
Predlo転eni model je stalno informisanje medija o aktuelnostima i aktivnostima
aktera suvenirskog tr転i邸ta (TO, Udru転enje, proizvoa).
166. Trening kao poetni korak za unapreenje suvenirske ponude.
Treninzi su namenjeni proizvoaima suvenira, distributerima, kao i
potencijalnim korisnicima i saradnicima (predstavnici lokalnih TO, muzeja,
NP, turistikih objekata).
Definisati odgovarajue pravne forme poslovanja, nastup na tr転i邸tu, za邸tita
intelektualne svojine, konkurentnost proizvoda/usluge, odr転ivost poslovanja,
definisanje tr転i邸ta i tr転i邸ne ni邸e, razvoj usluga prema klijentima, marketing
ve邸tina, razviti strate邸ka partnerstva i dr.
Sve navedene aktivnosti i teme treninga potrebno je usaglasiti sa aktuelnim
zakonima i propisima, kako bi se doprinelo objektivnoj primeni i odr転ivosti
poslovanja.
Cilj je unapreenje kvaliteta suvenira i prodaje, kao i osamostaljivanje u
biznisu OD HOBIJA DO PROFITA.
167. Da biste mogli da zadovoljite potrebe kupaca bolje i kvalitetnije od
va邸ih konkurenata, potrebno je da saznate 邸to vi邸e o va邸em tr転i邸tu:
Koji su motivi kupovine va邸eg proizvoda i/ili usluge?
Kakve su 転elje i zahtevi va邸ih kupaca?
Koje su glavne karakteristike tipinog kupca va邸ih proizvoda?
Kolika je veliina va邸eg tr転i邸ta? Da li e se u narednom periodu
ono poveavati ili smanjivati?
Kako ete dopremati proizvode kupcima koje prodajne kanale
ete koristiti?
Kakva je struktura va邸eg tr転i邸ta? Da li ono mo転e da se podeli na
vi邸e prepoznatljivih segmenata deca: pred邸kolska, 邸kolska i
tinejd転eri ili 転ene: zaposlene i domaice?
168. Vidovi istra転ivanja tr転i邸ta:
Primarnim istra転ivanjem se podaci prikupljaju direktno
sa tr転i邸ta za koje ste se opredelil i to kroz intervjue,
analize i direktne kontakte sa trgovakim predstavnicima
i potencijalnim i postojeim kupcima.
Sekundarnim istra転ivanjem prikupljaju se podaci iz
razliitih izvora, kao na primer: publikacije, internet,
domaa i strana literatura.
169. ISTRA貼IVANJE TR貼ITA zapoeete odreivanjem ciljne grupe
potro邸aa (prikupljanje i analiza).
- Treba sagledati KO su potencijalni KUPCI va邸eg proizvoda ili
usluge, odgovoriv邸i na pitanja KO, KADA, GDE, KOLIKO i
ZATO kupuje odreeni proizvod ili uslugu.
- Treba sagledati KO je i KAKVA je postojea KONKURENCIJA.
- Treba saznati i izanalizirati KO su mogui DOBAVLJAI.