More Related Content
Featured (20)
Varijable_i_mjerenje.pptx
- 1. Varijable i mjerenje Kvantitativne metode istra転ivanja dr. sc. Dario Pavi
- 2. Mjerenje i varijable - definicije Mjerenje je proces povezivanja apstraktnih koncepata s empirijskim pokazateljima Primjer: mjerenje temperature Dio operacionalizacije: povezivanje koncepata s operacijama mjerenja Kada konceptualiziramo, mi specificiramo 邸to mislimo pod nekim pojmom. Kada operacionaliziramo, identificiramo specifina mjerenja koja emo poduzeti kako bi pokazali odreeni koncept u empirijskoj stvarnosti. Indikator (pokazatelj) je pitanje ili druga radnja koja se koristi da bi se pokazala (indicirala) vrijednost odreenog sluaja za neku varijablu. Varijabla svojstvo koje mo転e varirati
- 3. Odnos koncepata, varijabli i pokazatelja
- 4. Pokazatelji u anketnom upitniku 1. Zatvorena (fixed-choice) pitanja pitanja s unaprijed ponuenim izborom odgovora koje ispitanik zaokru転uje ili ispunjava. Gdje ste bili sino izmeu 23h i 1h? a) U kinu b) Doma c) Na faksu d) U crkvi e) Drugdje Odgovori moraju biti meusobno iskljuivi i iscrpivi. Iskljuivi svaki sluaj mo転e imati samo jednu vrijednost odgovora (Ne mo転e邸 biti i doma i na faksu, osim ako ne 転ivi邸 na faksu, ali onda ima邸 ozbiljnih problema.) Iscrpivi odgovori moraju iscrpiti sve mogunosti (vrijednosti) varijable mora邸 se negdje pronai u odgovorima.
- 5. Pokazatelji u anketnom upitniku 2. Otvorena (open-ended) pitanja ispitanik sam upisuje odgovor (vrijednost) na pitanje. Prednosti i nedostatci otvorenih i zatvorenih pitanja? Mo転e li jedna varijabla imati vi邸e pokazatelja? Triangulacija kori邸tenje dvije ili vi邸e mjera iste varijable.
- 6. Stupnjevi (skale) mjerenja Stupnjevi (skale) mjerenja matematika preciznost s kojom vrijednosti varijable mogu biti prikazane Nominalna skala Ordinalna skala Intervalna skala Omjerna skala
- 7. Nominalna i ordinalna skala Nominalna vrijednosti varijable nemaju matematiku interpretaciju. Variraju u kvaliteti, ne u stupnju. Npr. spol. Ordinalna vrijednosti varijable specificiraju samo redoslijed vrijednosti i omoguuju samo usporedbu vee od i manje od. npr. stupanj 邸kolovanja (osnovna 邸kola, srednja 邸kola). Likertova skala? Vidi dalje.
- 8. Intervalna skala Vrijednosti varijable (numerike vrijednosti) prikazuju fiksne mjerne jedinice, ali nemaju apsolutnu, fiksnu nulu. Malo je stvarnih intervalnih varijabli u dru邸tvenim znanostima, tako da se esto varijable mjerene na ordinalnoj skali prikazuju kao da su mjerene na intervalnoj skali, zbog mogunosti matematikih operacija na varijablama. Vrijednosti na intervalnoj skali se mogu zbrajati i oduzimati, no ne mogu se utvrivati omjeri. Npr. Temperatura od 20属C je za deset stupnjeva vi邸a od 10属C, ali ne smatra se da je 20属c dvostruko toplije od 10属C.
- 9. Omjerna skala Vrijednosti varijable (numerike vrijednosti) prikazuju fiksne mjerne jedinice, s apsolutnom nulom. Npr. te転ina studenta. U teoriji netko mo転e te転iti 0 kg. Netko tko ima 50kg je upola te転i (lak邸i?) od onoga koji ima 100kg.
- 10. Skale slikovno
- 12. Va転no!!! Skale mjerenja odreene varijable nisu ne邸to zadano, ne邸to 邸to postoji tamo negdje u prirodi, kao injenica. Istra転ivai biraju skalu mjerenja za odreenu varijablu u procesu operacionalizacije varijabli. U pravilu, trebalo bi birati najvi邸u moguu skalu mjerenja. Za邸to? Problemi npr. prihod domainstva.
- 13. Valjanost i pouzdanost mjerenja Valjanost (tonost) razliite definicije, ali evo: koliko neki koncept, zakljuak ili mjera odgovara stvarnom svijetu, tj. koliko dobro mjeri ono 邸to tvrdi da mjeri. Npr. Koliko ocjene na mjernoj skali od 1-5 dobro mjere znanje studenata? Kako to utvrditi? Izravno, nikako. Jer imamo uvid u znanje studenta samo preko (u ovom sluaju samo) na邸e mjere, tj. ocjene.
- 14. Izravna (face) valjanost Koliko se ini da je mjera valjana na prvu loptu Mjera je valjana na prvu loptu ako je oito povezana s konceptu za kojeg tvrdi da ga mjeri vi邸e nego s nekim drugim konceptima Primjer: broj popijenih pia u proteklom tjednu je na prvu loptu valjana mjera potro邸nje alkohola. Samo poetna toka. Oprezno s njom!
- 15. Sadr転ajna (content) valjanost Sadr転ajna valjanost utvruje mjeri li mjera cijeli obim (spektar) koncepta. Primjer: Kada analiziramo sadr転ajnu valjanost upitnika o zadovoljstvu studenata studiranjem na Hrvatskim studijima, ta analiza mora pokazati da na邸 upitnik mjeri sve aspekte zadovoljstva studiranjem na HS (zadovoljstvo svim slu転bama, odnosom profesor-student, ocjenjivanjem, kvalitetom nastave). Ako ne mjeri sve te aspekte, na邸 upitnik nije sadr転ajno valjan jer ispu邸ta bitne elemente sadr転aja koncepta zadovoljstva
- 16. Kriterijska valjanost Kriterijska valjanost mjerenja se utvruje tako da se rezultati mjerenja dovedu u korelaciju s nekom drugom varijablom (kriterijem) koja mjeri isti fenomen, a za koju je ve utvrena valjanost. Ukoliko je na邸a mjera visoko korelirana s kriterijskom varijablom, mo転emo smatrati da je na邸e mjerenje (mjera) kriterijski valjana. Primjeri: self-reported koliina popijenog alkohola se mo転e usporediti s koliinom alkohola u krvi. Dvije varijante: 1. Istodobna (concurrent) valjanost obje varijable mjerene istodobno 2. Prediktivna valjanost kriterij se mjeri u budunosti (IQ-ocjene)
- 17. Konstruktna valjanost Koliko je na邸a mjera, upitnik i dr. (konstrukt) povezana s drugim mjerama specificiranima u teoriji. Npr. Koliko je mjera ovisnosti povezana s drugim mjerama koje bi prema teorijama i drugim istra転ivanjima mogle biti povezane s ovisno邸u; npr. s obiteljskim problemima, medicinskim problemima, pravnim problemima Dva pristupa: 1. Konvergentna valjanost stupanj do kojeg je mjera korelirana s onim mjerama s kojima bi, prema teoriji, trebala biti korelirana, tj. mjerama slinog koncepta. 2. Diskriminantna valjanost mjera se usporeuje s razliitim, ali povezanim konceptima. Ne bi smjela biti korelirana s mjerama koje mjere drugi koncept.
- 18. Pouzdanost mjerenja Pretpostavlja da procedura mjerenja daje konzistentne rezultate kada se fenomen koji se mjeri ne mijenja. Preduvjet za valjanost; ne mo転emo mjeriti pojavu ako nam mjerni instrument ne daje konzistentne rezultate. Ponovno testiranje - Test-retest pouzdanost Unutarnja konzistentnost Pouzdanost alternativnih oblika Pouzdanost izmeu promatraa (objektivnost opa転aa)
- 19. Test-retest pouzdanost Pouzdanost koja se dobije ukoliko su rezultati mjerenja fenomena u dvije vremenske toke (pod uvjetom da se fenomen ne mijenja) meusobno visoko korelirani. Primjer: Test znanja danas i nakon dva mjeseca pod uvjetom da ispitanik nije u meuvremenu uio, trebao bi dati sline rezultate Mo転e se ocjenjivati i ocjenjivaa, a ne samo ispitanika.
- 20. Unutarnja konzistentnost i pouzdanost alternativnih oblika Ako vi邸e pitanja mjeri neki koncept, ta pitanja bi trebala biti meusobno korelirana - unutarnja konzistentnost