Vita 10 2012
0 likes4,937 views
Dokument raspravlja o važnosti zdrave prehrane koja se temelji na prirodnim i neprerađenim namirnicama, dok kritizira industrijske proizvode koji koriste kemikalije i rafinirane sastojke. Autorica ističe štetnost rafiniranih biljnih ulja i visokog unosa omega-6 masnih kiselina, te promovira prehranu bogatu prirodnim mastima, povrćem i kvalitetnim izvorima proteina. Također se dovodi u pitanje uloga medicinske i prehrambene industrije u promoviranju neoptimalnih prehrambenih navika koje dovode do raznih zdravstvenih problema.
![i
I
b ,..:r,:at:t:,]
&u
"?^ *,*-
Fr
:
{: *l}-" '
*
.rs +-
---+ e
Proteini + pource + mdsnoca
Dobar i nutritivno l<valitetan obrok je onaj koji sadrii
u' .:.it:.: ;r:l :.:a;'a.iiljta.
ne5to proteinsko (meso/riba/jaja) + povrie + prirodnu
j:.+ tovjeka (prekomjeran udio
masnoiu. Npr. srdele i blitva s dosta maslinova ulja
;t !: ! :t:'.;:; !;L ! :i. ! E ?: ;.:: t a + :!,:. 4 omega-6 masnih kiselina
ili bilo koje naSe tradicionalno kuhano jelo koje
Covjekje po prirodi, po izaziva upalne procese i
sadrii ne5to mesa/ribe i razno povrie pripremljeno
svojoj flziologiji, svejed koji dovodi do kronidnih bolesti).
na prirodnim masnoiama. Kolidinski je to manje
treba i biljnu i Zivotinjsku I naie stanice za regeneraci-
ju trebaju gradevni materijal hrane, a vi5e nutrijenata nego u standardnom obroku
hranu. koja ima razlicite
funkcije u tijelu. Najjedno- - proteine i masti iz mesa,
koli sadinjavaju Skrobne namirnice i krto meso bez
stavnije redeno, Zivotinjska ribe, jaja i mlijednih proizvo- masnoie, kaZe Anita 5upe.
hrana hrani, a biljna hrana da. Osim gradevnih blokova,
iisti. Ljudsko se tijelo, osim ta nas hrana opskrbljuje i po- i plaiaju istraZivanje. Far-
od vode, uglavnom sastoji trebnom energijom. S druge ,' 4:1,;,=..1,,,,,= at.;t:::.a',;::::!.:i;r..it-:!,: r:j maceUtska industfija, koja
od proteina i masnoia, oni sl ra ne. voie, povrce i bilje :i":-i,=:ji:.::;n..:..,:-'.in :j:. ':-:.:.,Ji.:'r:s.:::::.: plata VeiinU istf aZiVanja,
su gradevni blokovi od kojih sadrZe antioksidanse, enzi- :t i: :-:!-ri.ti:,. :::.,:::;: ::.::t,:.::t::.:r :..:,::::=..:, -. nikakO ne bi plaiala da Se
su izgradene naie kosti, me, vitamine, minerale, bio- .r:::::.::'...:,.:=.:f':':ii-r::;= ::r::i:rI.- dOkaZe kakO ZaSiiene masti
m i5ici, srce. mozak. pluia. flavonoide i druge supstance .l'.=.:':..,....i.i:: :::::.t::;;.tji::E ,, i kolesterol nemaju Veze Sa
jetra i svi organi. Sastav koje pomaZu da odrZavamo i.r':;.:]#,;:.i.i.-'-,.',,.,;.t., :1..i'i:,t .'. srdano-Zilnimbolestima,
am i nokisel i na iz iivotinj- tijelo distim iznutra. Biljke su ::=:i.-i?=:l'::' jer bi to znaiilo gubitak
skih proteina ispravanje za opremljene snaZnim detoksi- Veliki problem sa znan- unosnog posla sa statinina
ljudsku fiziologiju, dok je kacijskim tvarima koje mogu stvenim istraZivanjima jest i druglm farmaceutskim
profil aminokiselina iz biijne ukloniti razne kemikalije, taj 5to je moguie koncentri- lijekovima'
hrane nepotpun i neprikla- onediSienja i druge toksine rati se na one metode anali- Davno uspostavljena
dan, kao $to su i big-na ulja nakupljene u tijelu i zato ih ze koje potvrduju odekivanja hipoteza o Stetnosti zasice-
po sastavu neprikladna za trebamo - kao distade! upravo onih koji provode nih masnoca Zivotinjskog
27](https://image.slidesharecdn.com/vita102012-121216071147-phpapp01/85/Vita-10-2012-2-320.jpg)
![zaraduju na pametan nadin kroz kalorije, najveii udio prirodnih masti, vrlo je defi-
pretvarajuii j eftine iitarice trebale bi sadinjavati masno- citna s vitaminima topivim
u skupe stvari upakirane ie, a ne kao prema sluZbenoj u masti A, D i K2 (iivotinjski
u Sarene kartone i vreiice piramidi uglj ikohidrati. oblikvitamina K) koji su
koje nalikuju na hranu. Treba napomenuti da ma- vaZni katalizatori potrebni
snoie sadrZe dvostruko viSe za apsorpciju minerala i
,,it:iii iii. i:ii ,t ' i. ,ii kalorija u odnosu na protei- proteina i nuini za mnoge
t1:r' ll i:i,"rn ii:rl. iii ir i ri,. ne i ugljikohidrate, pa pove- vaine Zivotne funkcije.
. A odlnosu na medi- iani unos kalorija iz masti Tih vitamina ima u maslacu
einsku prehrambe- ne znadi velike kolidine i punomasnim mlijednim
a posebnoje unosan biznis nu pira"tnidu (koju masne i mesne hrane, nego proizvodima pa5nih Zivoti-
sa statinima (sredstvima za maiema vidjetiu upravo obrnuto: smanjujuii nja, iznutricama i Zuman-
sniZavanje kolestrola) na domovima zdrau$a,), unos ugljikohidrata (Seiera i cima. U tradicionalnim
kojima se profit broji u mili iria,ko izgledavaha Skroba) te nadoknadujuii te nadinima prehrane kolidina
jardama dolara. Medijima je prehra"mbe''.a, pira,- kalorije prirodnim masno- tih kljudnih nutrijenata
unosan posao reklama jefti- mida? iama, zapravo koliiinski bilaje oko deset puta veia
nih margarina, biljnih ulja, '''-.' Umj esto da b aza pr ehr a-
jedemo puno manje, uz za- nego u onima koji se temelje
Zitnih pahuljica i drugih ne budu kruh, tjestenina, dovolj avajuii osj eiaj sitosti, na modernim trgovadkim
,
t preradevina. Kad kupuje-
mo meso pa5nih iivotinja i
riZa, kukuruz i ostale iita- jer masnoie daju i energiju i
hranjive tvari i stabilnu razi-
namirnicama koje sadrZe
5eier, bijelo braSno i biljna
I jaja izravno od uzgajivada,
rice, koje predstavljaju nu-
tritivno siroma5ne, prazne nu Seiera u krvi, a zbog toga ulja.
zaobilazimo cijeli taj monu- kalorije, osnovu prehrane i dugotrajan osjeiaj sitosti. Moderna prehrana sadrZi
mentalni profitabilni sistem trebaju diniti povrie, voie, previ5e praznih kalorija i
industrijske poljoprivrede, riba, meso, jaja i punomasni
. Podernujeta,pira- ugljikohidrata, 5to potiie
transport Zita, antibiotike, mlijedni proizvodi. Koliiin- lmida-bolja od medi- apetit i dovodi do prejeda-
hormone rasta, kemijska ski, povrie i voie predstav- cinske? nja, debljine i dijabetesa, te
gnojiva, procesore, inspek- ljaju otprilike polovicu uno- '"i' Medicinska piramida je previSe rafinirnih biljnih
tore, proizvodade, dostav- sa hrane, a meso, riba i jaja nutritivno siromaSna, sadrZi ulja koja dovode do kronid-
ljade i oglaSivade, koji svi drugu polovicu. Gledano premalo hranjivih tvari i nih upalnih bolesti.
ffi;:
ffi
5w
&9,
.*t1
ril9:
i:!:lJ
i.,:ri: i;:!.:;-..i - Visoko koncentriran billni preparat koji potiie regeneracijske procese u tijelu
i.::
Proizvodi firme Inergy temelje se na holistidkom pristupu dovjeku, a proizlaze iz naiela drevnih uienja
medicine koja tijelo i duh shvata kao sastavne dijelove jednog energetskog sustava.
Gynex sadrii visoki udio prirodnih fitohormona (biljna tvar poput h0rm0na) koji uravnoteZuju psihiike
i hormonalne oscilaclje, kako kod mu5karaca, tako i kod iena. Kompleksni sastav Gynexa Stiti vlakna
iivfanih stanica i sluznice na povrlini unutarnjih organa te poboliiava njihovu funkciju. Utjeie na
poboljianje plodnosti kod oba spola.
Biljni sastav 6ynexa:
bagren obiini, steia, kn$evska pukovica, pastirska iglica, idraljevina, komorai., iuta bro(ika, alga{ukus,
slatki korijen, neven, livadna djetelina, bijela kopriva, livadna vrkuta, borovnica, krvaravelika, etetiha ulia
(npr. netvice, anisa i slolisnika).
@ TNTLCY PotraZite u svim bol.jim l.iekarnama
MM.FRllt$SNt FR(}nUKTld.$,*. rs::*-:-=:::i.r:::::G!=:=;::r:+>:i:r]::l]::::.:+::-'::3!::1::-:::::::-:!:::::i:':r:..,:..r-:'i:i:'
AI. B. Juri5iia 9, roozo Zagreb. Telefon: +585 9t 3332293 www.energy.com-hr
--17
2g](https://image.slidesharecdn.com/vita102012-121216071147-phpapp01/85/Vita-10-2012-4-320.jpg)
Vita 10 2012
- 1. "t :i : .: Y :: Ziu otinj s hq-lzr ane nas G E € {isti . hrani,Abf,{fima * (glukozno-fruktozni sirup), rafinirano p5eniino braSno, BILJNA ULJA Posljednjih godina sve se intenzivnije go- hidrogenizirana biljna ulja i mnoitvo kemikalija (E bro- N EPRIKLADNA vori o sastojcima hrane i vaZnosti zdrave jeva) za dugo iuvanje, okus. SU ZA LJUDSKU prehrane. Pritom se pojam "zdtavo" naj- konzistenciju i izgled, a sve deSie veZe uz light proizvode, manji unos FIZIOLOGIJU: to dokazanoje izuzetno crvenog mesa, jaja i punomasnih mlijednih Stetno za ljudsko zdravlje. PREKOMJERAN proizvoda te poveian unos integralnih UDIO OMEGA-6 Litarica, povria i voia. No, epidemija de- MASNIH KISELINA bljine i dalje se Siri svijetom. . Za,ito ste protiv IZAZIVA UPALNE veEeta,rija,nstva? PROCESE I VODI Nutricionistica Anita Supe hormonima rasta i antibio- Ne protivim se vegetari- DO KRONICNIH nedavno je predstavila svoju ticima; janstvu kao takvom, jer je to knjigu "Istine i laZi o hrani" jaja kokoSi koje slobod- vrlo Sirok pojam i razlikuje BOLESTI, KAZ= u kojoj piramidu zdrave no trdkaraju i kljucaju po se od osobe do osobe 5to NUTRICIONISTICA hrane okreie naopako, dvoriStu, a ne one koje iive jede, isto kao i kod standar- ANITA SUP= U zalate se zaveci unos ma- zbijene u kavezima i hrane dne prehrane. snoia Zivotinjskog porijekla, koncentratima; Ako netko ne jede meso, a KNJIZI ISTINE I potpuno izbacivanje Litarica se riba koja slobodno Zivi prehrana mu se bazira na |AZI O HRANI iz prehrane, pa tako sve u morima i rijekama, a ne drugim izvornim namirni- 5to smo do sada mislili da izuzgajalii;ta koja se hrani cama te su ukljudene neke Razgovarala: Mir l<a Majoli znamo o hrani prema nje- koncentratima i pliva u namirnice Zivotinjskog nim teorijama pada u vodu. vlastitom izmetu; porijekla kao riba, jaja ili Autorica je t r azgovoru za prirodne masnoie Zivo- mlijeini proizvodi, onda je Vitu pojasnila teze iz svoje tinjskog i biljnog porijekla, to zdrav naiin prehrane. No, knjige. npr. maslac i masnoia ako vegetarijanstvo znadi painih Zivotinja, hladno jesti bilo 5to samo da nije . 5to3e za, va,s preSano maslinovo ulje; Zivotinjskog porijekla, npr. izvorna, h*ana,? tradicionalna, nutritivno razne industrijske prera- Pod tim podrazumijevam bogata hrana - domaii fer- devine koje se baziraju na pravu, nepreradena hranu mentirani mlijeini proizvo- rafiniranom braSnu, biljnim u njenom izvornom obliku, di i fermentirano povrie, uljima i soji, onda je to vrlo koja se "proizvodl" u prirodi, iznutrice, domaie juhe i manjkava i Stetna prehrana. a ne u tvornicama. To su: druga kuhanajela. Veganstvoje posebna povrie, voie i oraSasti Izvorna hrana nisu rafini- priia: prehrana iskljudivo plodovi iz domaieg ekolo5- rane, visokoprocesirane biljnom hranom ne osigu- kog uzgoja koji nisu prskani industrij ske preradevine. Ta rava ljudskom tijelu nuZan pesticidima, herbicidima, nova hrana, koja nije ni po- materijal koji trebamo za fungicidima niti gnojeni stojala prije samo sto godi- Zivotne funkcije i biokemij- umjetnim gnojivima; na, nutritivno je siroma5na, ske procese u organizmu, meso Zivotinja koje slo- a prepuna aditiva. Veiina pa neizbjeZno dolazi do bodno pasu travu, a ne onih industrijskih preradevina nedostatka vaZnih nutrije- iz masovnog uzgoja koje se sadrZi rafinirani Seier i nata, Sto dovodi do raznih hrane Zitaricama i sojom, njegove jeftine zamjene zdravstvenih problema. 26
- 2. i I b ,..:r,:at:t:,] &u "?^ *,*- Fr : {: *l}-" ' * .rs +- ---+ e Proteini + pource + mdsnoca Dobar i nutritivno l<valitetan obrok je onaj koji sadrii u' .:.it:.: ;r:l :.:a;'a.iiljta. ne5to proteinsko (meso/riba/jaja) + povrie + prirodnu j:.+ tovjeka (prekomjeran udio masnoiu. Npr. srdele i blitva s dosta maslinova ulja ;t !: ! :t:'.;:; !;L ! :i. ! E ?: ;.:: t a + :!,:. 4 omega-6 masnih kiselina ili bilo koje naSe tradicionalno kuhano jelo koje Covjekje po prirodi, po izaziva upalne procese i sadrii ne5to mesa/ribe i razno povrie pripremljeno svojoj flziologiji, svejed koji dovodi do kronidnih bolesti). na prirodnim masnoiama. Kolidinski je to manje treba i biljnu i Zivotinjsku I naie stanice za regeneraci- ju trebaju gradevni materijal hrane, a vi5e nutrijenata nego u standardnom obroku hranu. koja ima razlicite funkcije u tijelu. Najjedno- - proteine i masti iz mesa, koli sadinjavaju Skrobne namirnice i krto meso bez stavnije redeno, Zivotinjska ribe, jaja i mlijednih proizvo- masnoie, kaZe Anita 5upe. hrana hrani, a biljna hrana da. Osim gradevnih blokova, iisti. Ljudsko se tijelo, osim ta nas hrana opskrbljuje i po- i plaiaju istraZivanje. Far- od vode, uglavnom sastoji trebnom energijom. S druge ,' 4:1,;,=..1,,,,,= at.;t:::.a',;::::!.:i;r..it-:!,: r:j maceUtska industfija, koja od proteina i masnoia, oni sl ra ne. voie, povrce i bilje :i":-i,=:ji:.::;n..:..,:-'.in :j:. ':-:.:.,Ji.:'r:s.:::::.: plata VeiinU istf aZiVanja, su gradevni blokovi od kojih sadrZe antioksidanse, enzi- :t i: :-:!-ri.ti:,. :::.,:::;: ::.::t,:.::t::.:r :..:,::::=..:, -. nikakO ne bi plaiala da Se su izgradene naie kosti, me, vitamine, minerale, bio- .r:::::.::'...:,.:=.:f':':ii-r::;= ::r::i:rI.- dOkaZe kakO ZaSiiene masti m i5ici, srce. mozak. pluia. flavonoide i druge supstance .l'.=.:':..,....i.i:: :::::.t::;;.tji::E ,, i kolesterol nemaju Veze Sa jetra i svi organi. Sastav koje pomaZu da odrZavamo i.r':;.:]#,;:.i.i.-'-,.',,.,;.t., :1..i'i:,t .'. srdano-Zilnimbolestima, am i nokisel i na iz iivotinj- tijelo distim iznutra. Biljke su ::=:i.-i?=:l'::' jer bi to znaiilo gubitak skih proteina ispravanje za opremljene snaZnim detoksi- Veliki problem sa znan- unosnog posla sa statinina ljudsku fiziologiju, dok je kacijskim tvarima koje mogu stvenim istraZivanjima jest i druglm farmaceutskim profil aminokiselina iz biijne ukloniti razne kemikalije, taj 5to je moguie koncentri- lijekovima' hrane nepotpun i neprikla- onediSienja i druge toksine rati se na one metode anali- Davno uspostavljena dan, kao $to su i big-na ulja nakupljene u tijelu i zato ih ze koje potvrduju odekivanja hipoteza o Stetnosti zasice- po sastavu neprikladna za trebamo - kao distade! upravo onih koji provode nih masnoca Zivotinjskog 27
- 3. Bam preh- rane ne bi trebali biti kruh, tjestenina, ilro NIa, kuku- rtil €€: ruzi ostale t =# -€+ Zitarice, ::S;r:': nego pource, uoee, Nba, , meso,JaJa Nutricionistica Anita punornasnx Supe zalaZe se za okretanje mlijedni prehrambene piramide porijekla i kolesterola nikad je ta koja uzrokuje zaroblja- nije znanstveno potvrdena, lesti i ostale "civilizacijske" tini, a proizvodi od njih vrlo vanje kolestrola u krvnim bolesti dana5njice. o tome svjedote brojni znan- profitabilni. Polj oprivredni Zilama. stvenici, lijeinici i profesori biznis i prehrambena indu- Moderna prehrana bazirana , Postoje Ii skriveni iz r aznih dij elova svijeta. strija profitiraju na jeftinim Znanstvena su istraZivanja na pretjeranoj upotrebi viso- razlozi za,#ta mod,er- preradevinama od soje i ku- kopreradenih ugljikohidrata na, medieina i nu*ri- kuruza, koji imaju dug rok zapravo pokazala da unos (5eier, braSno i proizvodi zasiienih masti ne utjede ni cionis*ika za,gava,, trajanja, dok se meso, jaja i od njih) kao i pretjeranoj ra,ju srnanjeni unos na razinu kolesterola niti na mlijeina masnoia moraju stopu obolijevanja od sria- upotrebi biljnih ulja bogatih Eivoti4iskih protei- pohranjivati, transportirati no-Zil n ih bolesti. Takoder, omegom-6 (margarini, na i ma,sno6a? i prodavati pod stalnim hla- sojino, kukuruzno i sunco- ,,:," Znanostje, naialost, ie- razina kolesterola u krvi ne denjem i imaju puno kraii kretovo ulje koji su sastojak sto u sluZbi industrije, moZ- utjeie na nastanak srdano- rok trajanja. velikog broja industrijskih da i nesvjesno. Postoji veliki iilnih bolesti, studije su Farmaceutska industrija preradevina) kriv ac je za razlog za!;to je prehrambena pokazale da su ljudi s niskim profitira jer neprirodnom kronidne upale, dijabetes, industrija golema i isplativa. kolesterolom imali zadeplje- prehranom ljudi postaju pretilost, srdano-Zilne bo- Zato 5to su Zitarice i sojajef- nje Zila u istoj mjeri kao i oni doZivotni potro5adi lijekova, s visokim. S druge strane, dokazanoje LCHF prehrana da rafinirana biljna ulja, kao i njima nakrcane industrij- ske preradevine, zapravo Manje ugliikohidrata, viSe masnoda dovode do trajnih o5teienja . |iojasnite Eto je jelu od krumpira, tjestenine na krvnim iliIama, zbog pre- LCIIF prehra,na,? i riLe zamjenjuju se povriem tjeranog sadrZaja omega-6 i LCHF znadi Low Carb te prehrana sadrZi viSe masnih kiselina u odnosu High Fat, tj. manje ugljiko- povria nego standardna na omega-3 masne kiseline. hidrata i viie masnoie. lli prehrana. To je odlitna Jednostavno reieno, bez manje tjestenine, kruha, riZe prehrana za osobe koje upalnog procesa prisutnog u i hrane od braSna, a vi(e imaju poremeien metabo- tijelu ne postoji nadin da se prirodnih masti. Koliko je to lizam Seiera - dijabetitare kolesterol nakupi u stijenka- "manje" ug jikohidrata, ovisi a ne povecantm unosom pro- i osobe s prekomjernom ma krvnih Lila i dauzrokuje o potrebama pojedinca, u teina - ne jede se viSe mesa, tjelesnom teZinom - jer srdane bolesti i moZdani svakom slutaju manje nego dovodi do stabilizacije Seiera udar. Bez upalnog procesa, nego se ne skida masnoia s 5to se preporuduje. Re- u krvi i smanjene potrebe kolesterol bi slobodno cirku- tog mesa, ne skida se koZa s ducirani unos ugljikohidrata za inzulinom - a tu zapravo lirao po tijelu onako kako je piletine i slobodno se koriste nadoknaduje se poveianim potinju svi zdravstveni prob- to priroda odredila. Upala maslac, Zumance, svinjska unosom prirodnih masnoia, mast i maslinovo ulje. Prilozi lemitih ljudi. 28
- 4. zaraduju na pametan nadin kroz kalorije, najveii udio prirodnih masti, vrlo je defi- pretvarajuii j eftine iitarice trebale bi sadinjavati masno- citna s vitaminima topivim u skupe stvari upakirane ie, a ne kao prema sluZbenoj u masti A, D i K2 (iivotinjski u Sarene kartone i vreiice piramidi uglj ikohidrati. oblikvitamina K) koji su koje nalikuju na hranu. Treba napomenuti da ma- vaZni katalizatori potrebni snoie sadrZe dvostruko viSe za apsorpciju minerala i ,,it:iii iii. i:ii ,t ' i. ,ii kalorija u odnosu na protei- proteina i nuini za mnoge t1:r' ll i:i,"rn ii:rl. iii ir i ri,. ne i ugljikohidrate, pa pove- vaine Zivotne funkcije. . A odlnosu na medi- iani unos kalorija iz masti Tih vitamina ima u maslacu einsku prehrambe- ne znadi velike kolidine i punomasnim mlijednim a posebnoje unosan biznis nu pira"tnidu (koju masne i mesne hrane, nego proizvodima pa5nih Zivoti- sa statinima (sredstvima za maiema vidjetiu upravo obrnuto: smanjujuii nja, iznutricama i Zuman- sniZavanje kolestrola) na domovima zdrau$a,), unos ugljikohidrata (Seiera i cima. U tradicionalnim kojima se profit broji u mili iria,ko izgledavaha Skroba) te nadoknadujuii te nadinima prehrane kolidina jardama dolara. Medijima je prehra"mbe''.a, pira,- kalorije prirodnim masno- tih kljudnih nutrijenata unosan posao reklama jefti- mida? iama, zapravo koliiinski bilaje oko deset puta veia nih margarina, biljnih ulja, '''-.' Umj esto da b aza pr ehr a- jedemo puno manje, uz za- nego u onima koji se temelje Zitnih pahuljica i drugih ne budu kruh, tjestenina, dovolj avajuii osj eiaj sitosti, na modernim trgovadkim , t preradevina. Kad kupuje- mo meso pa5nih iivotinja i riZa, kukuruz i ostale iita- jer masnoie daju i energiju i hranjive tvari i stabilnu razi- namirnicama koje sadrZe 5eier, bijelo braSno i biljna I jaja izravno od uzgajivada, rice, koje predstavljaju nu- tritivno siroma5ne, prazne nu Seiera u krvi, a zbog toga ulja. zaobilazimo cijeli taj monu- kalorije, osnovu prehrane i dugotrajan osjeiaj sitosti. Moderna prehrana sadrZi mentalni profitabilni sistem trebaju diniti povrie, voie, previ5e praznih kalorija i industrijske poljoprivrede, riba, meso, jaja i punomasni . Podernujeta,pira- ugljikohidrata, 5to potiie transport Zita, antibiotike, mlijedni proizvodi. Koliiin- lmida-bolja od medi- apetit i dovodi do prejeda- hormone rasta, kemijska ski, povrie i voie predstav- cinske? nja, debljine i dijabetesa, te gnojiva, procesore, inspek- ljaju otprilike polovicu uno- '"i' Medicinska piramida je previSe rafinirnih biljnih tore, proizvodade, dostav- sa hrane, a meso, riba i jaja nutritivno siromaSna, sadrZi ulja koja dovode do kronid- ljade i oglaSivade, koji svi drugu polovicu. Gledano premalo hranjivih tvari i nih upalnih bolesti. ffi;: ffi 5w &9, .*t1 ril9: i:!:lJ i.,:ri: i;:!.:;-..i - Visoko koncentriran billni preparat koji potiie regeneracijske procese u tijelu i.:: Proizvodi firme Inergy temelje se na holistidkom pristupu dovjeku, a proizlaze iz naiela drevnih uienja medicine koja tijelo i duh shvata kao sastavne dijelove jednog energetskog sustava. Gynex sadrii visoki udio prirodnih fitohormona (biljna tvar poput h0rm0na) koji uravnoteZuju psihiike i hormonalne oscilaclje, kako kod mu5karaca, tako i kod iena. Kompleksni sastav Gynexa Stiti vlakna iivfanih stanica i sluznice na povrlini unutarnjih organa te poboliiava njihovu funkciju. Utjeie na poboljianje plodnosti kod oba spola. Biljni sastav 6ynexa: bagren obiini, steia, kn$evska pukovica, pastirska iglica, idraljevina, komorai., iuta bro(ika, alga{ukus, slatki korijen, neven, livadna djetelina, bijela kopriva, livadna vrkuta, borovnica, krvaravelika, etetiha ulia (npr. netvice, anisa i slolisnika). @ TNTLCY PotraZite u svim bol.jim l.iekarnama MM.FRllt$SNt FR(}nUKTld.$,*. rs::*-:-=:::i.r:::::G!=:=;::r:+>:i:r]::l]::::.:+::-'::3!::1::-:::::::-:!:::::i:':r:..,:..r-:'i:i:' AI. B. Juri5iia 9, roozo Zagreb. Telefon: +585 9t 3332293 www.energy.com-hr --17 2g