2. Vulkanizam
Vulkanizam obuhvata pojave i procese koji se odnose na
izlivanje magme na povr邸inu Zemlje.
Vulkani su otvori ili pukotine na Zemljinoj povr邸ini kroz koje
stalno ili povremeno izbija lava.Nauka koja ih izuava je
vulkanologija.
Magma se nalazi u astensferi i ima 1500 stepeni Celzijusevih
temperaturu.
4. Na povr邸ini Zemlje magma menja ime u LAVA,
koja ima 800 do 1400 stepeni.
Kada se lava ohladi na oko 600 ili 700 stepeni
onda poinje da vrsne. Ovaj proces
hlaenja i ovr邸avanja je veoma dug
6. Vulkansak kupa
Vulkanske kupe mogu biti sainjene od lave i
nazivamo ih lavinim i one imaju blage strane
i lie na 邸tit ( takvi su havajski vulkani)
Kupe koje se sastoje i od lave ali i od drugog
materijala, npr.vulkanske 邸ljake, peska ili
pra邸ine nazivaju se stratovulkani, ( Vezuv)
7. Tipovi vulkana
1. titasti
2. Stratovulkani (prosti i slo転eni)
8. Vulkani se mogu obrazovati na kopnu i
na morskom dnu
Narastanjem podmorskih vulkana nastaju vulkanska ostrva
Godine 1796 u Aleutskom arhipelagu izbio je manji vulkan
koji je tako brzo rastao da je kroz nekoliko godina ima 30 km
2 povr邸ine.Rusi su mu dali ime Jovana Bogoslova. Godine
1833 pored njega se pojavilo jo邸 jedno manje ostrvo i
ubrzo spojilo sa njim. Kroz nekoliko godina ve su postojala
4 ostrva visoka 300 m.
Havajska ostrva su nastala na slian nain, radom 5 vulkana
od kojih su dva i danas aktivni. Jedan od njih je Mauna Loa,
visok preko 900 metara u odnosu na dno okeana, dok je
drugi aktivni vulkan Kilauea.
9. Najvi邸e vulkanske kupe
Mauna Kea (Havaji) - 8818 m (pod vodom 4650
m), aktivan
Kilimand転aro (Afrika) - 5895 m, uga邸en
Damavand (Iran) - 5670 m, uga邸en
Popokatepetl (Meksiko) - 5452 m, uga邸en
Kenija (Afrika) - 5200 m, uga邸en
Ararat (Turska) - 5165 m, uga邸en
Kljuevskaja Sopka (Kamatka) - 4800 m, aktivan