際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
ZAGAIVANJE MORA
 U BOKOKOTORSKOM
ZALIVU NAJOPASNIJI
ZAGAIVAI DOLAZE
SA KOPNA I REZULTAT
SU LJUDSKE NEBRIGE
I NEDOVOLJNO
RAZVIJENE
EKOLOKE SVIJESTI.
Zagadjivanje mora
Zagadjivanje mora
ZAGAIVANJE VRSTIM OTPADOM
TOKOVIMA RIJEKA
(SUTORINA...) KAO I
POVREMENIM
RJENIM TOKOVIMA U
MORE SE UNOSE
PLASTINI PREDMETI
IZ DOMAINSTVA,
ZEMLJA (NPR. SA
DEPONIJA U
SUTORINSKOM
POLJU).
MIKROBIOLOKO ZAGAIVANJE
 U OBALSKOM
PODRUJU VODU
MOGU ZAGADITI
PATOGENE
BAKTERIJE NPR
SALMONELA (TIFUS,
PARATIFUS), IGELA
(DIZENTERIJA), A
PONEKAD I BAKTERIJE
KOLERE.
MIKROBIOLOKO ZAGAIVANJE
 OVE BAKTERIJE SE NE
RAZMONA貼AVAJU U
ORGANIZMIMA VE U
MORSKOJ VODI U
KOJOJ IMA DOSTA
HRANLJIVIH
SUPSTANCI.
 OVE BAKTERIJE SE
OBINO ZADR貼AVAJU
PRI POVRINI VODE U
OBALSKIM
PODRUJIMA.
MIKROBIOLOKO ZAGAIVANJE
 UTVRENO JE DA
BAKTERIJE TIFUSA
MOGU DA PRE貼IVE U
KOLJKAMA I VIE
NEDJELJA.
 POZNATE SU VELIKE
EPIDEMIJE TIFUSA
KAO POSLJEDICA
U貼IVANJA ZARA貼ENIH
OSTRIGA I DRUGIH
KOLJAKA.
ZAGAENJE KANALIZACIONIM
VODAMA
 U HERCEGNOVSKOJ
OPTINI JE ZA SADA
DJELIMINO RJEENO
PITANJE
KANALIZACIJE.
 GRADSKA
KANALIZACIJA IGALO-
MELJINE ZAVRAVA
SE PODMORSKIM
ISPUSTIMA DU貼INE 400
METARA I 1600
METARA U PRAVCU
RTA KOBILA.
ZAGAENJE KANALIZACIONIM
VODAMA
 GLAVNI PODMORSKI
ISPUST JE DUG 1600
METARA IJA SE
IZLAZNA GRAEVINA 
DIFUZOR NALAZI NA
DUBINI OD 42 METRA.
IPAK I OVAJ ISPUST JE
NA VIE MJESTA
OTEEN.
ZAGAENJE KANALIZACIONIM
VODAMA
 GLAVNI KOLEKTOR IGALO-MELJINE DOVODI
KANALIZACIONU VODU DO CRPNE STANICE
FORTE MARE KOJA ZATIM TRANSPORTUJE
VODU DO UREAJA ZA MEHANIKO
PREIAVANJE ODAKLE PODMORSKIM
ISPUSTOM ODLAZI U MORE.
 U OSTALIM MJESTIMA HERCEGNOVSKE
RIVIJERE OD KAMENARA DO ZELENIKE, KAO I
NJIVICAMA, KORISTE SE PODMORSKI ISPUSTI
SA DU貼INOM MANJOM OD 50 METARA, BEZ
PRETHODNOG TRETMANA.
ZAGAENJE KANALIZACIONIM
VODAMA
 DU貼INE PODMORSIH
ISPUSTA SE KREU OD 30
METARA DO 1.600 METARA A
IZLAZNE CIJEVI SU NA
DUBINAMA OD 4 METRA U
NJIVICAMA DO 42 METRA NA
KVERU.
 DU貼 RIVIJERE IZLAZI
PODMORSKIH ISPUSTA SU
UGLAVNOM NA DUBINI OKO
10 M.
ZAGAENJE KANALIZACIONIM
VODAMA
 NAJUGRO貼ENIJI JE ONAJ DIO HERCEGNOVSKE
RIVIJERE KOJI NIJE ZAHVAEN GLAVNIM KOLEKTOROM
I GDJE SE SVA KANALIZACIJA INDIVIDUALNIH
OBJEKATA, ODMARALITA I HOTELA DIREKTNO
ISPUTA U MORE.
Zagadjivanje mora
Podmorski ispusti na teritoriji Op邸tine Herceg Novi
R.br. PODMORSKI ISPUSTI Profil
(mm)
Du転ina
(m)
Dubina
difuzora(m)
1 Forte Mare - glavni ispust 500 1.600 42,0
2 Forte Mare - havarijski ispust sa
PS
500 334 21,5
3 Meljine - havarijski ispust sa PS 300 30 4,5
4 Igalo - havarijski ispust sa PS
5 Njivice - zapad 300 50 4,0
6 Savina 300 100 7,7
7 Meljine - kod mosta 300 66 5,1
8 Meljine- bar Sunce 250 28 4,8
9 Zelenika 300 50 8,0
10
Zelenika-stara 転eljeznika
stanica
300 56 9,0
10
Zelenika-stara 転eljeznika stanica 300 56 9,0
11 Zelenika - luka 300 59,5 12,0
12 Kumbor - Vojvoanka 300 85 10,0
13 Kumbor 250 48 4,0
14 Kumbor -PKB 300 58 7,6
15 Kumbor -vojni otpad 300 1
16 enovii 300 60 8,0
17 enovii - novi za autokamp 300 43 11,0
21 Bao邸ii - Crveni krst 300 82 8,0
22 Bao邸ii - Norve邸ko naselje 300 80 9,5
23 Bijela - havarijski sa PS 300 51,8 10.8
24. Bijela - osnovna 邸kola - zapad 300 60 10,0
25. Bijela - osnovna 邸kola - istok 300 77 10,5
26. Bijela - Brodogradili邸te - zapad 300 42,5 6,6
27. Bijela - Brodogradili邸te - istok 300 49 8,5
28. Bijela-hotel Delfin 300 124,3 17,0
29. Bijela - hotel Park 300 80 17,0
30. Bijela - 貼ager 300 93 18,0
R.b
r
PODMORSKI ISPUSTI -
OTEENI I VAN FUNKCIJE
Profil
(mm)
Du転ina
(m)
Dubina
difuzora(
m)
1. Njivice - istok 300 62 5,8
2. Kumbor 300 49 3,5
3. Bijela - vila 損Azuro束 300 130
4. Bijela - Djeji dom 300 15
5. Kamenari - 邸kola 300 44 12,0
ALGA CAULERPA RACEMOSA
(TUMOR MEDITERANA)
 TRIDESETIH GODINA
PROLOG VIJEKA
TROPSKA ALGA
CAULERPA
RACEMOSA DOSPJELA
JE U MEDITERAN.
 NJENO NAGLO
IRENJE ZABILJE貼ENO
JE 90-IH GODINA
PROLOG VIJEKA.
Zagadjivanje mora
ALGA CAULERPA RACEMOSA
(TUMOR MEDITERANA)
 SVOJIM GUSTIM
NASELJIMA SPREAVA
PRODOR SVJETLOSTI
NEOPHODNE ZA OSTALE
ALGE IME IZAZIVA
NJIHOVO UGINUE. OSIM
TOGA OVA ALGA ISPUTA
U VODU OTROVNE
ALAKLOIDE KOJI
IZAZIVAJU UGINUE SVIH
DRUGIH ORGANIZAMA U
VODI.
UTICAJ DETERD貼ENATA
 DETERD貼ENTI SU
IROKO
RASPROSTANJENI U
MORSKOJ SREDINI I U
MORSKIM
ORGANIZMIMA.
 NAJVEI ZAGAIVAI
DETERD貼ENTIMA SU
PRAONE
AUTOMOBILA,
TURISTIKI OBJEKTI I
DOMAINSTVA.
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE
 INDUSTRIJSKE
OTPADNE VODE SU
ESTO BOGATE
TOKSINIM
MATERIJAMA
ORGANSKOG I
NEORGANSKOG
PORIJEKLA.
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE
 KANALIZACIJA IZ
BRODOGRADILITA
BIJELA,
REMONTNOG ZAVODA
U TIVTU I LUKE BAR
PUNA JE ORGANSKIH
TOKSINIH SUPSTANCI
I TEKIH METALA.
KOLIINA TEKIH
METALA JE 30 PUTA
VEA OD
DOZVOLJENE.
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE
 U VODAMA OKO
ARSENALA
UTVRENO JE
PRISUSTVO VISOKIH
KONCENTRACIJA
TEKIH METALA,
POLICIKLINIH
AROMATINIH
UGLJOVODONIKA,
PBC-A I
POLIHLOROVANIH
BIFENOLA.
DA PONOVIMO...
 PITANJA
1. IME SE SVE ZAGAUJE
MORE?
2. KOJE SE BAKTERIJE MOGU
NAI U MORU?
 ODGOVORI
1. VRSTIM OTPADOM,
KANALIZACIJOM,
DETERD貼ENTIMA....
2. SALMONELA, IGELA...
 PITANJA
1. KOLIKO JE NAJDU貼I
ISPUST KANALIZACIJE U
BOKI?
2. KOJU ALGU NAZIVAMO
TUMOR MEDITERANA
 ODGOVORI:
1. 1.600 METARA
2. CAULERPA RACEMOSA

More Related Content

Zagadjivanje mora

  • 1. ZAGAIVANJE MORA U BOKOKOTORSKOM ZALIVU NAJOPASNIJI ZAGAIVAI DOLAZE SA KOPNA I REZULTAT SU LJUDSKE NEBRIGE I NEDOVOLJNO RAZVIJENE EKOLOKE SVIJESTI.
  • 4. ZAGAIVANJE VRSTIM OTPADOM TOKOVIMA RIJEKA (SUTORINA...) KAO I POVREMENIM RJENIM TOKOVIMA U MORE SE UNOSE PLASTINI PREDMETI IZ DOMAINSTVA, ZEMLJA (NPR. SA DEPONIJA U SUTORINSKOM POLJU).
  • 5. MIKROBIOLOKO ZAGAIVANJE U OBALSKOM PODRUJU VODU MOGU ZAGADITI PATOGENE BAKTERIJE NPR SALMONELA (TIFUS, PARATIFUS), IGELA (DIZENTERIJA), A PONEKAD I BAKTERIJE KOLERE.
  • 6. MIKROBIOLOKO ZAGAIVANJE OVE BAKTERIJE SE NE RAZMONA貼AVAJU U ORGANIZMIMA VE U MORSKOJ VODI U KOJOJ IMA DOSTA HRANLJIVIH SUPSTANCI. OVE BAKTERIJE SE OBINO ZADR貼AVAJU PRI POVRINI VODE U OBALSKIM PODRUJIMA.
  • 7. MIKROBIOLOKO ZAGAIVANJE UTVRENO JE DA BAKTERIJE TIFUSA MOGU DA PRE貼IVE U KOLJKAMA I VIE NEDJELJA. POZNATE SU VELIKE EPIDEMIJE TIFUSA KAO POSLJEDICA U貼IVANJA ZARA貼ENIH OSTRIGA I DRUGIH KOLJAKA.
  • 8. ZAGAENJE KANALIZACIONIM VODAMA U HERCEGNOVSKOJ OPTINI JE ZA SADA DJELIMINO RJEENO PITANJE KANALIZACIJE. GRADSKA KANALIZACIJA IGALO- MELJINE ZAVRAVA SE PODMORSKIM ISPUSTIMA DU貼INE 400 METARA I 1600 METARA U PRAVCU RTA KOBILA.
  • 9. ZAGAENJE KANALIZACIONIM VODAMA GLAVNI PODMORSKI ISPUST JE DUG 1600 METARA IJA SE IZLAZNA GRAEVINA DIFUZOR NALAZI NA DUBINI OD 42 METRA. IPAK I OVAJ ISPUST JE NA VIE MJESTA OTEEN.
  • 10. ZAGAENJE KANALIZACIONIM VODAMA GLAVNI KOLEKTOR IGALO-MELJINE DOVODI KANALIZACIONU VODU DO CRPNE STANICE FORTE MARE KOJA ZATIM TRANSPORTUJE VODU DO UREAJA ZA MEHANIKO PREIAVANJE ODAKLE PODMORSKIM ISPUSTOM ODLAZI U MORE. U OSTALIM MJESTIMA HERCEGNOVSKE RIVIJERE OD KAMENARA DO ZELENIKE, KAO I NJIVICAMA, KORISTE SE PODMORSKI ISPUSTI SA DU貼INOM MANJOM OD 50 METARA, BEZ PRETHODNOG TRETMANA.
  • 11. ZAGAENJE KANALIZACIONIM VODAMA DU貼INE PODMORSIH ISPUSTA SE KREU OD 30 METARA DO 1.600 METARA A IZLAZNE CIJEVI SU NA DUBINAMA OD 4 METRA U NJIVICAMA DO 42 METRA NA KVERU. DU貼 RIVIJERE IZLAZI PODMORSKIH ISPUSTA SU UGLAVNOM NA DUBINI OKO 10 M.
  • 12. ZAGAENJE KANALIZACIONIM VODAMA NAJUGRO貼ENIJI JE ONAJ DIO HERCEGNOVSKE RIVIJERE KOJI NIJE ZAHVAEN GLAVNIM KOLEKTOROM I GDJE SE SVA KANALIZACIJA INDIVIDUALNIH OBJEKATA, ODMARALITA I HOTELA DIREKTNO ISPUTA U MORE.
  • 14. Podmorski ispusti na teritoriji Op邸tine Herceg Novi R.br. PODMORSKI ISPUSTI Profil (mm) Du転ina (m) Dubina difuzora(m) 1 Forte Mare - glavni ispust 500 1.600 42,0 2 Forte Mare - havarijski ispust sa PS 500 334 21,5 3 Meljine - havarijski ispust sa PS 300 30 4,5 4 Igalo - havarijski ispust sa PS 5 Njivice - zapad 300 50 4,0 6 Savina 300 100 7,7 7 Meljine - kod mosta 300 66 5,1 8 Meljine- bar Sunce 250 28 4,8 9 Zelenika 300 50 8,0 10 Zelenika-stara 転eljeznika stanica 300 56 9,0
  • 15. 10 Zelenika-stara 転eljeznika stanica 300 56 9,0 11 Zelenika - luka 300 59,5 12,0 12 Kumbor - Vojvoanka 300 85 10,0 13 Kumbor 250 48 4,0 14 Kumbor -PKB 300 58 7,6 15 Kumbor -vojni otpad 300 1 16 enovii 300 60 8,0 17 enovii - novi za autokamp 300 43 11,0
  • 16. 21 Bao邸ii - Crveni krst 300 82 8,0 22 Bao邸ii - Norve邸ko naselje 300 80 9,5 23 Bijela - havarijski sa PS 300 51,8 10.8 24. Bijela - osnovna 邸kola - zapad 300 60 10,0 25. Bijela - osnovna 邸kola - istok 300 77 10,5 26. Bijela - Brodogradili邸te - zapad 300 42,5 6,6 27. Bijela - Brodogradili邸te - istok 300 49 8,5 28. Bijela-hotel Delfin 300 124,3 17,0 29. Bijela - hotel Park 300 80 17,0 30. Bijela - 貼ager 300 93 18,0
  • 17. R.b r PODMORSKI ISPUSTI - OTEENI I VAN FUNKCIJE Profil (mm) Du転ina (m) Dubina difuzora( m) 1. Njivice - istok 300 62 5,8 2. Kumbor 300 49 3,5 3. Bijela - vila 損Azuro束 300 130 4. Bijela - Djeji dom 300 15 5. Kamenari - 邸kola 300 44 12,0
  • 18. ALGA CAULERPA RACEMOSA (TUMOR MEDITERANA) TRIDESETIH GODINA PROLOG VIJEKA TROPSKA ALGA CAULERPA RACEMOSA DOSPJELA JE U MEDITERAN. NJENO NAGLO IRENJE ZABILJE貼ENO JE 90-IH GODINA PROLOG VIJEKA.
  • 20. ALGA CAULERPA RACEMOSA (TUMOR MEDITERANA) SVOJIM GUSTIM NASELJIMA SPREAVA PRODOR SVJETLOSTI NEOPHODNE ZA OSTALE ALGE IME IZAZIVA NJIHOVO UGINUE. OSIM TOGA OVA ALGA ISPUTA U VODU OTROVNE ALAKLOIDE KOJI IZAZIVAJU UGINUE SVIH DRUGIH ORGANIZAMA U VODI.
  • 21. UTICAJ DETERD貼ENATA DETERD貼ENTI SU IROKO RASPROSTANJENI U MORSKOJ SREDINI I U MORSKIM ORGANIZMIMA. NAJVEI ZAGAIVAI DETERD貼ENTIMA SU PRAONE AUTOMOBILA, TURISTIKI OBJEKTI I DOMAINSTVA.
  • 22. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE SU ESTO BOGATE TOKSINIM MATERIJAMA ORGANSKOG I NEORGANSKOG PORIJEKLA.
  • 23. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE KANALIZACIJA IZ BRODOGRADILITA BIJELA, REMONTNOG ZAVODA U TIVTU I LUKE BAR PUNA JE ORGANSKIH TOKSINIH SUPSTANCI I TEKIH METALA. KOLIINA TEKIH METALA JE 30 PUTA VEA OD DOZVOLJENE.
  • 24. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE U VODAMA OKO ARSENALA UTVRENO JE PRISUSTVO VISOKIH KONCENTRACIJA TEKIH METALA, POLICIKLINIH AROMATINIH UGLJOVODONIKA, PBC-A I POLIHLOROVANIH BIFENOLA.
  • 25. DA PONOVIMO... PITANJA 1. IME SE SVE ZAGAUJE MORE? 2. KOJE SE BAKTERIJE MOGU NAI U MORU? ODGOVORI 1. VRSTIM OTPADOM, KANALIZACIJOM, DETERD貼ENTIMA.... 2. SALMONELA, IGELA... PITANJA 1. KOLIKO JE NAJDU貼I ISPUST KANALIZACIJE U BOKI? 2. KOJU ALGU NAZIVAMO TUMOR MEDITERANA ODGOVORI: 1. 1.600 METARA 2. CAULERPA RACEMOSA