Zakon o radnim i socijalnim sudovima
- 1. ZAKON O RADNIM I SOCIJALNIM SUDOVIMA
- 2. Studeni 2010. 70.000 radnika radilo bez isplaene plae s doprinosima. 13,5 milijardi kuna neuplaeni porezi i doprinosi na plae. Prema predvianjima do kraja 2011. bez plae e raditi 100.000 radnika. RADNICI BEZ PLAE + NEZAPOSLENI = 400.000 Blokirano oko 24% svih rauna pravnih osoba s 45.505 zaposlenih. Oko 4% radnika radi u tvrtkama s blokirnim raunima. PROBLEM KOJI JE PRERASTAO POJEDINANE SLUAJEVE
- 3. PODATCI O NEISPLATI PLAA I DOPRINOSA NISU JAVNO DOSTUPNI. Tko uskrati ili ogranii graaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i du転nosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu, zakonom odreeno radno vrijeme i odmor, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja, prava na posebnu za邸titu odreenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada 邸to su utvrena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (lanak 114. Kaznenog zakona) TO RADE POREZNA UPRAVA I REGOS? BLOKADA RAUNA = NEISPLATA PLAE I DOPRINOSA
- 4. U 2008. u hrvatskim sudovima 200.000 nerije邸enih radnih sporova. Godi邸nji priljev novih radnih sporova od 11.000 do 20.000. - Svaki 5. radnik eka na ostvarenje svojih prava. Godi邸nji priljev radnih sporova protiv dr転. administracije od 1.000 do 1.500. Radni sporovi protiv dr転avne administracije + radni sporovi protiv tvrtki u dr転. vlasni邸tvu + radni sporovi protiv privatnih tvrtki = godi邸nje 20.000 do 30.000. 1 SPOR = 1 SUDBINA
- 5. Opinski sud u Zagrebu - do listopada 2010. zaprimljena 7.151 tu転ba u radnim sporovima. - U 2009. godini na istom sudu 3.203 tu転be u radnim sporovima. Najvi邸e povoda za tu転bu : plaa i otkaz, a slijede regresi, naknade za prekovremeni rad i otpremnine. Veliki broj radnih sporova = veliki broj ugro転enih egzistencija cijelih obitelji = socijalno neosjetljiva dr転ava! 1 SPOR = 1 SUDBINA
- 6. - Sporovi u prosjeku traju 3 -7 godina , nerijetko i du転e. Nerijetko okonaju na Europskom sudu za ljudska prava. Europska praksa nekoliko mjeseci! Zakon o parninom postupku (l. 434.) predvia hitnost rje邸avanja radnih sporova prvostupanj. sud u roku 6 mjeseci, drugostupanj. u 30 dana od pono邸enja tu転be. Novane naknade za povredu prava na suenje u razumnom roku isplauju se na teret dr転avnog prorauna porezni obveznci plaaju neefikasnost sudstva. SPORA PRAVDA, VIE NIJE PRAVDA
- 7. Hrvatskoj su nu転no potrebni radni i socijalni sudovi! Radni i socijalni sud nadle転nost za odluivanje u svim individualnim i kolektivnim radnim sporovima, te socijalnim sporovima. U postupcima u ovim sporovima primjenjuju se odredbe zakona o parninom postupku i ovr邸nog zakona . Hitnost rje邸avanja postupka : sud mora donijeti odluku u roku 2 mjeseca od zaprimanja tu転be. Uesnici u postupku su du転ni pridr転avati se rokova pod prijetnjom zakonskih posljedica. Sudac koji odluku ne donese u roku ini te邸ku povredu du転nosti. ZAKONODAVNA INICIJATIVA SDP-a
- 8. Individualni sporovi: ugovori o radu, odnos izmeu radnika i korisnika, postupak zapo邸ljavanja, rad maloljetnika, vje転benika, studenata i uenika, kadrovska stipendija, volontersko vje転beni邸tvo. Kolektivni sporovi: kolektivni ugovori, kolektivno pregovaranje, 邸trajk i druge radnike akcije, sudjelovanje radnika u upravljanju, nadle転nost sindikata u radnim odnosima, prava iz mirovinskog/invalidskog osiguranja, plaanje doprinosa, dokup sta転a, dr転avne mirovine, matina evidencija. Socijalni sporovi: pravo na zdravstveno osiguranje, plaanje doprinosa, osiguranje u sluaju nezaposlenosti, stipendije prema imovinskom cenzusu, krediti za studij, roditeljska za邸tita i obiteljska primanja, socijalna primanja. RADNI I SOCIJALNI SUDOVI
- 9. Mjesno nadle転ni: prvostupanjski sudovi u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sl. Brodu, Sisku, Splitu, ibeniku, Vara転dinu, V. Gorici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. Vi邸i radni i socijalni sud drugostupanjski sjedi邸te u Zagrebu. Vrhovni sud RH Rok za 転albu: 8 dana . Ako mirenje ne uspije nagodbom, sud odmah poinje s glavnom raspravom. RADNI SOCIJALNI SUDOVI
- 10. HITNOST: U radnim i socijalnim sporovima nema mirovanja postupka. Ako se tu転enik ne odazove mirenju ili na glavnu raspravu , sud donosi odluku zbog ogluhe . Ako je podnesen vei broj tu転bi s jednakim ili slinim pravnim osnovama tu転benih zahtjeva, sud mo転e na temelju jedne tu転be izvesti ogledni postupak, a ostale postupke prekinuti. RADNI I SOCIJALNI SUDOVI
- 11. Ako radnik nema punomonika, sud e ga poduiti o pravu na dobivanje besplatne pravne pomoi . U individualnim sporovima, sud mo転e odluiti da poslodavac snosi sve tro邸kove postupka i onda ako radnik nije u cijelosti uspio u sporu. U kolektivnim i socijalnim sporovima ne plaaju se sudske pristojbe. Svi postupci zapoeti prije stupanja na snagu ovoga zakona nastavili bi se po odredbama ovoga zakona. Stupanje na snagu: 3 mjeseca od objave u NN. RADNI I SOCIJALNI SUDOVI