際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Zapazanja tijekom uvida u nastavu matematike

Download as PPT, PDF
Lidija Kralj
Lidija Kralj

Zapa転anja tijekom uvida u nastavu matematike Anica Kova i Luka elikovi Agencija za odgoj i obrazovanje

1 of 56
ZAPA貼ANJA TIJEKOM UVIDA U NASTAVU MATEMATIKE Anica Kova Luka elikovi
KAKAV BI TREBAO BITI UITELJ? Zna razliitim metodama zainteresirati uenike tako da usvoje (a ne naue napamet) sve predvieno gradivo i tako steknu odgovarajuu razinu znanja i vje邸tina iz matematike (temeljne kompetencije) Svia se uenicima. Oni mu vjeruju i ne boje ga se.
KAKAV BI TREBAO BITI UITELJ? da pisani ispiti ne budu jedino mjerilo za ocjenjivanje njihovog znanja da uenici uoe njegovo zalaganje za njihovo dobro da im ne prijeti negativnim ocjenama Takav ...
Osim znanja uenicima treba prenositi i odgojne vrijednosti. Redovito mora pratiti 邸to se zbiva u znanosti i pedago邸koj praksi KAKAV BI TREBAO BITI UITELJ? Na kraju: Da bi sve to ostvario mora se za svaki sat dobro pripremiti.
JE LI MOGUE BITI TAKAV UITELJ? Ako voli uenike i uiteljski poziv ve je obavljen vei dio posla.
Struno-pedago邸ke uvide i nadzore u rad uitelja obavljaju savjetnici. KAKAV BI TREBAO BITI SAVJETNIK?
Mora se svidjeti svojim uiteljima, da mu vjeruju i da ga se ne boje. Takav da uitelji uoe njegovo zalaganje za njihovo dobro. Takav da uvid u nekoliko sati nastave ne bude jedino mjerilo njegovog rada. KAKAV MORA BITI SAVJETNIK?
KAKAV MORA BITI SAVJETNIK? jasan dosljedan i objektivan u oblikovanju priopavanju procjena i sudova korektan i otvoren u razgovoru s uiteljima i strunim suradnicima u 邸koli (Na kraju) da bi sve to ostvario mora biti:
osjetljiv za uvjete rada u 邸koli po邸tivati integritet uitelja i uenika povjerljivo rukovati informacijama do kojih je do邸ao tijekom uvida KAKAV MORA BITI SAVJETNIK?
JE LI MOGUE BITI TAKAV SAVJETNIK? Ako je dobronamjeran i voli svoj posao obavljen je vei dio posla. Ako su ispunjeni navedeni uvjeti savjetnik je dobrodo邸ao.
NASTAVNI SAT
ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA Nastavni sat obino sadr転i (najmanje) ova tri dijela: uvodni dio sata sredi邸nji dio sata zavr邸ni dio sata
UVODNI DIO SATA kontrola i analiza domaeg uratka (s uenicima) ponavljanje osnovnih injenica koje e nam trebati za sredi邸nji dio sata motivacija uenika (ne samo u ovome dijelu sata) postavljanje problemske situacije/najava glavnoga cilja sata
SREDINJI DIO SATA ostvarivanje glavnoga dijela sata dinamikom izmjenom razliitih oblika i metoda rada te uporabom razliitih nastavnih sredstava i pomagala pripremiti posebne zadatke za uenike s te邸koama u razvoju i za napredne uenike
Mogu nastupiti dvije ekstremne mogunosti: SREDINJI DIO SATA (2) Nedostatak vremena (e邸e) predvidjeti zadatke ili ak dio gradiva koji je mogue izostaviti, ali tako da preostali dio ini cjelinu Vi邸ak vremena (rjee) predvidjeti nove (slo転enije) zadatke ili predvidjeti vi邸e vremena za zavr邸ni dio sata
ZAVRNI DIO SATA povratna informacija (i uitelju i uenicima) o usvojenosti nastavnoga gradiva (na nekima satima je ona ostvariva i tijekom cijeloga sata) pisana provjera (nekoliko zadataka razliite te転ine) ili barem usmena rekapitulacija obraenoga gradiva
zadavanje domae zadae (redovita za sve uenike i/ili po potrebi po izboru uenika) uz raspravu uenika o nainu njena rje邸avanja (domau zadau zadati i ranije, ali je na kraju sata dobro podsjetiti uenike na te zadatke) po mogunosti ocijeniti nekoliko uenika koji su se isticali u radu ZAVRNI DIO SATA (2)
minikviz, kri転aljke, puzzle, domino, bojalice, historicizmi, natjecateljski duh skupina u timskome radu tih skupina posebna motivacija uenika u prigodnim situacijama (dan Sv. Nikole,) PRIMJERI MOTIVACIJE UENIKA
NEKA ISKUSTVA TIJEKOM STRUNO-PEDAGOKIH UVIDA I NADZORA U NASTAVU MATEMATIKE
Uitelji uglavnom osjeaju nelagodu Tada ih i uenici drukije promatraju .... Uitelji
IZVOENJE NASTAVE Posebno napisana za sat uvida esto se koristi ponuena priprema iz prirunika Pisana priprema
CILJ I ZADAE NASTAVNOG SATA Cilj nastavnog sata se jasno definira: Na primjer ... Uenici e nauiti zbrajanje i oduzimanje razlomaka. Uenici e usvojiti pojam potencije s bazom 10 ako je eksponent cijeli broj. Uenici e nauiti pravila za mno転enje drugih korijena.
Uenici e nauiti postupak pridru転ivanja ureenih parova realnih brojeva tokama ravnine . Zadae nastavnog sata (obrazovne, funkcionalne i odgojne) odreuju se iz cilja sata. CILJ I ZADAE NASTAVNOG SATA (2)
UVODNI DIO SATA esto se izvodi ovako: Provjeri se rije邸enost zadataka iz domae zadae Postavi se nekoliko pitanja iz prethodnog gradiva i ka転e: A sada emo staviti naslov Napisat emo prvo naslov Danas zapoinjemo novu nastavnu jedinicu pa napi邸ite naslov
Mi emo danas krenuti s novim gradivom, ali vam neu odmah otkriti o emu se radi Budui da imamo sat obrade malo emo ponoviti... Jedan uenik pita: Za邸to tako dugo danas ponavljamo? UVODNI DIO SATA (2)
Danas emo se upoznati sa zbrajanjem i oduzimanjem razlomaka pa otvorite bilje転nice i napi邸ite naslov... Ponovimo 邸to smo radili pro邸li sat... Rje邸avali smo linearne jednad転be, a sada idemo dalje pa napi邸ite naslov... UVODNI DIO SATA (3)
KAKO IZBJEI TU NAGLU NAJAVU NASTAVNE JEDINICE UMJESTO: Danas emo uiti ne邸to novo pa napi邸ite naslov,... BOLJE JE rei ostavite mjesto za naslov (kada su uenici uvje転bani taj trenutak sami osjete) pa da iz problemski formuliranih pitanja i situacija uenici sami otkriju naslov, tj. 邸to e novo uiti .
Nekoliko primjera NAJAVA NASTAVNE JEDINICE
DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA Ka転emo im: podijelite dva broja, ... i navodimo ih da uoe ostatak (mo転e biti broj 0 ili neki drugi broj) Uputimo ih da sami navedu neki primjer iz svakida邸njeg 転ivota (imaju odreeni iznos novaca, kupili su nekoliko stvari i komentiraju ostatak)
Kada uoimo da su shvatili pojam uvodimo definiciju ( definicija je iskaz pojma koji je formiran ) i tada ih pitamo 邸to ustvari uimo, pi邸emo naslov Djeljivost prirodnih brojeva i ponovo oni sami (ili uz na邸u pomo) iska転u definiciju djeljivosti. DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA (2)
KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI (skoro neprimjetno) Zaposlimo uenike da pridru転uju parove prirodnih, cijelih pa racionalnih brojeva tokama ravnine. Ako zadamo par uoit emo njihovu reakciju i prema tome dalje nastaviti. ...
SUKLADNOST TROKUTA Uenicima je za domau zadau zadano da donesu arak papira ( malo deblji ili od kartona) . Presavinu ga i iz re転u model bilo kojeg trokuta . Komentirati s uenicima 邸to se dogaa kada izvodimo razna gibanja tih trokuta u ravnini i kakvi su meusobno elementi tih trokuta kada se preklope.
Neka izre転u modele raznih vrsta trokuta koji se gibanjima u ravnini mogu preklopiti. Uenici koriste te modele prigodom obrade pouaka o sukladnosti trokuta jer tada svaki pouak i vide. SUKLADNOST TROKUTA (2)
RAUNSKE OPERACIJE S CIJELIM BROJEVIMA, VJE貼BANJE ZADATAKA Kratki motivacijski zadatak: broj r aunska operacija Uenici rade u parovima. Jedan ka転e poetni broj i rezultat, a drugi smi邸lja raunsku operaciju i drugi broj. Dalje izmjenjuju uloge. broj = broj
... Ponekad je zgodno uz igru asocijacije otkriti naslov. Ispod pokrivenih polja odgovorima na postavljena pitanja (ponavljanje nauenog gradiva) nalaze se odgovori koji na kraju iskazuju naslov nastavne jedinice. dijeli broj
Dobro je i izrei neku anegdotu, zagonetku, 邸alu i sl. da bismo razbili monotoniju i izazvali intelektualnu radoznalost uenika esto je to korisno i u drugom dijelovima sata ...
SREDINJI DIO SATA Za vrijeme obrade novog gradiva uglavnom se koristi frontalni oblik rada u kombinaciji s heuristikim razgovorom Primjeri i zadaci se rje邸avaju na ploi Kod vje転banja zadataka dosta se koristi rad u grupama (u zadnje vrijeme esto za vrijeme uvida) Opatija, sijeanj 2009.
NIJE DOBRO: previ邸e koristiti predavaku nastavu, a osobito ne sami donositi zakljuke da su za vrijeme obrade novog gradiva ud転benici otvoreni prozvati uenika pred plou pa tek onda zadati zadatak u poetnim zadacima nakon obrade ne koristiti rad u parovima Opatija, sijeanj 2009.
p ostavljati pitanja koja nemaju jednoznaan odgovor Prigodom rje邸avanja zadataka u kljunom postupku rei 邸to treba napraviti, a uenici dalje raunaju (npr. izluivanje zajednikog faktora, rei zajedniki nazivnik, napisati formulu, opisati nain rje邸avanja i sl.) NIJE DOBRO:
ueniku koji ne zna rei da nije dobro i prozvati drugoga uenika ako je uenik odgovorio netono - ne prijei olako preko toga, jer se u raspravi mo転e puno nauiti zaustaviti ih u pogre邸nom rje邸avanju dok se netko ne sjeti da to nije dobro NIJE DOBRO:
BOLJE JE: Zanimljivo: Slo転eniji zadatak (okrugla, uglata i vitiasta zagrada) - uenici mogu rje邸avati dijelove zadatka Ocjenjivanje i samoocjenjivanje nakon rada u grupama (na zadnjim stranicama bilje転nice) sve suprotno od navedenoga
ZAVRNI DIO SATA Nije dobro: ponoviti gradivo samo odgovorima na postavljena pitanja zadatke za domau zadau samo izrei
(koristei listie, grafoskop ili raunalo) dopuni reenice..., pridru転i..., dati zadatke s ponuenim rje邸enjima i treba odabrati ispravno... oznake zadataka napisati na ploi i istaknuti slo転enije BOLJE JE:
Va転no! Osjeati bilo razreda i kada uenici klonu uiniti klik (imati u pripremi) Matematiki bingo Matematiki lanac Potapanje podmornica Igra memorije Igra karata
JO NEKA ISKUSTVA TIJEKOM STRUNO-PEDAGOKIH UVIDA I NADZORA U NASTAVU MATEMATIKE U SVEZI OCJENJIVANJA
Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika Po邸tivati Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj 邸koli (NN, broj 92/95) Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika (lanak 2. Pravilnika) Svakoj ocjeni mora prethoditi praenje uenika (i zabilje邸ka o tome).
U imeniku uenika zadan je samo jedan element praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika (usvojenost, razumijevanje i primjena programskih sadr転aja) s tri njegova dijela (usmeno, pismeno i domai uradak). Ti dijelovi nisu elementi .
Postoji jo邸 jedna prazna rubrika za neki drugi element (mo転e odabrati uitelj) Preporuujemo da zalaganje/aktivnost uenika ne stavite kao element. U svakome elementu u svakome polugodi邸tu potrebno je imati najmanje po dvije ocjene pravilno vremenski rasporeene.
Usmeni nain ispitivanja ne najavljuje se uenicima u zabilje邸ke upisati nadnevak (jer uenik mo転e dnevno usmeno odgovarati najvi邸e iz dva predmeta) i sadr転aj pitanja, a u kvadrati ocjenu
Pisani nain ispitivanja najavljuje se uenicima (ISPITI ZNANJA) barem kod prvoga uenika u zabilje邸ke upisati nadnevak (jer uenici mogu dnevno pisati samo jednu, a tjedno do tri zadae), i broj ispita ili naziv cjeline (cjelina) kod svakoga uenika u zabilje邸ke upisati omjer postignutih i moguih bodova (ili postotak rije邸enosti) i, ako je zadaa va転ea, u kvadrati upisati ocjenu
Ne ocjenjuje se (samo se evidentira u zabilje邸kama): inicijalni (uvodni, poetni) ispit znanja godi邸nji ispit znanja vi邸eminutne (kontrolne) provjere znanja pisani ispiti znanja s preko 50% negativnih ocjena ( od broja uenika koji su pisali ispit )
u dnevniku rada planirati pisane ispite znanja (po tjednima) broj pisanih ispita znanja u jednome polugodi邸tu je 2 do 3 (a ne 2+4) u dnevniku rada voditi zabilje邸ke o realizaciji pisanih ispita
Domai uradak u praenje domaega uratka uenika voditi rauna o: redovitosti pisanja, broju rije邸enih zadataka, slo転enosti (te転ini) zadataka, urednosti/preciznosti uradaka (sve se to mo転e provjeriti kod kue i u 邸koli) i samostalnosti uenika pri rje邸avanju zadataka (uitelj provjerava jedino u 邸koli)
Opisne zabilje邸ke razvoj interesa, motivacije i sposobnosti, samostalnosti i odnosa prema radu i prema odgojnim vrijednostima, napredovanje uenika, preporuujemo pisati konstruktivne i poticajne, a ne negativistike zabilje邸ke.
Jo邸 neke napomene izraditi mjerila (kriterije) praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika (l. 29. Pravilnika) zakljuna ocjena je rezultat i praenja i ocjenjivanja uenika (a ne nu転no prosjek ocjena)
to o va邸em i svojemu radu misle va邸i uenici mo転ete provjeriti anketom. Hvala na susretu!

More Related Content

Zapazanja tijekom uvida u nastavu matematike

  • 1. ZAPA貼ANJA TIJEKOM UVIDA U NASTAVU MATEMATIKE Anica Kova Luka elikovi
  • 2. KAKAV BI TREBAO BITI UITELJ? Zna razliitim metodama zainteresirati uenike tako da usvoje (a ne naue napamet) sve predvieno gradivo i tako steknu odgovarajuu razinu znanja i vje邸tina iz matematike (temeljne kompetencije) Svia se uenicima. Oni mu vjeruju i ne boje ga se.
  • 3. KAKAV BI TREBAO BITI UITELJ? da pisani ispiti ne budu jedino mjerilo za ocjenjivanje njihovog znanja da uenici uoe njegovo zalaganje za njihovo dobro da im ne prijeti negativnim ocjenama Takav ...
  • 4. Osim znanja uenicima treba prenositi i odgojne vrijednosti. Redovito mora pratiti 邸to se zbiva u znanosti i pedago邸koj praksi KAKAV BI TREBAO BITI UITELJ? Na kraju: Da bi sve to ostvario mora se za svaki sat dobro pripremiti.
  • 5. JE LI MOGUE BITI TAKAV UITELJ? Ako voli uenike i uiteljski poziv ve je obavljen vei dio posla.
  • 6. Struno-pedago邸ke uvide i nadzore u rad uitelja obavljaju savjetnici. KAKAV BI TREBAO BITI SAVJETNIK?
  • 7. Mora se svidjeti svojim uiteljima, da mu vjeruju i da ga se ne boje. Takav da uitelji uoe njegovo zalaganje za njihovo dobro. Takav da uvid u nekoliko sati nastave ne bude jedino mjerilo njegovog rada. KAKAV MORA BITI SAVJETNIK?
  • 8. KAKAV MORA BITI SAVJETNIK? jasan dosljedan i objektivan u oblikovanju priopavanju procjena i sudova korektan i otvoren u razgovoru s uiteljima i strunim suradnicima u 邸koli (Na kraju) da bi sve to ostvario mora biti:
  • 9. osjetljiv za uvjete rada u 邸koli po邸tivati integritet uitelja i uenika povjerljivo rukovati informacijama do kojih je do邸ao tijekom uvida KAKAV MORA BITI SAVJETNIK?
  • 10. JE LI MOGUE BITI TAKAV SAVJETNIK? Ako je dobronamjeran i voli svoj posao obavljen je vei dio posla. Ako su ispunjeni navedeni uvjeti savjetnik je dobrodo邸ao.
  • 12. ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA Nastavni sat obino sadr転i (najmanje) ova tri dijela: uvodni dio sata sredi邸nji dio sata zavr邸ni dio sata
  • 13. UVODNI DIO SATA kontrola i analiza domaeg uratka (s uenicima) ponavljanje osnovnih injenica koje e nam trebati za sredi邸nji dio sata motivacija uenika (ne samo u ovome dijelu sata) postavljanje problemske situacije/najava glavnoga cilja sata
  • 14. SREDINJI DIO SATA ostvarivanje glavnoga dijela sata dinamikom izmjenom razliitih oblika i metoda rada te uporabom razliitih nastavnih sredstava i pomagala pripremiti posebne zadatke za uenike s te邸koama u razvoju i za napredne uenike
  • 15. Mogu nastupiti dvije ekstremne mogunosti: SREDINJI DIO SATA (2) Nedostatak vremena (e邸e) predvidjeti zadatke ili ak dio gradiva koji je mogue izostaviti, ali tako da preostali dio ini cjelinu Vi邸ak vremena (rjee) predvidjeti nove (slo転enije) zadatke ili predvidjeti vi邸e vremena za zavr邸ni dio sata
  • 16. ZAVRNI DIO SATA povratna informacija (i uitelju i uenicima) o usvojenosti nastavnoga gradiva (na nekima satima je ona ostvariva i tijekom cijeloga sata) pisana provjera (nekoliko zadataka razliite te転ine) ili barem usmena rekapitulacija obraenoga gradiva
  • 17. zadavanje domae zadae (redovita za sve uenike i/ili po potrebi po izboru uenika) uz raspravu uenika o nainu njena rje邸avanja (domau zadau zadati i ranije, ali je na kraju sata dobro podsjetiti uenike na te zadatke) po mogunosti ocijeniti nekoliko uenika koji su se isticali u radu ZAVRNI DIO SATA (2)
  • 18. minikviz, kri転aljke, puzzle, domino, bojalice, historicizmi, natjecateljski duh skupina u timskome radu tih skupina posebna motivacija uenika u prigodnim situacijama (dan Sv. Nikole,) PRIMJERI MOTIVACIJE UENIKA
  • 19. NEKA ISKUSTVA TIJEKOM STRUNO-PEDAGOKIH UVIDA I NADZORA U NASTAVU MATEMATIKE
  • 20. Uitelji uglavnom osjeaju nelagodu Tada ih i uenici drukije promatraju .... Uitelji
  • 21. IZVOENJE NASTAVE Posebno napisana za sat uvida esto se koristi ponuena priprema iz prirunika Pisana priprema
  • 22. CILJ I ZADAE NASTAVNOG SATA Cilj nastavnog sata se jasno definira: Na primjer ... Uenici e nauiti zbrajanje i oduzimanje razlomaka. Uenici e usvojiti pojam potencije s bazom 10 ako je eksponent cijeli broj. Uenici e nauiti pravila za mno転enje drugih korijena.
  • 23. Uenici e nauiti postupak pridru転ivanja ureenih parova realnih brojeva tokama ravnine . Zadae nastavnog sata (obrazovne, funkcionalne i odgojne) odreuju se iz cilja sata. CILJ I ZADAE NASTAVNOG SATA (2)
  • 24. UVODNI DIO SATA esto se izvodi ovako: Provjeri se rije邸enost zadataka iz domae zadae Postavi se nekoliko pitanja iz prethodnog gradiva i ka転e: A sada emo staviti naslov Napisat emo prvo naslov Danas zapoinjemo novu nastavnu jedinicu pa napi邸ite naslov
  • 25. Mi emo danas krenuti s novim gradivom, ali vam neu odmah otkriti o emu se radi Budui da imamo sat obrade malo emo ponoviti... Jedan uenik pita: Za邸to tako dugo danas ponavljamo? UVODNI DIO SATA (2)
  • 26. Danas emo se upoznati sa zbrajanjem i oduzimanjem razlomaka pa otvorite bilje転nice i napi邸ite naslov... Ponovimo 邸to smo radili pro邸li sat... Rje邸avali smo linearne jednad転be, a sada idemo dalje pa napi邸ite naslov... UVODNI DIO SATA (3)
  • 27. KAKO IZBJEI TU NAGLU NAJAVU NASTAVNE JEDINICE UMJESTO: Danas emo uiti ne邸to novo pa napi邸ite naslov,... BOLJE JE rei ostavite mjesto za naslov (kada su uenici uvje転bani taj trenutak sami osjete) pa da iz problemski formuliranih pitanja i situacija uenici sami otkriju naslov, tj. 邸to e novo uiti .
  • 28. Nekoliko primjera NAJAVA NASTAVNE JEDINICE
  • 29. DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA Ka転emo im: podijelite dva broja, ... i navodimo ih da uoe ostatak (mo転e biti broj 0 ili neki drugi broj) Uputimo ih da sami navedu neki primjer iz svakida邸njeg 転ivota (imaju odreeni iznos novaca, kupili su nekoliko stvari i komentiraju ostatak)
  • 30. Kada uoimo da su shvatili pojam uvodimo definiciju ( definicija je iskaz pojma koji je formiran ) i tada ih pitamo 邸to ustvari uimo, pi邸emo naslov Djeljivost prirodnih brojeva i ponovo oni sami (ili uz na邸u pomo) iska転u definiciju djeljivosti. DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA (2)
  • 31. KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI (skoro neprimjetno) Zaposlimo uenike da pridru転uju parove prirodnih, cijelih pa racionalnih brojeva tokama ravnine. Ako zadamo par uoit emo njihovu reakciju i prema tome dalje nastaviti. ...
  • 32. SUKLADNOST TROKUTA Uenicima je za domau zadau zadano da donesu arak papira ( malo deblji ili od kartona) . Presavinu ga i iz re転u model bilo kojeg trokuta . Komentirati s uenicima 邸to se dogaa kada izvodimo razna gibanja tih trokuta u ravnini i kakvi su meusobno elementi tih trokuta kada se preklope.
  • 33. Neka izre転u modele raznih vrsta trokuta koji se gibanjima u ravnini mogu preklopiti. Uenici koriste te modele prigodom obrade pouaka o sukladnosti trokuta jer tada svaki pouak i vide. SUKLADNOST TROKUTA (2)
  • 34. RAUNSKE OPERACIJE S CIJELIM BROJEVIMA, VJE貼BANJE ZADATAKA Kratki motivacijski zadatak: broj r aunska operacija Uenici rade u parovima. Jedan ka転e poetni broj i rezultat, a drugi smi邸lja raunsku operaciju i drugi broj. Dalje izmjenjuju uloge. broj = broj
  • 35. ... Ponekad je zgodno uz igru asocijacije otkriti naslov. Ispod pokrivenih polja odgovorima na postavljena pitanja (ponavljanje nauenog gradiva) nalaze se odgovori koji na kraju iskazuju naslov nastavne jedinice. dijeli broj
  • 36. Dobro je i izrei neku anegdotu, zagonetku, 邸alu i sl. da bismo razbili monotoniju i izazvali intelektualnu radoznalost uenika esto je to korisno i u drugom dijelovima sata ...
  • 37. SREDINJI DIO SATA Za vrijeme obrade novog gradiva uglavnom se koristi frontalni oblik rada u kombinaciji s heuristikim razgovorom Primjeri i zadaci se rje邸avaju na ploi Kod vje転banja zadataka dosta se koristi rad u grupama (u zadnje vrijeme esto za vrijeme uvida) Opatija, sijeanj 2009.
  • 38. NIJE DOBRO: previ邸e koristiti predavaku nastavu, a osobito ne sami donositi zakljuke da su za vrijeme obrade novog gradiva ud転benici otvoreni prozvati uenika pred plou pa tek onda zadati zadatak u poetnim zadacima nakon obrade ne koristiti rad u parovima Opatija, sijeanj 2009.
  • 39. p ostavljati pitanja koja nemaju jednoznaan odgovor Prigodom rje邸avanja zadataka u kljunom postupku rei 邸to treba napraviti, a uenici dalje raunaju (npr. izluivanje zajednikog faktora, rei zajedniki nazivnik, napisati formulu, opisati nain rje邸avanja i sl.) NIJE DOBRO:
  • 40. ueniku koji ne zna rei da nije dobro i prozvati drugoga uenika ako je uenik odgovorio netono - ne prijei olako preko toga, jer se u raspravi mo転e puno nauiti zaustaviti ih u pogre邸nom rje邸avanju dok se netko ne sjeti da to nije dobro NIJE DOBRO:
  • 41. BOLJE JE: Zanimljivo: Slo転eniji zadatak (okrugla, uglata i vitiasta zagrada) - uenici mogu rje邸avati dijelove zadatka Ocjenjivanje i samoocjenjivanje nakon rada u grupama (na zadnjim stranicama bilje転nice) sve suprotno od navedenoga
  • 42. ZAVRNI DIO SATA Nije dobro: ponoviti gradivo samo odgovorima na postavljena pitanja zadatke za domau zadau samo izrei
  • 43. (koristei listie, grafoskop ili raunalo) dopuni reenice..., pridru転i..., dati zadatke s ponuenim rje邸enjima i treba odabrati ispravno... oznake zadataka napisati na ploi i istaknuti slo転enije BOLJE JE:
  • 44. Va転no! Osjeati bilo razreda i kada uenici klonu uiniti klik (imati u pripremi) Matematiki bingo Matematiki lanac Potapanje podmornica Igra memorije Igra karata
  • 45. JO NEKA ISKUSTVA TIJEKOM STRUNO-PEDAGOKIH UVIDA I NADZORA U NASTAVU MATEMATIKE U SVEZI OCJENJIVANJA
  • 46. Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika Po邸tivati Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj 邸koli (NN, broj 92/95) Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika (lanak 2. Pravilnika) Svakoj ocjeni mora prethoditi praenje uenika (i zabilje邸ka o tome).
  • 47. U imeniku uenika zadan je samo jedan element praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika (usvojenost, razumijevanje i primjena programskih sadr転aja) s tri njegova dijela (usmeno, pismeno i domai uradak). Ti dijelovi nisu elementi .
  • 48. Postoji jo邸 jedna prazna rubrika za neki drugi element (mo転e odabrati uitelj) Preporuujemo da zalaganje/aktivnost uenika ne stavite kao element. U svakome elementu u svakome polugodi邸tu potrebno je imati najmanje po dvije ocjene pravilno vremenski rasporeene.
  • 49. Usmeni nain ispitivanja ne najavljuje se uenicima u zabilje邸ke upisati nadnevak (jer uenik mo転e dnevno usmeno odgovarati najvi邸e iz dva predmeta) i sadr転aj pitanja, a u kvadrati ocjenu
  • 50. Pisani nain ispitivanja najavljuje se uenicima (ISPITI ZNANJA) barem kod prvoga uenika u zabilje邸ke upisati nadnevak (jer uenici mogu dnevno pisati samo jednu, a tjedno do tri zadae), i broj ispita ili naziv cjeline (cjelina) kod svakoga uenika u zabilje邸ke upisati omjer postignutih i moguih bodova (ili postotak rije邸enosti) i, ako je zadaa va転ea, u kvadrati upisati ocjenu
  • 51. Ne ocjenjuje se (samo se evidentira u zabilje邸kama): inicijalni (uvodni, poetni) ispit znanja godi邸nji ispit znanja vi邸eminutne (kontrolne) provjere znanja pisani ispiti znanja s preko 50% negativnih ocjena ( od broja uenika koji su pisali ispit )
  • 52. u dnevniku rada planirati pisane ispite znanja (po tjednima) broj pisanih ispita znanja u jednome polugodi邸tu je 2 do 3 (a ne 2+4) u dnevniku rada voditi zabilje邸ke o realizaciji pisanih ispita
  • 53. Domai uradak u praenje domaega uratka uenika voditi rauna o: redovitosti pisanja, broju rije邸enih zadataka, slo転enosti (te転ini) zadataka, urednosti/preciznosti uradaka (sve se to mo転e provjeriti kod kue i u 邸koli) i samostalnosti uenika pri rje邸avanju zadataka (uitelj provjerava jedino u 邸koli)
  • 54. Opisne zabilje邸ke razvoj interesa, motivacije i sposobnosti, samostalnosti i odnosa prema radu i prema odgojnim vrijednostima, napredovanje uenika, preporuujemo pisati konstruktivne i poticajne, a ne negativistike zabilje邸ke.
  • 55. Jo邸 neke napomene izraditi mjerila (kriterije) praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika (l. 29. Pravilnika) zakljuna ocjena je rezultat i praenja i ocjenjivanja uenika (a ne nu転no prosjek ocjena)
  • 56. to o va邸em i svojemu radu misle va邸i uenici mo転ete provjeriti anketom. Hvala na susretu!