Duvan se konzumira naje邸e metodom pu邸enja (u obliku cigarete ili se pu邸i u luli), ali i 転vakanjem, i retko u邸mrkavanjem (sitnog praha koji nastaje finim mlevenjem).
Duvan se konzumira naje邸e metodom pu邸enja (u obliku cigarete ili se pu邸i u luli), ali i 転vakanjem, i retko u邸mrkavanjem (sitnog praha koji nastaje finim mlevenjem).
The document defines the Internet and its history, describing how it began as ARPANET with 4 sites in 1969 and became publicly available for commercial use in 1989. It explains basic Internet services like email, FTP, and Telnet that allow users to send messages, transfer files, and access remote computers. The document also details the World Wide Web and how hyperlinks and browsers allow users to navigate web pages. It describes how search engines work by allowing users to search their databases to locate information on the Internet. In closing, it lists some common uses of the Internet like online communication, software sharing, and e-commerce.
This short document promotes creating presentations using Haiku Deck on 際際滷Share. It encourages the reader to get started making their own Haiku Deck presentation by providing a button to click to begin the process. The document is advertising the creation of presentations on Haiku Deck and 際際滷Share.
Nastanak interneta - Mijat Pavlii - Dragan Ili鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i raunarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Nastanak interneta,
Raunarstvo i informatika,
Mijat Pavlii, IV-4
Dragan Ili,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
2. Osnovno o InternetuOsnovno o Internetu
Internet je globalna, svetska, raunarska mre転aInternet je globalna, svetska, raunarska mre転a
koja okuplja stotine miliona korisnika 邸iromkoja okuplja stotine miliona korisnika 邸irom
sveta koji meusobno komuniciraju.sveta koji meusobno komuniciraju.
Za Internet se esto ka転e da je mre転a svihZa Internet se esto ka転e da je mre転a svih
mre転a.mre転a.
Internet se koristi u svim sferama 転ivota, odInternet se koristi u svim sferama 転ivota, od
hobija do poslovnih informacija.hobija do poslovnih informacija.
3. Godine 1962. ministarstvo odbrane SAD, odnosno
Agencija amerikog ministarstva odbrane za napredna
istra転ivanja (Advanced Research Projects Agency,
ARPA) postavila je u svojim istra転ivanjima osnove
mre転e ARPANET.
1969. godine povezana su 4 vora svaki vor je bio
jedan univerzitet u Americi.
ARPANET je osmi邸ljen kao vojni projekat
povezivanje amerikih vojnih baza, ali ova mre転a se
dalje razvijala i dobijala nove korisnike.
4. Naziv Internet je kovanica od dve rei
International Network, 邸to u prevodu
znai meunarodna mre転a;
Termin Internet prvi put je upotrebljen
1974. od strane amerikanaca Vinta Cirfa
i Boba Kana u njihovom radu o protokolu
TCP;
5. OSNOVNI INTERNET PROTOKOLIOSNOVNI INTERNET PROTOKOLI
Da bi raunari povezani u mre転u mogli
meusobno da komuniciraju, neophodno je da
se usvoje pravila za komunikaciju, zajednika
za sve koji 転ele da pristupe mre転i.
Skup pravila i normi koji opisuje
postupke koji se primenjuju u
raunarskim telekomunikacijama
nazivaju se protokolima.
6. Najpopularniji protokol za lokalnu mre転u je (od
1990-tih) Eternet, a za globalnu mre転u se
naje邸e koristi protokol TCP/IP, napravljen u
septembru 1973. godine.
IP adrese raunara
7. Transmission Control Protocol / Internet Protocol,
ili skraeno TCP/IP protokol je protokol na kome
se zasniva Internet kao mre転a
8. Protokol IP (Internet Protocol) IP
protokol je osnovni Internet protokol, kojim
se defini邸e nain dodele Internet adresa.
Time se posti転e da svaki raunar koji je
povezan na Internet ima jedinstvenu adresu
i mo転e se lako identifikovati u celoj Internet
mre転i ( tipina adresa raunara sadr転i 4
grupe cifara npr. 192.168.1.10 )
9. Protokol TCP (Transmission Control
Protocol) defini邸e nain na koji dva
raunara, meusobno povezana putem
Interneta, razmenjuju upravljanje i
potvrivanje prijema poruka. Osnovna funkcija
mu je da omogui taan prenos podataka
izmeu dva raunara.
10. INTERNET SERVISIINTERNET SERVISI
Internet je postao moan zahvaljujui tome 邸to
korinicima pru転a veliki broj usluga. Te usluge
nazivamo SERVISI.
Naje邸e kori邸eni Internet servisi su:
e mail (obezbeuje slanje poruke )
WWW ( World Wibe Web povezivanje dokumenata
hiper vezama )
FTP ( File Transfer Protocol - prenos datoteka meu
raunarima u mre転i )
newsgroups (javne diskusione grupe ili konferencije)
chat (razgovor velikog broja korisnika Interneta)
servisi za pretra転ivanje ( pronala転enje dokumenata )
11. PRISTUP INTERNETUPRISTUP INTERNETU
Da bi smo se prikljuDa bi smo se prikljuili na Internet potrebni suili na Internet potrebni su
namnam::
raunarraunar
modemmodem
mre転ni softvermre転ni softver ( svi moderni operativni( svi moderni operativni
sistemi imaju podr邸ku za pristup i komunika-sistemi imaju podr邸ku za pristup i komunika-
ciju putem Interneta)ciju putem Interneta)
telefonski prikljuaktelefonski prikljuak
dobavlja usluga Interneta provajderdobavlja usluga Interneta provajder
( preduzee koje pru転a usluge spajanja( preduzee koje pru転a usluge spajanja
korisnika na Ikorisnika na Ioonternet i iznajmljuje hardverskenternet i iznajmljuje hardverske
i softverske resurse)i softverske resurse)
12. Raunari pristupaju Internetu na razliite naine:
Preko lokalnih raunarskih mre転a koje su stalno ili
privremeno povezane na Internet
Telefonskim linijama
Putem kablovske televizije
Satelitskim vezama
Radiorelejnim vezama itd.