5. zabat - timpanon triglifi metopa arhitrav v i j e n a c abakus ehinus cela ili naos pronaos opistodom K r e p i d o m a stilobat Stup (stilos), bez baze, o邸trih kanelira entazis (zakri- vljenje stupa)
12. -Ritam izmjenjivanja triglifa i metopa dvostrukim ubrzanjem prati izmjenjivanje stupova i meuprostora. -Vizualno ubla転ena duljina horizontale i olak邸an teret greda.
13. - kori邸tenje zlatnog omjera i Fibonaccijeveih brojeva u egipatskoj arhitekturi 油 油油油油油油油油油油油油油油油油油油油 油 油油油油油油油油油油油油油油油油
14. -Zlatni omjer Partenona -Gotika crkva Notre Damme u Parizu, takoer, ima savr邸ene omjere. -CN toranj u Torontu, sadr転i zlatni omjer u svom dizajnu. Visina na kojoj se nalazi nivo za gledanje je 342 metra, 邸to u odnosu na visinu cijelog tornja od 553.33 metra ini tono 1.61803 tj zlatni broj. 油
17. -Prostornost se ostvaruje u meuprostoru stupova i zida kao plitki omota oko zatvorenog tijela. -Na frizu (160x1 m) je prikaz Panatenejskih sveanosti vizualno olak邸avanje momenta primanja tereta. -Tektonski odnos nije negiran nego transformiran. -Dvostruko kretanje obila転enje hrama i smjerovi skulpturalnog prikaza.
18. -projektiranje slijedi zakone prirode i matematike i zakone ovjekova gledanja -optike varke (entazis-zadebljanje stupa kako bi se ispravilo pogre邸no vienje;oko mora vidjeti stup ravnim i pravilnim; inae, ako je pravilno izveden, oko ga zapa転a nepravilnim) -Zako邸enost elemenata zbog napetosti kompozicije.
19. -Kvadri koji su stavljeni jedan u drugi i svi zajedno nose teret krova. -Dominacija mase.
20. Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta: Aja Sofija (532. 537.), Carigrad
24. -Ujednaen uzdu転ni i centralni karakter graevine. -Arkade povezuju brodove. -Glavni brod zavr邸ava trostranom apsidom. -Kri転no nadsvoenje pobonih brodova i dvostrukog narteksa. -Na masivne stubove sredi邸njeg dijela se nastavljaju pandativi i kupola, sastavljena od 40 radijalno postavljenih rebara i koncentrinih prstenova.
40. -Uklopljenost u tkivo srednjovjekovnoga grada. -Dominantna masa. -Dvostruki deambulatorij -Kri転no-rebrasto nadsvoeni traveji -Uz vanjske bone brodove ni転u se pravokutne kapelice, a oko apside apsidioli
41. St. FOY u CONQUESU, Francuska XI.st . St. Etienne u Bourgesu (XIII.st.)
42. Za razliku od romanikih crkava, itljivost geometrijskih oblika nije mogua zbog gustih kontrafora i uvlaenja vanjskih elemenata u unutarnje granice zida, tako da je postignuto neprekinuto kretanje unutar graevine.
51. -Armiranobetonska skeletna konstrukcija -Stupovi podupiru kubnu konstrukciju prvog kata -Sredi邸nji ostakljeni dio zatvara servisne prostore -Krovni paravan odvaja prostore solarija od stubi邸ta i su邸ionice -Istovremenost jedinstvenosti i izolacije pojedinih funkcija
52. -Istovremena spojenost i odvojenost u razgranatom meuprostoru -Spavae sobe su izolirane od ostaloga dijela kue, a 邸irokim prozorima povezane s vanjskim prostorom Soba dnevnog boravka je staklenim zidom povezana s terasom koja ima otvorenu gornju granicu prostora.
55. -Povezanost katova rampom je ujedno i usmjeravanje kretanja Prostori dnevnog boravka, spavaih soba s kupaonicama na prvom katu povezani su rampom s prostorima na terasi.
60. -Funkcionalna podjela: *servisi praonica, spremi邸te za rublje, vozaki stan, gara転a u prizemlju, kuhinja s malom terasom, soba za poslugu, su邸ionica na terasi povezanost spiralnim stubama
61. -Povezanost katova rampom je ujedno i usmjeravanje kretanja Prostori dnevnog boravka, spavaih soba s kupaonicama na prvom katu povezani su rampom s prostorima na terasi.