1. ALGORITMI
Skup pravila u cilju rje邸avanja
odreenog tipa zadataka, zove se
algoritam.
Svako pojedinano pravilo zove se
algoritamski korak.
Navesti primjere : promjene gume na automobilu, ustajanje iz
kreveta, pravljenje hljeba, a onda i neki matematiki primjer
2. Da bi zapis algoritma bio pregledan, pogodno je
koristiti njegov grafiki prikaz. To se zove
algoritamska 邸ema, blok dijagram ili organigram.
poetak ulaz
obrada
uslovni
korak
izlaz kraj
4. Niz algoritamskih koraka, u kojem se svaki
algoritamski korak mo転e izvr邸iti najvi邸e jedanput,
u toku jednog izvr邸avanja algoritma, ini linijsku
algoritamsku 邸emu.
Prosta linijska 邸ema se sastoji iskljuivo od
algoritamskih koraka ulaza, obrade i izlaza.
Na primjer: izraunati obim kruga
O=2r
6. Primjeri (Linijska strukura):
Napisati algoritam za raunanje godina
starosti.
Napisati algoritam za pretvaranje km/h u
m/s.
Nai aritmetiku sredinu tri broja.
Za poznate katete nai obim i povr邸inu
pravouglog trougla.
Daljnji rad: Linijska struktura - Rije邸eni zadaci
11. Razgranata linijska 邸ema je ona kod koje se
svaki algoritamski korak izvr邸ava najvi邸e
jedanput. To znai da postoje algoritamski
koraci koji se ne izvr邸e. Ovdje mora postojati bar
jedan uslovni korak koji omoguava grananje
algoritma.
13. Primjeri (Razgranata strukura):
Od dva broja nai vei.
Ispisati recipronu vrijednost broja.
Uitati dva realna broja, ako je prvi vei ili
jednak drugom, napisati njihov zbir inae
razliku.
Uitati prirodan broj. Ako je neparan
ispisati njegovu recipronu vrijednost, a
ako je paran ispisati recipronu vrijednost
njegovog sljedbenika.
Daljnji rad: Razgranata struktura - Rije邸eni zadaci
17. Uitati dva realna broja, ako je prvi vei ili jednak
drugom, napisati njihov zbir inae razliku.
18. Uitati prirodan broj. Ako je neparan ispisati
njegovu recipronu vrijednost, a ako je paran
ispisati recipronu vrijednost njegovog sljedbenika.
19. Niz algoritamskih koraka u kojem se jedan ili
vi邸e algoritamskih koraka mogu izvr邸iti vi邸e od
jedanput ini ciklinu 邸emu. Svaka od ovih
struktura sastoji se od dvije proste linijske 邸eme
P1 i P2 i uslovnog algoritamskog koraka. Ako je
uslov ispunjen vr邸i se izlazak iz ciklusa, a ako
uslov nije ispunjen, ciklus se ponavlja.
Ciklina 邸ema u kojoj ne dolazi do promjene
zakona obrade zove se konstantna 邸ema.
ema u kojoj dolazi do promjene zakona obrade
zove se promjenljiva. Izlazni kriteriji iz ovih
邸ema su naje邸e broj ponavljanja ciklusa ili
dostignuta tanost pri raunanju.
21. Primjeri (Ciklina struktura):
Saberi parne prirodne brojeve do 100.
Saberi trocifrene brojeve koji zavr邸avaju
sa 7.
Saberi prirodne brojeve od A do B.
Pomno転i dvocifrene brojeve djeljive sa 3.
Saberi i pomno転i prirodne brojeve do N
djeljive sa 3.
Nai aritmetiku sredinu prvih N prirodnih
brojeva.
22. Primjeri:
Daljnji rad:
FOR petlja - Rije邸eni zadaci
WHILE petlja - Rije邸eni zadaci
REPEAT petlja - Rije邸eni zadaci
Ispis prirodnih brojeva od 1 do N - u tri petlje
Ispis prirodnih brojeva od K do N - u tri petlje
Ispis prirodnih, parnih i neparnih od 1 do N - WHILE petlja
Ispis prirodnih, parnih i neparnih od K do N - WHILE petlja
Ispis prirodnih, parnih i neparnih od 1 do N - REPEAT petlja
Ispis prirodnih, parnih i neparnih od K do N - REPEAT petlja
Ispis brojeva i ispis unazad - REPEAT petlja