Official website: www.joakimvujic.com
§¬?§Ñ§Ø§Ö§Ó§ã§Ü§à-§ã§â§á§ã§Ü§Ú §ä§Ö§Ñ§ä§Ñ§â ?§Ö §á§à§Ù§à§â§Ú§ê§ä§Ö §å §¬§â§Ñ§Ô§å?§Ö§Ó§è§å §à§ã§ß§à§Ó§Ñ§ß§à 1835. §Ô§à§Õ§Ú§ß§Ö. Knja?evsko-srpski teatar is the oldest Serbian Theatre based in City of Kragujevac, Serbia, was founded in 1835. Knja?evsko-srpski teatar est la plus ancienne de Th¨¦?tre bas¨¦e ¨¤ la Ville de Kragujevac, Serbie, a ¨¦t¨¦ fond¨¦e en 1835. Knja?evsko-srpski teatar ist das ?lteste serbische Theater mit dem Sitz in der Stadt Kragujevac, Serbien, gegr¨¹ndet 1835. Knja?evsko-srpski teatar ¨¨ il pi¨´ antico Teatro Serbo con sede a Citt¨¤ di Kragujevac, Serbia, ¨¨ stata fondata nel 1835. §¬§ß§ñ§Ø§Ö§ã§Ü§à-§ã§Ö§â§Ò§ã§Ü§Ú§Û §ä§Ö§Ñ§ä§â - §ã§ä§Ñ§â§Ö§Û§ê§Ú§Û §ã§Ö§â§Ò§ã§Ü§Ú§Û §ä§Ö§Ñ§ä§â, o§ã§ß§à§Ó§Ñ§ß §Ó §Ô§à§â§à§Õ§Ö §¬§â§Ñ§Ô§å§Ö§Ó§Ñ§è, §Ó 1835 §Ô§à§Õ§å. Knja?evsko-srpski teatar es el teatro servio m¨¢s viejo fue fundado adentro 1835. Se basa adentro Kragujevac, la cuarta ciudad m¨¢s grande de Serbia. Knja?evsko-Srpski teatar ¦Å?¦Í¦Á¦É ¦Ó¦Ï ¦Ð¦Á¦Ë¦Á¦É?¦Ó¦Å¦Ñ¦Ï ¦Ò¦Å¦Ñ¦Â¦É¦Ê? ¦È?¦Á¦Ó¦Ñ¦Ï ¦É¦Ä¦Ñ?¦È¦Ç¦Ê¦Å ¦Ì?¦Ò¦Á 1835. ¦¥?¦Í¦Á¦É ¦Â¦Á¦Ò¦É¦Ò¦Ì¦Å¦Í?? ¦Ì?¦Ò¦Á Kragujevac, ¦Ç ¦Ó?¦Ó¦Á¦Ñ¦Ó¦Ç ¦Ì¦Å¦Ã¦Á¦Ë?¦Ó¦Å¦Ñ¦Ç ¦Ð?¦Ë¦Ç ¦²¦Å¦Ñ¦Â?¦Á. Knja?evsko-srpski teatar ÊÇ×î¾ÉµÄÈû¶ûάÑÇÈ˾çÔº Ëü¸ù¾Ý KragujevacµÚËÄ´ó³ÇÊÐ Èû¶ûάÑÇ. ¾çÔº±»´´°ìÁË 1835 ÓÉ Milo? Obrenovi?, Èû¶ûάÑǵÄÍõ×Ó. ÔÚʱºò, µ±¾çÔº±»´´°ìÁË, ÊÐKragujevac Ê×ÏÈÊÇÏÖ´ú¶ÀÁ¢µÄ×ʱ¾ Èû¶ûάÑÇ. [??????-??????] [???] ??????? ????. ?? ????? ???? [??????], ??????? ????? ????? ?? ?????. ????? ?????? ??? ???? 1835 ? [????] [???????], ???? ?????. ?? ????? ????? ????? ???? ???, ????? [??????] ??? ???? ??? ??? ?? ??? ?????? ????? ?????.
Official website: www.joakimvujic.com
§¬?§Ñ§Ø§Ö§Ó§ã§Ü§à-§ã§â§á§ã§Ü§Ú §ä§Ö§Ñ§ä§Ñ§â ?§Ö §á§à§Ù§à§â§Ú§ê§ä§Ö §å §¬§â§Ñ§Ô§å?§Ö§Ó§è§å §à§ã§ß§à§Ó§Ñ§ß§à 1835. §Ô§à§Õ§Ú§ß§Ö. Knja?evsko-srpski teatar is the oldest Serbian Theatre based in City of Kragujevac, Serbia, was founded in 1835. Knja?evsko-srpski teatar est la plus ancienne de Th¨¦?tre bas¨¦e ¨¤ la Ville de Kragujevac, Serbie, a ¨¦t¨¦ fond¨¦e en 1835. Knja?evsko-srpski teatar ist das ?lteste serbische Theater mit dem Sitz in der Stadt Kragujevac, Serbien, gegr¨¹ndet 1835. Knja?evsko-srpski teatar ¨¨ il pi¨´ antico Teatro Serbo con sede a Citt¨¤ di Kragujevac, Serbia, ¨¨ stata fondata nel 1835. §¬§ß§ñ§Ø§Ö§ã§Ü§à-§ã§Ö§â§Ò§ã§Ü§Ú§Û §ä§Ö§Ñ§ä§â - §ã§ä§Ñ§â§Ö§Û§ê§Ú§Û §ã§Ö§â§Ò§ã§Ü§Ú§Û §ä§Ö§Ñ§ä§â, o§ã§ß§à§Ó§Ñ§ß §Ó §Ô§à§â§à§Õ§Ö §¬§â§Ñ§Ô§å§Ö§Ó§Ñ§è, §Ó 1835 §Ô§à§Õ§å. Knja?evsko-srpski teatar es el teatro servio m¨¢s viejo fue fundado adentro 1835. Se basa adentro Kragujevac, la cuarta ciudad m¨¢s grande de Serbia. Knja?evsko-Srpski teatar ¦Å?¦Í¦Á¦É ¦Ó¦Ï ¦Ð¦Á¦Ë¦Á¦É?¦Ó¦Å¦Ñ¦Ï ¦Ò¦Å¦Ñ¦Â¦É¦Ê? ¦È?¦Á¦Ó¦Ñ¦Ï ¦É¦Ä¦Ñ?¦È¦Ç¦Ê¦Å ¦Ì?¦Ò¦Á 1835. ¦¥?¦Í¦Á¦É ¦Â¦Á¦Ò¦É¦Ò¦Ì¦Å¦Í?? ¦Ì?¦Ò¦Á Kragujevac, ¦Ç ¦Ó?¦Ó¦Á¦Ñ¦Ó¦Ç ¦Ì¦Å¦Ã¦Á¦Ë?¦Ó¦Å¦Ñ¦Ç ¦Ð?¦Ë¦Ç ¦²¦Å¦Ñ¦Â?¦Á. Knja?evsko-srpski teatar ÊÇ×î¾ÉµÄÈû¶ûάÑÇÈ˾çÔº Ëü¸ù¾Ý KragujevacµÚËÄ´ó³ÇÊÐ Èû¶ûάÑÇ. ¾çÔº±»´´°ìÁË 1835 ÓÉ Milo? Obrenovi?, Èû¶ûάÑǵÄÍõ×Ó. ÔÚʱºò, µ±¾çÔº±»´´°ìÁË, ÊÐKragujevac Ê×ÏÈÊÇÏÖ´ú¶ÀÁ¢µÄ×ʱ¾ Èû¶ûάÑÇ. [??????-??????] [???] ??????? ????. ?? ????? ???? [??????], ??????? ????? ????? ?? ?????. ????? ?????? ??? ???? 1835 ? [????] [???????], ???? ?????. ?? ????? ????? ????? ???? ???, ????? [??????] ??? ???? ??? ??? ?? ??? ?????? ????? ?????.
Official website: www.joakimvujic.com
§¬?§Ñ§Ø§Ö§Ó§ã§Ü§à-§ã§â§á§ã§Ü§Ú §ä§Ö§Ñ§ä§Ñ§â ?§Ö §á§à§Ù§à§â§Ú§ê§ä§Ö §å §¬§â§Ñ§Ô§å?§Ö§Ó§è§å §à§ã§ß§à§Ó§Ñ§ß§à 1835. §Ô§à§Õ§Ú§ß§Ö. Knja?evsko-srpski teatar is the oldest Serbian Theatre based in City of Kragujevac, Serbia, was founded in 1835. Knja?evsko-srpski teatar est la plus ancienne de Th¨¦?tre bas¨¦e ¨¤ la Ville de Kragujevac, Serbie, a ¨¦t¨¦ fond¨¦e en 1835. Knja?evsko-srpski teatar ist das ?lteste serbische Theater mit dem Sitz in der Stadt Kragujevac, Serbien, gegr¨¹ndet 1835. Knja?evsko-srpski teatar ¨¨ il pi¨´ antico Teatro Serbo con sede a Citt¨¤ di Kragujevac, Serbia, ¨¨ stata fondata nel 1835. §¬§ß§ñ§Ø§Ö§ã§Ü§à-§ã§Ö§â§Ò§ã§Ü§Ú§Û §ä§Ö§Ñ§ä§â - §ã§ä§Ñ§â§Ö§Û§ê§Ú§Û §ã§Ö§â§Ò§ã§Ü§Ú§Û §ä§Ö§Ñ§ä§â, o§ã§ß§à§Ó§Ñ§ß §Ó §Ô§à§â§à§Õ§Ö §¬§â§Ñ§Ô§å§Ö§Ó§Ñ§è, §Ó 1835 §Ô§à§Õ§å. Knja?evsko-srpski teatar es el teatro servio m¨¢s viejo fue fundado adentro 1835. Se basa adentro Kragujevac, la cuarta ciudad m¨¢s grande de Serbia. Knja?evsko-Srpski teatar ¦Å?¦Í¦Á¦É ¦Ó¦Ï ¦Ð¦Á¦Ë¦Á¦É?¦Ó¦Å¦Ñ¦Ï ¦Ò¦Å¦Ñ¦Â¦É¦Ê? ¦È?¦Á¦Ó¦Ñ¦Ï ¦É¦Ä¦Ñ?¦È¦Ç¦Ê¦Å ¦Ì?¦Ò¦Á 1835. ¦¥?¦Í¦Á¦É ¦Â¦Á¦Ò¦É¦Ò¦Ì¦Å¦Í?? ¦Ì?¦Ò¦Á Kragujevac, ¦Ç ¦Ó?¦Ó¦Á¦Ñ¦Ó¦Ç ¦Ì¦Å¦Ã¦Á¦Ë?¦Ó¦Å¦Ñ¦Ç ¦Ð?¦Ë¦Ç ¦²¦Å¦Ñ¦Â?¦Á. Knja?evsko-srpski teatar ÊÇ×î¾ÉµÄÈû¶ûάÑÇÈ˾çÔº Ëü¸ù¾Ý KragujevacµÚËÄ´ó³ÇÊÐ Èû¶ûάÑÇ. ¾çÔº±»´´°ìÁË 1835 ÓÉ Milo? Obrenovi?, Èû¶ûάÑǵÄÍõ×Ó. ÔÚʱºò, µ±¾çÔº±»´´°ìÁË, ÊÐKragujevac Ê×ÏÈÊÇÏÖ´ú¶ÀÁ¢µÄ×ʱ¾ Èû¶ûάÑÇ. [??????-??????] [???] ??????? ????. ?? ????? ???? [??????], ??????? ????? ????? ?? ?????. ????? ?????? ??? ???? 1835 ? [????] [???????], ???? ?????. ?? ????? ????? ????? ???? ???, ????? [??????] ??? ???? ??? ??? ?? ??? ?????? ????? ?????.
JOAKIMINTERFEST
Me?unarodni pozori?ni festival
International Theatre Festival
JoakimInterFest se odr?ava svake godine od 7-15. oktobra u Kragujevcu, Knja?evsko¨Csrpskom teatru.
Festival je dobio ime po Joakimu Vuji?u (1772-1847), direktoru prvog srpskog teatra osnovanog u Kragujevcu 1835. godine.
Doma?in Festivala je Knja?evsko¨Csrpski teatar, a glavni pokrovitelj Grad Kragujevac.
JoakimInterFest se odr?ava svake godine od 7-15. oktobra u Kragujevcu, Knja?evsko¨Csrpskom teatru.
Festival je dobio ime po Joakimu Vuji?u (1772-1847), direktoru prvog srpskog teatra osnovanog u Kragujevcu 1835. godine.
Doma?in Festivala je Knja?evsko¨Csrpski teatar, a glavni pokrovitelj Grad Kragujevac.
1. ªîªë ? 11¨C17. januar 2014.ªîªë ? 11¨C17. januar 2014.
MojevremeMojevremeMojevreme
I u ku?i mo?e da se ?uska
Mnogo je nas koji ?emo Novu do?ekati uz TV program. TV ?Prva¡° pripremila je
mnogo zabavnih emisija, a u pono? ?ete biti sa raspevanom ekipom ?oua ?Tvoje
lice zvu?i poznato¡°. Uz bogat ?lmski program, za praznike nas na ?Prvoj¡° o?ekuju
i nove epizode doma?ih serija ?Sin?eli?i¡° i ?Folk¡°. I TV ?Pink¡° nudi dobru zabavu
ªìªê. decembra. U toku dana idu namenske skrivene kamere i mini muzi?ki ?oui,
impresije pobednika i ?nalista ?Farme ªî¡°, novogodi?nja emisija Lee Ki?, u ªëªé
?asova po?inje nova epizoda serije ?Sila¡°, a od ªëªê ?as i ?Narodno veselje¡°, u
kojem u?estvuje vi?e od ªìªéªé peva?a, svira?a i igra?a. Tokom no?i bi?e emitovan
novogodi?nji ?VIP rum¡°, a onda i ?lm ?Avatar¡° D?ejmsa Kamerona. TV Bªòªë re?ila je
da vam za ªìªê. pokloni mnogo humora, a za to ?e se u prazni?nom ?Bulevaru¡°, ?ªëªí
minuta¡° i ?Razgibavanju¡° pobrinuti Slavko Beleslin, Zoran Kesi?, Darko i Marko... A
onda mo?ete da u?ivate u ?lmovima, a prvi u ªëªéªêªí. bi?e ?Avijati?ar¡°.
Scenogra?ja od re?i
Tempo, Jasmina Holbus, Plato Books, ªìªéªé din
Ona je izuzetno uspe?an scenograf i arhitekta, a dugo se i re?ima iskazuje.
Nedavno je u Domu omladine Beograda priredila multimedijalnu promociju
svoje devete knjige poezije, u posebnoj scenogra?ji, koja je potpuno
odgovarala temi i atmosferi njenog u re?i preto?enog ose?anja sveta.
Trka Deda Mrazeva
U nedelju ªëªò. decembra Deda Mrazevi ?esti put tr?e beogradskim ulicama. Mesto
okupljanja je plato kod Terazijske ?esme u ªêªê ?asova, tada po?inje i muzi?ko-
zabavni program i otvaraju se punktovi za preuzimanje kostima i kapica. Prvih
ªê.ªéªéªé odraslih u?esnika na poklon dobija kostim Deda Mraza koji su u obavezi da
obuku, a deca do ªêªí godina dobijaju kapice. Trka po?inje u ªêªì sati kod Terazijskog
platoa. Sav prihod namenjen je za kupovinu sanitetskog materijala deci oboleloj
od bulozne epidermolize, tzv. deci-leptirima. Bela staza Deda Mraza je Ulica kralja
Milana, najuspe?nijim slede nagrade, a svi u?esnici dobijaju serti?kat o u?e??u u
trci. Do?ite i tr?ite kao Deda Mraz.
Ulica otvorenog srca
I taman kad se posle lude ?urke probudite, vreme je za prvojanuarsku
?etnju Svetogorskom i Makedonskom ulicom, koje se svakog prvog dana u
godini pretvaraju u Ulicu otvorenog srca. Humana crta ove manifestacije se
podrazumeva, a od podneva do ranih ve?ernjih sati u?iva?ete uz glumce, muzi?are,
akrobate, ?tula?e, klovnove, peva?e, balone, u moru mali?anskih osmeha.
... jedne knji?evnice
Izbor
A
ko je ta?no da su za razvoj
?oveka najzna?ajnije rane
godine ?ivota, onda je na
menepresudanuticajima-
labiblioteka. OdraslasamnaStu-
dentskomtrgu,ustanukoji jebio
odmahiznadde?jegodeljenjaBi-
blioteke ??or?e Jovanovi?¡°.
Tu sam provodila vreme kad
je napolju padala ki?a, kad je
mama trebalo da trkne ne?to da
zavr?i i, kasnije, kad sam htela
da budem sama.
KO JE TAJ MLADI??
U redakciji ?Novih omladin-
skihnovina¡° po?elasamdaradim
sa 17 godina i od tada se u kon-
tinuitetu, bavim pisanjem i me-
dijima. U ?Politici ekspres¡° pisala
sam reporta?e o Beogradu no?u,
i po?to sam bila potpisana samo
prezimenom, kolege iz dnevne
redakcije su se raspitivale o tom
novommladi?u,kojitako?sve-
?e¡° pi?e.
Moj prvi stalni posao bio je
ipak u ?Prakti?noj ?eni¡° gde
sam ure?ivala strane posve-
?ene mla?im ?itaocima. Put
me je, dalje, odveo u Banja-
luku, gde sam pomogla da se
napravi prvi ?enski podlistak
?Nezavisnih novina¡°, a potom
sam radila kao zamenik glav-
nog urednika vi?ejezi?nog ma-
gazina?Mostovi¡°. Paonda?Pro-
mene¡°, i povratak u Beograd, i
rad na odnosima sa medijima
za ?Me?unarodni komitet Cr-
venog krsta¡°.
POMAGALA SAM I DIJASPORI
Preselilasam se u Njujork pre
vi?e od jedne decenije i odmah
prona?lalokalnubibliotekuuko-
jojsuseodr?avali besplatni?aso-
vi engleskog jezika.
Pozajmljivalasamknjigepopu-
larnih ameri?kih autora o kojima
se nikad nije pisalo u Srbiji, s na-
meromda, kolikojemogu?e, ?sti-
gnem¡° svoje ameri?ke vr?njake.
Nastavilasamdapi?emzame-
dije u Srbiji, da analiziram strane
medijezarazli?iteameri?keinsti-
tute i na Univerzitetu ?Nju skul¡°
magistrirala sam Me?unarodne
odnose. Uporedo sa tim odvijao
se i moj ?ivot aktiviste.
Za grad Njujork radila sam
kao program menad?er zadu?en
da poma?e ?enama ?rtvama na-
silja, a u okviru projekta ?Nada¡°
sam pomagala na?oj dijaspori da
se sna?e u Americi. Poslednjih
nekoliko godina radila sam kao
koordinator rada desetak nevla-
dinihorganizacijai kaolobistaza
prava imigranata.
NJUJORK JE KAO CENTRIFUGA
Josif Brodski je jednom pri-
likom uporedio Njujork sa cen-
trifugom ve?-ma?ine u kojoj
pre?ivljava samo naj-
onda mo?ete da u?ivate u ?lmovima, a prvi u ªëªéªêªí. bi?e ?Avijati?ar¡°.
Scenogra?ja od re?i
knjiga
novogodi?njikoncert
film
Ostvariosemoj
Trka Deda Mrazeva
manifestacije
11¨C17. januar 2014. ? ªîªì
AMERI?KI SAN
Marija ?ajka?
provela je deceniju
u Njujorku. To ju
je inspirisala da
napi?e roman o
Beogradu
i Njujorku
i po?to sam bila potpisana samo
prezimenom, kolege iz dnevneprezimenom, kolege iz dnevne
redakcije su se raspitivale o tom
mene¡°, i povratak u Beograd, imene¡°, i povratak u Beograd, i
rad na odnosima sa medijima
za ?Me?unarodni komitet Cr-
Preselilasam se u Njujork pre
vi?e od jedne decenije i odmahvi?e od jedne decenije i odmah
prona?lalokalnubibliotekuuko-
jojsuseodr?avali besplatni?aso-jojsuseodr?avali besplatni?aso-
Pozajmljivalasamknjigepopu-
larnih ameri?kih autora o kojimalarnih ameri?kih autora o kojima
se nikad nije pisalo u Srbiji, s na-
meromda, kolikojemogu?e, ?sti-
gnem¡° svoje ameri?ke vr?njake.
trifugom ve?-ma?ine u kojoj
pre?ivljava samo naj-pre?ivljava samo naj-
otporniji materijal. Posmatra-
nosastrane, Njujor?ani se mogu
podeliti na dve kategorije ¨C na
one koji su u ma?ini i na druge
koji poku?avaju da ostvare svoj
?ameri?ki san¡°.
Posle skoro deset godina u
Americi, nekako je ponovo do?-
lo vreme da se zapitam ?ta je to
?to stvarno ho?u da radim? Is-
postavilo se da je moj ?ameri?-
ki san¡° bio da napi?em roman o
Beogradu i Njujorku.
O po?etku i kraju 20. veka. O
Beogra?anki koja se sprema u
Njujork, ali jo?vi?eo Njujor?an-
ki koja uto?i?te pronalazi u Beo-
gradu. Roman ?Sva?tara Esther
Jovanovi?¡° (Klett, 2013) na naj-
lep?i mogu?i na?in objedinju-
je sve ?ime sam se do sada bavi-
la. U pitanju je prili?no obiman
istra?iva?ki poduhvat, koji daje
precizan uvid u istoriju, kultu-
ru i geogra?ju Njujorka i Beo-
grada.
Najkra?e re?eno, u pitanju
je prava ili zami?ljena sva?tara
koju svaki iseljenik nosi sa so-
bom; zbirka ceduljica, podsetni-
ka,dnevni?kihbele?aka,pisama,
re?nikanovihre?i i izraza,va?nih
ise?aka iz novina i recepata.
Da bi sve bilo zanimljivije,
postoji i misterija koju treba re-
?iti u roku od tri dana i tri no?i,
i pismo koje posle 50 godina ko-
na?no dolazi do onoga kome je
upu?eno. Jo? mi samo ostaje da
svoju knjigu vidim na polici Bi-
blioteke ??or?e Jovanovi?¡° i
moj ?ameri?ki san¡° ?e biti zao-
kru?en.
Truba?i, rakija, vino i vatromet
Opasno nam se pribli?ila ta ªëªéªêªí. godina i red je, kad ve? sti?e, da je i do?ekamo.
Pod vedrim nebom, opu?teno, veselo, veselije i najje?inje. U svim gradovima
ªëªò. decembra prazni?na groznica bli?i se vrhuncu, pa i u prestonici tada po?inje
novogodi?nji vikend na centralnim ulicama grada, uz svira?e i plesa?e, i u
otvorenim ustanovama kulture. Beogra?ani i njihovi gosti ?e sa Trga republike
ªìªê. decembra krenuti u ªëªéªêªí. uz spektakularni vatromet i uz neke top doma?e
zvezde, ?ija imena do zatvaranja ovog broja, na?alost, nisu bila poznata.
Na Trgu kralja Milana u Ni?u nastupi?e Ne?a Galija, truba?ki orkestar Bobana
Markovi?a, Novopazarci ?e na glavnom trgu slaviti uz Jelenu Rozgu i Amara
Ja?arspahi?a, na kru?eva?kom Trgu kosovskih junaka nastupaju ?eljko
Joksimovi? i Mira ?kori?, dok ?e Borani jedni drugima ?estitati uz ?Legende¡°. Na
Zlatiboru ?e ªëªéªêªì. ispratiti ?Neverne bebe¡°, dok ?e se Novosa?ani sa Trga slobode
u ªëªéªêªí. premestiti uz ?Riblju ?orbu¡°, Lenu Kova?evi?, ??ika Jocu i zmajeve¡± i Anu
?tajdohar. Uz kuvano vino, rakiju, lokalne orkestre, truba?e i vatromet u pono?
slavi?e se i u Apatinu, Smederevu, Vrnja?koj Banji, Valjevu, ?a?ku, Blacu, Kikindi,
Zrenjaninu¡ Skromnije ?to se muzi?kih zvezda ti?e, rasipni?ki kada je re? o
dobrom raspolo?enju.
Sre?na Nova!
MojevremeMojevreme
do?eknatrgovima
Vesele sedamdesete u Sinagogi
U novosadskoj Sinagogi u nedelju ªëªò. decembra u ªëªé ?asova po?inje novogodi?nji
gala koncert ?Vesele ?ezdesete i sedamdesete¡°, a izvode ga novosadski ?Big
bend¡° i Vojvo?anski me?oviti hor. Pod dirigentskom palicom Andreja Bursa?a
i Fedora Vrta?nika na programu je muzika ?Bitlsa¡°, ABBA, ?Kvina¡°, ?Boni M¡°,
?Indeksa¡°, Kornelija Kova?a, Darka Kralji?a, Zorana Simjanovi?a... Gosti koncerta
su Danka Adamov, Du?an Svilar, Tijana Bogi?evi? i drugi.
Zale?eno kraljevstvo ªìD
Inspirisan ?Sne?nom kraljicom¡° H. K. Andersena ?Dizni¡° je snimio predivnu
komediju-avanturu. Neustra?iva Ana kre?e na epsko putovanje i udru?uje se s
planinarom Kristofom i njegovim pomo?nikom, irvasom Svenom, kako bi na?li
njenu sestru Elsu, koja je svojim ledenim ?arima kraljevstvo Arendela okovala
u ve?nu zimu. Ana i Kristof ?e morati da se izbore s preprekama kako bi spasli
kraljevstvo. Film su sinhronizovali Andrijana Oliveri?, Lejla Hot, Ivan Bosilj?i?,
Jelena Gavrilovi?, Nikola Bulatovi?, Stefan Bundalo, Marko Kon, Dubravko
Jovanovi?... A pravi je trenutak da ga za praznike pogledate u bioskopu.
PripremilaZORICAANTONIJEVI?,urednicarubrike?Dnevnik¡°KATARINASRETENOVI?,
fotoBETA,FONET,ARHIVA
Izbor
do?ekuzTVprogram
Jo? samo
da roman
?Sva?tara
Esther
Jovanovi?¡°
vidim na polici
Biblioteke
??or?e
Jovanovi?¡°