Intelligence / EVOSimonida VukobratThe document discusses a lesson on intelligence that includes watching two short films - one about Helen Keller and another about feral children Oxana and Genie. It asks students to think about factors that influence intelligence development like genes, environment, and personal activity. Students are asked whether disabled people can be included in normal society and education. The document also questions if there are different types of intelligence and asks students to research average IQ scores and their distribution in the population. Students are instructed to define new terms in their glossaries.
Kako televizija utice na decuSimonida VukobratPrezentacija o sagledavanju uticaja televizije i crtanih filmova na decu Autori su dva gimnazijalca koji suprilikom obrade koristili već gotove sadržaje na ovu temu, ali su iznosili i svoja gledanja.
Crtež ljudske figureSimonida VukobratRad se bavi projektivnim testom "Crež ljudske figure" autorke Karen Mahover. Učenica XV gimnazije je sprovela istraživanje u kom je obradila određen broj ovakvih testova, analizirala ih na osnovu uputstva testa.
Ko to tamo kuvaSimonida VukobratIstraživački rad o razlici polova po pitawu prepoznavanja osnovnih začina samo na osnovu čula mirisa i dodira, bez udela čula vida i ukusa. Pokazano je da su, pod ovim uslovima, žene uspešnije prepoznavale začine.
Psihologija uz engleskiSimonida VukobratOdnos uticaja gena i sredine na razvoj inteligencije. Prezentacija predstavlja spoj dva gimnazijska predmeta - Psihologije i Engleskog jezika.
AutizamSimonida VukobratO autizmu, oboljenju koje je u porastu u populaciji, a o čijem pravom uzroku (ili uzrocima) se još uvek ne zna dovoljno.
Prezentacija je rad učenika II razreda XV bgd. gimnazije.
XV gimnazija u žikinoj šareniciSimonida VukobratPrezentacija sa slikama učešća u "Žikinoj šarenici" u subotu, 6. 4. 2013. Ekipu čine učenici sa tunikama iz vizantijskog perioda, kao i grupa učenika koji su članovi grupe "Umreženi" koja se bavi raznim aspektima društvenih mreža.
Mudrost gomile ili mudrost polaSimonida VukobratIstraživanje posvećeno kvalitetu vizuelne procene u zavisnosti od pola, sproveli su učenici XV beogradske gimnazije, po uzoru na jedno strano, slično istraživanje. Rezultati pokazuju da je vizuelna procena broja elemnata daleko bolja kod muškog pola, iako je zaključan stranog istraživanja bio da je prosečna procena velikog broja ljudi bliža traženom podatku od individualne procene pojedinaca.
Emotions and thinkingSimonida VukobratThe document discusses how teaching is an art that changes the brain. It explains that the brain performs four functions - gathering information, analyzing it, creating new ideas, and acting on those ideas. For optimal learning to occur, teachers should engage students in all four of these brain functions. Emotions also strongly influence learning as the emotion centers of the brain are closely connected to thinking areas. For learning to be most effective, it must be intrinsically rewarding for students by relating to their interests and allowing them a sense of progress and success.
Emocionalna inteligencijaSimonida VukobratКакви су неки параметри емоционалне интелигенције младића и девојака, има ли разлика? Истраживање су спровеле ученице 15. београдске гимназије
XV gimnazija na rakovičkom karnevaluSimonida VukobratPrezentacija sa slikama sa Prvog internacionalnog rakovičkog karnevala na kome je, sa najvećim zadovoljstvom, učestvovala ekipa učenika 15. beogardske gimnazije
Značaj fizičkog izgledaSimonida VukobratKoliko je značajan fizički izgled osobe u kontaktu sa njom, bar kad su u pitanju mladi ljudi? Izgleda da je veliki, sudeći prema nalazima istraživanja koje je sproveo naš učenik Branislav Kostić. Možda se ovo moglo i pretpostaviti, ali je način na koji je Branislav sproveo istraživanje i predstavio rezultate više nego zanimljiv!
Gimnazija Patrijarh PavleSimonida VukobratThis document provides information about Patriarch Pavle Gymnasium in Belgrade, Serbia. It summarizes that the school was founded in 1991 and now has approximately 1,000 students aged 14 to 18 split between language/social studies and science/math sectors. It also offers two specialized ICT classes. The school aims to become modern, high-quality, and international as outlined in its 2015-2020 development plan. It provides students with extracurricular activities including summer library use, ambiental days which involve off-site learning, art, journalism, athletics, and international projects and conferences.
Intelligence / EVOSimonida VukobratThe document discusses a lesson on intelligence that includes watching two short films - one about Helen Keller and another about feral children Oxana and Genie. It asks students to think about factors that influence intelligence development like genes, environment, and personal activity. Students are asked whether disabled people can be included in normal society and education. The document also questions if there are different types of intelligence and asks students to research average IQ scores and their distribution in the population. Students are instructed to define new terms in their glossaries.
Kako televizija utice na decuSimonida VukobratPrezentacija o sagledavanju uticaja televizije i crtanih filmova na decu Autori su dva gimnazijalca koji suprilikom obrade koristili već gotove sadržaje na ovu temu, ali su iznosili i svoja gledanja.
Crtež ljudske figureSimonida VukobratRad se bavi projektivnim testom "Crež ljudske figure" autorke Karen Mahover. Učenica XV gimnazije je sprovela istraživanje u kom je obradila određen broj ovakvih testova, analizirala ih na osnovu uputstva testa.
Ko to tamo kuvaSimonida VukobratIstraživački rad o razlici polova po pitawu prepoznavanja osnovnih začina samo na osnovu čula mirisa i dodira, bez udela čula vida i ukusa. Pokazano je da su, pod ovim uslovima, žene uspešnije prepoznavale začine.
Psihologija uz engleskiSimonida VukobratOdnos uticaja gena i sredine na razvoj inteligencije. Prezentacija predstavlja spoj dva gimnazijska predmeta - Psihologije i Engleskog jezika.
AutizamSimonida VukobratO autizmu, oboljenju koje je u porastu u populaciji, a o čijem pravom uzroku (ili uzrocima) se još uvek ne zna dovoljno.
Prezentacija je rad učenika II razreda XV bgd. gimnazije.
XV gimnazija u žikinoj šareniciSimonida VukobratPrezentacija sa slikama učešća u "Žikinoj šarenici" u subotu, 6. 4. 2013. Ekipu čine učenici sa tunikama iz vizantijskog perioda, kao i grupa učenika koji su članovi grupe "Umreženi" koja se bavi raznim aspektima društvenih mreža.
Mudrost gomile ili mudrost polaSimonida VukobratIstraživanje posvećeno kvalitetu vizuelne procene u zavisnosti od pola, sproveli su učenici XV beogradske gimnazije, po uzoru na jedno strano, slično istraživanje. Rezultati pokazuju da je vizuelna procena broja elemnata daleko bolja kod muškog pola, iako je zaključan stranog istraživanja bio da je prosečna procena velikog broja ljudi bliža traženom podatku od individualne procene pojedinaca.
Emotions and thinkingSimonida VukobratThe document discusses how teaching is an art that changes the brain. It explains that the brain performs four functions - gathering information, analyzing it, creating new ideas, and acting on those ideas. For optimal learning to occur, teachers should engage students in all four of these brain functions. Emotions also strongly influence learning as the emotion centers of the brain are closely connected to thinking areas. For learning to be most effective, it must be intrinsically rewarding for students by relating to their interests and allowing them a sense of progress and success.
Emocionalna inteligencijaSimonida VukobratКакви су неки параметри емоционалне интелигенције младића и девојака, има ли разлика? Истраживање су спровеле ученице 15. београдске гимназије
XV gimnazija na rakovičkom karnevaluSimonida VukobratPrezentacija sa slikama sa Prvog internacionalnog rakovičkog karnevala na kome je, sa najvećim zadovoljstvom, učestvovala ekipa učenika 15. beogardske gimnazije
Značaj fizičkog izgledaSimonida VukobratKoliko je značajan fizički izgled osobe u kontaktu sa njom, bar kad su u pitanju mladi ljudi? Izgleda da je veliki, sudeći prema nalazima istraživanja koje je sproveo naš učenik Branislav Kostić. Možda se ovo moglo i pretpostaviti, ali je način na koji je Branislav sproveo istraživanje i predstavio rezultate više nego zanimljiv!
Gimnazija Patrijarh PavleSimonida VukobratThis document provides information about Patriarch Pavle Gymnasium in Belgrade, Serbia. It summarizes that the school was founded in 1991 and now has approximately 1,000 students aged 14 to 18 split between language/social studies and science/math sectors. It also offers two specialized ICT classes. The school aims to become modern, high-quality, and international as outlined in its 2015-2020 development plan. It provides students with extracurricular activities including summer library use, ambiental days which involve off-site learning, art, journalism, athletics, and international projects and conferences.
Mozak jednog tinejdžera Simonida VukobratO razvojnim - neurološkim, emocionalnim, kognitivnim promenama u doba adolescencije. Prezentacija je rad dve učenice II razreda XV beogradske gimnazije
Crtez ljudske figureSimonida VukobratIstraživanje unutrašnjih sadržaja ličnosti koje su sproveli gimnazijalci primenom testa Karen Mahover "Crtež ljudske figure"
2. • Истраживање је спроведено над 42
испитаника, 21 је било мушког пола и 21 је
било женског пола.
• Испитаници су одговарали на различита
питања везано за њихов свакодневни
живот.
• Хипотеза истраживања била је да женски
пол живи здравије.
• А резултати истраживања су били
следећи:
3. 0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Manje od 8 sati od 8 do 10 sati Vise od 10 sati
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
manje od 8 sati od 8 do 10 sati vise od 10 sati
Женска популација
Колико сати дневно спавате?
На питање колико дневно спавате,
52,3% испитаника мушког пола је
одговорило да спава мање од 8 сати и
19,04% је рекло да спава више од 10
сати, док нормалан број сати, од 8 до
10 сати,спава само 28,5% испитаника.
Tо доводи до податка да 71,5 %
испитаника одступа од нормалног.
Док код женског пола
57,1%испитаника спава мање од 8
сати, а 0% је оних који спавају више
од 10 сати. Нормалан број сати, од 8
до 10, спава 42,8%. То доводи до
ћињенице да од нормалног одступа
57,1% што је скоро 20 % мање од
мушког пола.
4. Колико пута дневно једете?
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Jednom 3 puta 5 puta Vise od 5 puta
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Jednom 3 puta 5 puta Vise od 5 puta
Женска популација
Ниједан испитаник мушког
пола није рекао да једе једном
дневно, 52,3% испитаника једе
три пута дневно, док 19,04% једе
пет пута и 28,5 % једе више од
пет пута. Дакле, 81% испитаника
одступа од нормалног броја
оброка који дневно треба унети
у организам.
Док код женске популације 4,7% једе
једном дневно, три пута једе 52,3%
испитаника, нормалан број оброка,
пет, једе 23,8%, а више од пет пута једе
19,04 испитаника. Укупно, 76,2%
испитаника одступа од нормалног
броја оброка који треба дневно да се
унесе у организам, што је око 5% мање
од мушког пола.
5. У које време једете?
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Sve obroke
zavrsim do
20:00
Poslednji
obrok pojedem
pre 00:00
Poslednji
obrok pojedem
posle 00:00
Kad stignem
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Sve obrok
zavrsim do
20:00
Poslednji
obrok
pojedem pre
00:00
Posldnji obrok
pojedem posle
00:00
Kad stignem
Женска популација
Велики број испитаника мушке
популације одступа од тога да све
оброке заврши до 20:00, што је
нормално, чак 76,2%. Од тога 19,04%
испитаника све оброке заврши до
00:00, 4,7% једе после 00:00, док 52,3%
једе кад стигне. Значи да 23,8%
заврши оброке до 20:00.
Код женског пола тај проценат је
већи, њих чак 85,5% одступа од тога
да заврши оброке до 20:00. Од тога
је 28,5% оних који заврше до 00:00,
4,7% оних који заврше после 00:00,
а 52,3% је оних који једу кад стигну.
Дакле, само 14,5% девојака заврши
оброк до 20:00.
6. Да ли једете кувану храну?
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
Da,jedem svaki
dan
Da,ali ne bas
svaki dan
Retko kad
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Da,jedem svaki
dan
Da,ali ne bas
svaki dan
Retko kad
Женска популација
Кувана храна је једна од
најважнијих претпоставки за
здрав живот - треба је јести
сваки дан, бар неку супу.
Већина испитаника и мушког и
женског пола једе кувану храну,
али не сваки дан, што и није тако
лоше, важно је да је једу. 66,8%
испитаника мушког пола једе
кувану храну, али не баш сваки
дан, док је код женског пола то у
процентима 57,14%. 4,7% мушког
пола једе кувану храну ретко кад,
а женског пола је 9,5 %. Док оних
који је једу сваки дан има 28,5%
мушког пола, а 33,3% женског
пола. Све то говори да мушки пол
једе, у просеку, више кувану
храну него женски пол.
7. Колико времена проводите испред телевизора
(рачунара) или држите мобилни телефон?
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
80.00%
Stalno Veci deo dana Do sat vremena Retko kad
Женска популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
80.00%
Stalno Veci deo dana Do sat vremena Retko kad
Мушка популација
Унапређењем технологије, мобилни
телефони су почели масовно да се користе
као и да се гледа телевизија или играју
игрице, што штети виду, мозгу и целом
телу. Женски пол, према истраживању,
користи много више мобилни телефон
него мушки пол.Чак 19,04% држи мобилни
телефон стално, 66,8% већи део дана, а
оних који користе мобилни телефон до сат
времена или ретко кад, има 14,2%.
Док код мушког пола, оних који држе
мобилни телефон или су испред
рачунара стално, има 4,7%, оних који
су већи део дана има 76,1%,а оних који
су до сат времена или ретко кад испред
рачунара или држе телефон има
19,04%. Дакле, од неког прихватљивог
броја сати са уређајима одступа 81%
дечака, а девојака - 86%.
8. 0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
Da,redovno Da,ali ne stalno Ne,uopste
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Da,redovno Da,ali ne stalno Ne,uopste
Женска популација
Да ли се бавите физичким активностима?
Према истраживању, мушки
пол се много више и
редовније бави спортом него
женски пол. Проценат
испитаника који се бави
редовно спортом је 81%, док
они који се баве, али не
редовно 9,5%. Оних који се
уопште не баве спортом има
9,5%.
Код женске популације оних које
се редовно баве спротом има
33,2%, оних које се баве, али не
редовно 52,3% и оних које се не
баве уопште има 14,5%. То доводи
да се 90,5% мушке популације
бави спортом, било да је редовно
или нередовно, а то чини само
85,5% женске популације.
9. 0%
20%
40%
60%
80%
100%
Da Pusio sam ranije Ne
Мушка популација
0.00%
20.00%
40.00%
60.00%
80.00%
100.00%
Da Pusila sam ranije Ne
Женска популација
Да ли пушите?
Према истрживању, 100%
испитаника мушке популације не
пуши нити је пушило раније.
Док код женске популације
19,04% испитаница пуши, а
80,96% не пуши нити је
пушило.
10. Да ли конзумирате алкохол?
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
30.00%
35.00%
40.00%
Da,stalno Da,ponekad Retko kad Ne
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Da,stalno Da,ponekad Retko kad Ne
Женска популација
Већина људи у данашње време
конзумира алкохол прекомерно,
поготово млађе генерације. Према
прорачунима овог истраживања
4,7% мушког пола алкохол
конзумира стално, 38,3%понекад,
28,5% ретко кад и 28,5% не
конзумира алкохол.
Женски пол не козумира алкохол
толико често, 33,2% конзумира
понекад, 14,5% ретко кад и остали,
52,3 % испитаника не конзумира
алкохол. То води закључку да
мушки пол много више конзумира
алкохол.
11. У коликим количинама конзумирате алкохол?
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
30.00%
35.00%
40.00%
45.00%
U velikim
kolicinama
U dozvoljenim
kolicinama
U malim
kolicinama
Мушка популација
0%
10%
20%
30%
40%
50%
U velikim
kolicinama
U dozvoljenim
kolicinama
U malim kolicinama
Женска популација
Мушка популација такође
уноси алкохол у већим
количинама.
У великим количинама уноси
4,7 % испитаника, 42,8 %
уноси у дозвољеним
количинама, а у малим
количинама уноси њих 23,8%,
28,5% не уноси уопште
алкохол.
Женска популација уноси
мање алкохола количински.
Нико од женске популације не
уноси алкохол у великим
количинама, 42,8% уноси у
дозвољеним количинама и 23,8% у
малим количинама, 33,2% уопште
не уноси алкохол.
13. Колико течности уносите у организам?
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
Nedovoljno Onoliko koliko mi
je potrebno
Mnogo
Мушка популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
Nedovoljno Onoliko koliko mi
je potrebno
Mnogo
Женска популација
Мушка популација, према
резултатима пије доста течности,
71,5% пије онолико колико му је
потребно, а 28,5% пије много
течности.
Код женске популације 14,5% пије
недовољно течности, 66,8% пије
онолико колико им је потребно и
19,04% пије много течности.
14. Да ли мислите да живите здраво?
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Da Ne
Женска популација
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
Da Ne
Мушка популација
Чак 66,5% мушке популације
мисли да живи здраво, док
23,5% мисли да живи
нездраво...
...док је код женске популације то мало
другачије - њих 57,2% мисли да живи
здраво, док 42,8 % мисли да живи
нездраво.
16. Закључак:
•Мушка популација више спава, јер се више и редовније бави физичком
активношћу, као што и више пута и вероватно више количински једе него
женска популација, користе мање мобилни телефон и не пуше. Такође уносе
више течности него женска популација.
•Женска популација не пије много и правилније спава и једе, али се зато
слабо бави физичком активношћу, пуши више и не уноси довољно течности.
Мобилни телефон је више заступљен него код мушке популације.
•Обе популације се ретко разбољевају.
•Из тога следи закључак:
Мушкарци живе здравије!!!
Остаје запажање да је добар део популације младих, независно од пола, склон томе
да премало или превише спава, да не једу кувану храну у довољној мери и да не
једу у време у које би требало јести, да је приличан број оних који конзумирају
алкохол, али и оних који пуше (овде – свака част момцима). Недопустиво је велики
број оних који претерују са употребом технологије до мере у којој можемо да
говоримо о злоупотреби. Надамо се да ће држава у догледно време препознати
важност чињенице да млади људи живе здравим животом и да ће предузети нешто
да се ова слика промени.