Ky punim p谷rshkruan r谷nd谷sin谷 e krimeve kibernetike n谷 jet谷n e njer谷zve. Si zbulohen ato dhe pse ne duhet t谷 jemi t谷 kujdessh谷m p谷r mbrojtjen e t谷 dh谷ve tona personale gjat谷 shp谷rndarjes s谷 tyre n谷 internet.
This document discusses computer viruses including their similarities to biological viruses, how they work and spread, types of viruses, virus detection methods, and prevention. It notes that computer viruses can replicate and spread like biological viruses, infecting host systems and slowing them down. The main types discussed are macro, boot sector, worm, Trojan horse, and logic bomb viruses. Virus detection methods covered include signature-based, behavior-based, and heuristic-based detection. Prevention methods recommended are using antivirus software, not sharing drives without passwords, deleting email attachments, backing up files, and using secure operating systems.
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i raunarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Izlazni ureaji,
Raunarstvo i informatika,
Jovana Milo邸evi, III-1,
Ljubi邸a Ivkovi,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
Autori knjige: Vesna Graner i Mirko Matau邸i
Pripremila: Ljiljana Kati, dipl. uiteljica, O "Ivan Benkovi", Dugo Selo
www.zbornica.com, info@zbornica.com
2. TO SU VIRUSI Raunalni virus je program koji mo転e "inficirati" druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe (koja mo転e biti modificirana). Virus se mo転e pro邸iriti raunalnim sustavom ili mre転om koristei se ovlastima korisnika koji su inficirani. Svaki program koji je inficiran postaje virus i tako infekcija raste.
3. POVIJEST VIRUSA Prvi pravi predak dana邸njih virusa bio je Prevading animal koji je bio sposoban da se nadodaje na druge programe na UNIVAC 1108 raunalnom sustavu. Prvi potvren nalaz raunalnog virusa je bio 1982. i zvao se Elk Cloner. Taj virus je inficirao BOOT sektor disketa za Apple II raunala.
4. VRSTE VIRUSA Imamo vi邸e vrsta virusa, a ovo su neki os njih : Rootkit, Spam, Crv, Trojanski konj, Backdoor, Spyware, Malware, Adware, Makro virus, Boot sektor virus, Logike bombe, Keylogger
5. ROOTKIT Program koji slu転i za prikrivanje aktivnosti drugih malicioznih programa kao 邸to su backdoor programi, snifferi, keyloggeri itd. Ovu vrstu softvera je vrlo te邸ko pronai i ukloniti sa kompjutera tako da je ponekad jedino rje邸enje reinstalacija windowsa i detaljna provjera va邸ih podataka.
6. SPAM Spam je ne転eljena elektronika po邸ta. Problem spama je taj 邸to zagu邸uje po邸tanski sandui ne転eljenim porukama. Pojedine poruke mogu sadr転avati privitke zara転ene malicioznim programima.
7. WORM (CRV) Crvi su maliciozni programi koji se 邸ire raunalnim mre転ama i raunalima, a da pritom ne inficiraju druge programe. Crvi obino upotrebljavaju raunalnu mre転u ne bi li se 邸irili i danas naje邸e na adresu primatelja sti転u u vidu privitka poruke elektronike po邸te. Neki drugi crvi za svoje 邸irenje koriste razliite sigurnosne propuste, ali svima im je karakteristika da ne inficiraju druge programe.
8. TROJANSKI KONJ Trojanski konj je jedna vrsta malwera. On za razliku od crva ne mo転e sam sebe razmno転avati. To je program naizgled kao i svi drugi programi, ali njegova prava funkcija je kompromitirati sigurnost raunala. Aktivira ga korisnik i na taj nain omoguuje da izvr邸i akcije za koje je namijenjen npr. brisanje podataka, 邸irenje drugih virusa, kori邸tenje raunala za slanje spama, bilje転enje i slanja podataka o tipkama koje je korisnik pritiskao.
9. BACKDOOR Backdoor je program koji je instaliran od strane virusa, crva ili trojanskog konja i koji treim osobama omoguava nesmetan i neovla邸ten pristup raunalu bez znanja vlasnika. Backdoor koristi slabosti operativnog sustava ili za邸tite (firewalla i antivirusnog programa).
10. SPYWARE, MALWARE Spywer i Malwer su kategorija malicioznog softvera koji djelomino preuzima kontrolu rada na raunalu bez znanja ili dozvole korisnika. Razlikuju se od ostalih virusa u tome 邸to se obino ne kopiraju sami. Spyware je dizajniran da iskori邸tava zara転ena raunala za komercijalnu dobit. Npr. izvr邸ava iskakanje pop-up reklama, krau osobnih informacija , prati aktivnost korisnika na internetu. Zaraza se u najveem broju sluajeva dogaa prilikom posjete stranica sa ilegalnim ili pornografskim sadr転ajem.
11. ADWARE S e veinom koristi kod besplatnih i programa koji nude besplatno probno kori邸tenje u odreenom vremenskom roku i imaju mogunost downloada reklama vlasnika tog istog programa. Pojedini tipovi adwera ulaze u domenu spywera te se svrstavaju u programe nepo転eljne na raunalu jer poneki adweri mogu biti kombinirani sa spywerima.
12. MAKRO VIRUSI Naje邸i virusi u posljednje vrijeme koriste mogunost izvr邸avanja skripti u programima koji su u 邸irokoj upotrebi, npr. Internet Explorer, Outlook i Express, zatim Word i Excel.
13. BOOT SEKTOR VIRUSI Boot sektor virusi napadaju Master boot sektor (particijsku tablicu), dok boot sektor ili disketa, odnose program koji se u njima nalazi.
14. LOGIKE BOMBE Logika bomba je program koji le転i neaktivan sve dok se ne ispuni neki uvjet koji bombu aktivira npr. pristup odreenom podatku, pokretanje nekog programa odreeni broj puta ili neki specifini datum.
15. KEYLOGGER Samo ime govori o njegovoj svrsi. To je program koji se instalira na raunalo bez znanja korisnika i bilje転i ono 邸to korisnik tipka ukljuujui korisnika imena, lozinke, brojeve kreditnih kartica i ostale tekstove i te podatke 邸alje svom autoru.
16. NAINI ZARAZE Mo転ete se zaraziti: preko disketa, izmjenjivih hard-diskova, cd-a, interneta, usb memorijskih stikova, e-mail privitaka itd.
17. KAKO E TE PRIMJETITI DA IMATE VIRUS Sporiji rad raunala nego 邸to je uobiajeno, usporena internet konekcija, usporeno aktiviranje programa, pad sustava a zatim ponovno pokretanje svakih nekoliko minuta, programi se pokreu sami od sebe, neobine poruke o gre邸kama, antivirus je iskljuen bez razloga i ne mo転e se pokrenuti, antivirus se ne mo転e instalirati, upozorenja o spajanju na internet bez korisnikova odobrenja, samostalno pojavljivanje i nestajanje ikona na desktopu, pojavljivanje plavih ekrana (plavi ekran mo転e biti i simptom neispravnog hardvera ili neispravnih drajvera), itd.
18. ZATITA OD VIRUSA Ovo su neki programi za uklanjanje virusa: Avast AVG Avira Norton
19. OPENITO O ZATITI I KOJE PROGRAME KORISTITI ANTIVIRUS Na raunalu je dovoljno imati jedan antivirus. Dva antivirusna programa aktivna u isto vrijeme znaju napraviti problem.
20. Prilikom aktiviranja bilo kojeg programa, itanja ili pisanja po datotekama antivirus automatski pristupa provjeri datoteke i ako prepozna maliciozni program zabranjuje mu aktiviranje i vr邸i funkciju koju ste mu postavili u postavkama (brisanje, izoliranje tj. karantena ili ekanje na va邸 izbor).
21. FIREWALL Uz antivirus dobro je imati i softverski firewall bez obzira 邸to va邸 router posjeduje hardverski firewall (jer tada mo転ete jednostavnije i posebno svakom programu dozvoliti ili zabraniti pristup internetu).
22. U sluaju da vam se na raunalu pokrene maliciozni program i poku邸a se spojiti na internet firewall e mu zabraniti spajanje i javiti vam poku邸aj spajanja. Pomou firewalla tono mo転ete odrediti tko se mo転e, a tko ne spajati na mre転u. Problem kod hardverskih firewalla je 邸to filtriraju samo dolazne pakete ali ne i odlazne.
23. ANTISPYWARE, ANTIMALWARE Veina ovih programa je besplatna i ograniena na nain da nisu rezidentni u memoriji. To ogranienje ne predstavlja veliki problem jer sve 邸to nam treba (skeniranje raunala) izvr邸ava i besplatna verzija.
24. LA貼NI ANTIVIRUSI Jo邸 jedna vrlo nezgodna i uestala prevara su tkz. la転ni antivirusi (fake antivirus ili malweri) npr. Antivirus Live, Advanced Virus Remover itd.Takvi programi koji se predstavljaju kao najnovija verzija antivirusa u stvari su virusi.
25. Do zaraze dolazi kad se klikne na link stranice sa koje se automatski downloada, aktivira se (pojavi se ekran gdje se vr邸i la転no skeniranje va邸eg raunala) . Ovakvi programi pretvaraju va邸e raunalo u taoca na nain da "glume" da skeniraju raunalo i pronau vam veliki broj virusa mal w era a zatim tra転e da im platite da bi vam za uzvrat oistili raunalo od tih virusa.
26. ZAPAMTITE: Da se virusi mogu prenositi na puno naina, a u dana邸nje vrijeme se skoro svi virusi prenose preko INTERNETA, a mogu se prenositi i DISKETAMA, izmjenjivim HARD DISKOVIMA, CD-ovima i drugim prenosivim medijima.