Duvan se konzumira naje邸e metodom pu邸enja (u obliku cigarete ili se pu邸i u luli), ali i 転vakanjem, i retko u邸mrkavanjem (sitnog praha koji nastaje finim mlevenjem).
Duvan se konzumira naje邸e metodom pu邸enja (u obliku cigarete ili se pu邸i u luli), ali i 転vakanjem, i retko u邸mrkavanjem (sitnog praha koji nastaje finim mlevenjem).
The students of class 4.a created a comic strip. The students who created the comic strip were Sara Ivani, Fabijan Habjani, Josip Orlovi, Petar Kovaek, Lana Gizdavec, Dorotea Zlatar, Fran Petak, and Tara Jakopovi.
The document provides an overview of the history and styles of snowboarding. It discusses the invention of the snowboard in the 1970s in Utah. It describes common snowboarding styles like freeride, freestyle, and freecarve. The document also mentions favorite equipment and clothing used for alpine snowboarding, as well as some facts about snowboarding world records and movies featuring snowboarding.
Hardver i softver - Dimitrije Stevanovi - Dragan Ili鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Hardver i softver,
Raunarstvo i informatika,
Dimitrije Stevanovi, III-4
Dragan Ili,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
2. Raunari su ma邸ine koje izvr邸avaju zadatke ili
izraunavanja na osnovu unaprijed zadatih ovjekovih
uputa. Raunar izvodi 4 osnovne operacije:
Unos podataka
Memorisanje podataka
Obradu podatka
Prikaz rezultata
Rje邸avanje problema uz pomo
raunara
3. Uvod u programiranje
Program je skup naredbi, napisanih jasno
precizno i u odreenom logikom redoslijedu,
spremnih za izvr邸avanje.
Programe pi邸u, dopunjuju i odr転avaju
programeri, koji pri tome koriste neki od
programskih jezika razumljivih raunaru.
Postupak pravljenja programa naziva se
programiranje.
5. Faze programiranja:
Planiranje i analiza zadatka
Kreiranje algoritma i crtanje dijagrama
toka
Pisanje programa
Testiranje programa i ispravljanje gre邸aka
Pisanje dokumentacije i odr転avanje
6. Algoritam je samo dio
postupka pravljenja
programa.
Rije algoritam znai
postupak, uputa,
pravilo.
Algoritam je skup jasno
i precizno definisanih
koraka, koji vode ka
rje邸enju problema.
Od ideje do programa
7. Svaki algoritam mora ispo邸tovati 6
osnovnih zakonitosti:
Definiranost
Ulaz
Izlaz
Efikasnost
Konanost
Rezultativnost
8. Osnovne algoritamske strukture
SLIJED
Algoritam
odlaska u 邸kolu
PONAVLJANJE
Algoritam za
pozdrav
GRANANJE
Algoritam o ki邸i
Obuci jaknu
Obuj cipele
Uzmi torbu
Idi u 邸kolu
Dok ima
nastavnika
na holu
pozdravljaj
Ako pada ki邸a
Onda uzmi ki邸obran
Inae ti ne treba
ki邸obran
9. Dijagram toka
Grafiki prokaz algoritma naziva se dijagram toka.
Simboli koji se naje邸e upotrebljavaju za dijagram toka su:
Poetak ili
kraj programa
Ulaz ili izlaz
obrada
uslov
Vezni simbol
Strelice
pokazuju smjer
kretanja algoritma
10. SLIJED
Dijagram toka
Odlaska u 邸kolu
Primjer
GRANANJE
Dijagram toka
O ki邸i
PONAVLJANJE
Dijagram toka
Za pozdrav
Obuci
jaknu
Obuj
cipele
Uzmi
torbu
Idi u
邸kolu
Da li
pada
ki邸a?
Ponesi
ki邸obran
Ostavi
ki邸obran
NE
DA
DOBAR
DAN
Da li ima
nastavnika?
NE
DA
11. Programski jezik
predstavlja sredstvo za
komunikaciju izmeu
ovjeka i raunara.
Programski jezici
koriste vlastiti
ogranieni skup
rijei(naredbi) koji
imaju posebna znaenja
Leksika jezika
Sintaksa jezika
Semantika
jezika
Osnovne karakteristike programskog jezika
12. Programski jezici kroz generacije
I
Programski jezici niskog nivoa
Ma邸inski jezik II
ProAgsraemmsbklie jreszkicii jneizsikkog nivoa
Asemblerski jezik
Objektno-orijentisani jezici
Proceduralni jezici III
Prirodni sa ogranienjima
Neproceduralni jezici IV
13. Kompajleri i interpreteri
Postoji vi邸e vrsta programskog jezika, ali raunar jedino
neposredno razumije ma邸inski jezik.
Prevodioci su programi koji na邸 izvorni program(kod)
pretvaraju u izvr邸ni oblik ma邸inski jezik.
Razlikujemo:
1. Kompajlere (prvo prevode itav program, kreiraju
izvr邸nu verziju, koja se tek tada izvr邸ava, izvodi) i
2. Interpretere (prevode naredbu po naredbu i svaku
naredbu odmah izvr邸avaju)
14. Br転i rad, za邸tien izvorni
program
Odvojenost prevedenog i
izvornog programa
Kompajler
Razvoj i ispravka
programa jednostavniji,
sporiji rad
zaboravlja prevod
naredbi
Interpreter
15. Proceduralno komuniciranje
Raunaru je neophodno navesti skup specifinih naredbi
koje se izvr邸avaju jedna za drugom, odnosno saop邸titi mu
kako se ne邸to treba uraditi
Neproceduralno komuniciranje
Raunaru je dovoljno saop邸titi 邸ta 転elimo da uradimo. Ovaj
vid komunikacije je lak邸i za ovjeka
Metodologija programiranja
16. I
Kreiranje
odgovarajuih
struktura podataka
II
Osmi邸ljavanje
algoritma
rje邸avanja problema
razvoj pseudo
koda
III
Prevoenje
algoritma u neki od
proceduralnih
jezika
Metodologija razvoja proceduralnog komuniciranja