Sibilarizacija
Download as PPTX, PDF0 likes2,556 views
Sibilarizacija je proces promjene zadnjonep?anih suglasnika k, g, h u prednjonep?ane c, ?, ?, naro?ito u razli?itim gramati?kim oblicima imenica mu?kog i ?enskog roda. Taj proces ne prolaze rije?i u specifi?nim slu?ajevima, poput osobnih imena ili kada dolazi do te?kog izgovaranja suglasni?kih grupa. Primjeri uklju?uju promjene u nominativu, vokativu, dativu i lokativu.
Sibilarizacija
- 3. ? PONOVIMO! ??ta je palatalizacija? ?To je promjena zadnjonep?anih suglasnika K,G,H u prednjonep?ane ?,?,?.
- 4. ? JUNAK ↙ JUNA?E ? DRUG ↙ DRU?E ? DUH ↙ DU?E
- 5. Obratite pa?nju na sljede?e primjere: Bolje vrabac u ruci nego golub na grani. Za sve postoje odre?eni razlozi. Orasi su jo? zeleni.
- 7. ??ta ste primjetili? ? Zadnonep?ani suglasnici K,G,H su ispred I pre?li u zubne C,Z, S.
- 8. ?Promjena zadnjonep?anih suglasnika K,G,H ispred I u zubne C,Z,S naziva se sibilarizacija.
- 9. Sibilarizacija se vr?i: ?1) u nominativu i vokativu mno?ine imenica mu?kog roda: ? ?ak - ?aci, junak 每 junaci, nalog 每 nalozi, razlog 每 razlozi, grijeh 每 grijesi, uspjeh 每 uspjesi;
- 10. ? u dativu, instrumentalu i lokativu mno?ine imenica mu?kog roda: ?每izvidnik 每 izvidnicima, ?每 oblak 每 oblacima, ?每 nalog 每 nalozima,
- 11. ? kov?eg 每 kov?ezima, ?每grijeh 每 grijesima, ?每 orah 每 orasima;
- 12. u dativu i lokativu jednine imenica ?enskog roda 每 djevojka 每 djevojci, 每 majka 每 majci, 每 knjiga 每 knjizi, 每 pruga 每 pruzi, 每 svrha 每 svrsi;
- 13. U imperativu glagola: 每 le?i 每 lezi, 每 pomagati 每 pomozi, 每 re?i 每 reci, 每 sje?i 每 sjeci.
- 15. ?Sibilarizacija se ne vr?i kada dolazi do te?kog izgovaranja grupe konsonanata ili kada rije? gubi svoje osnovno zna?enje:
- 16. 1) u dativu i lokativu: ?a) li?nih imena i prisvojnim pridjevima izvedenim od njih: 每 Branka 每 Branki 每 Brankin, 每 Danka 每 Danki 每 Dankin, 每 Luka 每 Luki 每 Lukin, 每 Olga 每 Olgi 每 Olgin,
- 17. ? b) imenica koje se zavr?avaju na -ga i prisvojnim pridevima izvedenim od njih: 每 aga 每 agi 每 agin, 每 kolega 每 kolegi 每 kolegin, 每 liga 每 ligi 每 ligin, 每 vaga 每 vagi 每 vagin;
- 18. c) imenica koje sadr?e suglasni?ke grupe ck, ?k, ?k, tk, zg: - kocka 每 kocki, 每 igra?ka 每 igra?ki, 每 ma?ka 每 ma?ki, 每 ta?ka 每 ta?ki, 每pra?ka 每 pra?ki,
- 19. ?vo?ka 每 vo?ki, motka 每 motki, patka每 patki, mazga 每 mazgi, tezga 每 tezgi;
- 20. u rije?ima odmila i prisvojnim pridjevima izvedenim od njih ? baka 每 baki 每 bakin, ?每 deka 每 deki 每 dekin, ?每 seka 每 seki 每 sekin, ?每 zeka 每 zeki 每 zekin.