More Related Content
What's hot (20)
Similar to Vdocuments.mx ekoloski cimbenici (12)
Vdocuments.mx ekoloski cimbenici
- 2. Ekolo邸ki faktori ekolo邸ki aktori su utjecajne i promjenljive fizike, hemijske ili biolo邸ke veliine iz okoli邸a (varijable), koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na 転ivotne funkcije, rast, razmno転avanje i gustou populacije i na koje se organizam mora prilagoditi da bi pre転ivio ekolo邸ki faktori se dijele na: abiotike i biotike abiotoki imbenici predstavljaju sva svojstva i osobine ne転ivog okoli邸a koji posredno ili neposredno utiu na 転ive organizme abiotiki imbenici su: temperatura, svjetlost, vla転nost, vazdu邸ni pritisak, salanitet vode, vjetrovi, radioaktivno zraenje, reljef
- 3. ekolo邸ki faktori okoli邸a imaju razliito djelovanje na 転ive organizme: a) razdra転ujue uzrokuje kod organizama promjene fiziolo邸kih i biokemijskih funkcija b) ograniavajue onemoguuje postojanje organizama u datom okoli邸u c) modificirajue uzrokuje anatomske i morfolo邸ke promjene organizama u datom okoli邸u d) signalno upozorava organizme o izmjenama nekih imbenika okoli邸a zakon optimuma ukazuje na pozitivan utjecaj nekog od imbenika okoli邸a na 転ive organizme ekolo邸ki optimum predstavlja najpovoljniju vrijednost za organizam
- 4. ekolo邸ki minimum predstavlja najmanji intenzitet nekog imbenika znaajnog za opstanak organizma ekolo邸ki maksimum predstavlja najvei intenzitet koji organizam mo転e podnijeti ekolo邸ka valencija predstavlja razmak izmeu donje i gornje granice nekog imbenika u sklopu kojega je mogu 転ivot organizma, odnosno to je amplituda variranja nekog ekolo邸kog imbenika u ijim je granicama mogu 転ivot nekog organizma ekolo邸ka valencija predstavlja kontrolni imbenik okoli邸a za dati organizam, a ujedno slu転i i kao regulator njegovog 邸irenja prema 邸irini ekolo邸ke valencije razlikuju se eurivalentne i stenovalentne vrste
- 5. Intenzitet djelovanja ekolo邸kih imbenika http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/nastava/Prirodoslovlje/prirodoslovlje%202011_2012/11.%20Ekologija.pdf Slika 47. Ekolo邸ka valencija
- 6. Razliite vrste 転ivotinja razlikuju se jedna od druge, kako po polo転aju optimuma, tako i po ekolo邸koj valenciji u cijelosti a) polarna lisica (Alopex lagopus) mo転e izdr転ati variranje temperature zraka u rasponu oko 800 C (od +300 C do -500 C) - eurivalentna vrsta b) rai (Copilia miriabilis) mo転e podnijeti promjene temperature vode samo u rasponu od 60 C (od 230 C do 290 C) - stenovalentna vrsta c) dvogrba deva (Camelus bactrianus) u pustinji Gobi podnosi godi邸nja variranja temperature od +380 C ljeti do -370 C zimi - eurivalentna vrsta d) virnjak (Planaria alpina) 転ivi u potocima, gdje podnosi variranja temperature od 50 C do 100 C - stenovalentna vrsta
- 7. optimum se mo転e nalaziti kod pojedinih vrsta bli転e maksimumu (politip), bli転e minimumu (oligotip) i u sredini raspona ekolo邸ke valencije (mezotip) grki prefiksi euri (邸irok) i steno (uzak) ve転u se za pojedine imbenike, te razlikujemo: euritermne i stenotermne, eurihalne i stenohalne, eurifagne i stenofagne vrste euribiontne vrste prilagoene su razliitim ekolo邸kim uvjetima, a za stenobiontne vrste su neophodni strogo odreeni ekolo邸ki uvjeti
- 8. a) svjetlost sunevo zraenje je osnovni izvor energije i topline u prirodi 19% suneve energije gubi se pri prolazu kroz atmosferu 34% suneve energije se reflektira i vraa u svemir 47% suneve energije dopire na zemljinu povr邸inu ABIOTIKI IMBENICI
- 9. svojstva svjetlosti: intenzitet svjetlosti, kvaliteta svjetlosti, trajanje svjetlosti, za zelene biljke svjetlost je osnovni uvjet za fotosintezu i prema tome je glavni imbenik za primarnu organsku proizvodnju u biosferi prema potrebama za svjetlo邸u organizmi se svrstavaju u fotofilne i fotofobne, te eurifotne i stenofotne fototropizam su gibanja potaknuta jednostranom osvijetljeno邸u koja biljku ili dio biljke dovodi u povoljniji polo転aj s obzirom na iskori邸tavanje svjetlosti Slika 48. Fototropizam
- 10. ultraljubiasti dio spektra iznosi 1 do 5% (zrake do 400 nm) vidljivi dio spektra iznosi od 16 do 45% (zrake od 400 do 800 nm) infracrveni dio spektra iznosi 49 do 84% (zrake od 800 nm <) Slika 49. Vidljivi dio spektra suneve svjetlosti
- 11. Mnogi procesi biljaka i 転ivotinja ovise o duljini danje svjetlosti: jeam je biljka dugoga dana, a proljetnice su biljke kratkoga dana Veina 転ivotinja je aktivna danju, to su diuralne 転ivotinje, dok se 転ivotinje aktivne nou nazivaju nokturalnim sumrane 転ivotinje aktivne su u sumraku, kao leptiri sumranici O duljini danje svjetlosti ovisi seoba ptica, a od intenziteta svjetlosti ovisi vrijeme poetka jutarnjeg pjeva ptica pjevica
- 12. b) temperatura utjecaj temperature na organizme intenzivno je istra転ivan termiki uvjeti u biosferi nalaze se u uskim temperaturnim granicama najvei temperaturni raspon variranja nalazi se na kopnu u zraku, najni転e temperature prizemnog sloja zraka utvrene su u Sibiru i na Aljasci do 70属C, a najvi邸e u pustinjama 60属 C u kopnenim vodama donja granica je 0属 C, odnosno - 2,5属 C za morske vode, dok najvi邸a temeperatura ne prelazi 36属 C (Perzijski zaljev), osim termalnih izvora gdje ona iznosi 90属 C
- 13. 転ivot se odvija u relativno uskom temperaturnom rasponu od 0属 C do 50属 C najvea dnevno-nona variranja temperature zabilje転ena su u Sahari 37属 C (od 3属 C do 40属 C), najvea godi邸nja variranja temperature zraka zabilje転ena su na Tibetu 77属 C (od -37 属 C zimi do +40属 C ljeti), a najmanja temperaturna variranja zabilje転ena su u tropskom podruju Ekvadora od 0,5属 C poikilotermni organizmi su organizmi kojima se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoli邸a (sve biljke i veina 転ivotinja) homeotermni organizmi su organizmi koji sami reguliraju temperaturu tijela (ptice i sisavci) hibernacija (zimski san) uzrokovana je niskim temperaturama estivacija (mirovanje) uzrokovana je visokim temperaturama i su邸om
- 14. c) voda i vla転nost na kopno godi邸nje padne oko 110000 km3 oborina, ispari se 71000 km続, vodene zalihe se obnavljaju s oko 39000 km続 godi邸nje razliito je rasporeena voda je univerzalno otapalo u kojem se otapaju mnoge organske i anorganske tvari, ona pokazuje specifina kemijska svojstva, koja su bitna za postanak i odr転avanje 転ivota voda se na Zemlji pojavljuje u tri agregacijska stanja kao: vodena para, tekuina i u obliku leda voda se u tlu pojavljuje kao: gravitacijska, kapilarna, higroskopska a i kao vodena para
- 15. prema stupnju vla転nosti stani邸ta organizmi se svrstavaju u slijedee ekolo邸ke kategorije: kserofili - (kserofilne vrste) su biljke i 転ivotinje koje nastanjuju pustinje, polupustinje te se odlikuju nizom prilagodbi u za邸titi od suvi邸nog gubitka vode iz tijela, takve su mnoge biljke na邸eg primorja (lavanda, lovor, ru転marin) Slika 50. Kserofiti i kserofilne vrste 転ivotinja
- 16. Higrofili - (higrofilne vrste) su biljke i 転ivotinje koje nastanjuju stani邸ta poveane vla転nosti (転abnjaci, neki 邸a邸evi) mezofili (mezofilne vrste) predstavljaju prijelaznu ekolo邸ku kategoriju izmeu kserofila i higrofila (bukva, hrast lu転njak, grab i veina kopnenih 転ivotinja) hidrofili organizmi koje 転ive u vodenim ekolo邸kim sustavima Slika 51. Higrofili
- 17. d) strujanje zraka zrak se razliito zagrijava na razliitim mjestima i u razliito vrijeme te nastaju razlike u gustoi, a time i zrana strujanja razliite veliine slo転enosti (vjetar) vjetar utjee na intenzitet isparavanja, a time i na vodnu i toplinsku razmjenu kod kopnenih organizama, utjee na raseljavanje 転ivotinjskih vrsta, npr. fauna pauka Havajskih otoka i SAD-a sastoji se skoro od istih vrsta, iako su udaljeni 3.700 km
- 18. intraspecijski (homotipski) su odnosi izmeu jedinki iste vrste interspecijski (heterotipski) +, -, 0 su odnosi izmeu jedinki razliitih vrsta BIOTIKI IMBENICI biotike imbenike predstavljaju svi oblici djelovanja 転ivih organizama na odreeni organizam Tablica 1. Interspecijski odnosi
- 19. a) neutralizam 0, 0 b) predatorstvo +, -, odnos grabljivice i plijena Slika 52. Predatorstvo
- 20. ovaj odnos ini neraskidivu vezu, koja se odlikuje u procesu ishrane, u kojem za jednu vrstu ima pozitivan, a za drugu negativan uinak primjeri: sova mi邸, vuk ovca, lav- zebra, zlatna ovica - biljna u邸 raznovrsna su sredstva napada predatora: oko usnog otvora, repa, mi邸ina muskulatura, otrovne 転lijezde, elektrini organi raznovrsna su sredstva obrane od predatora: mehanika (vrst vanjski pokrov na tijelu), kemijska (転arne stanice), prilagodba oblikom i bojom tijela okoli邸u, sposobnost bijega grabljivice odlikuje velika raznolikost u ishrani, 邸to predstavlja veliku ekolo邸ku prilagodbu u njihovom 転ivotu
- 21. parazitizam je jednostrani odnos, pozitivan za jedan, a negativan za drugi organizam paraziti ne usmruju odmah svoga domadara paraziti se odlikuju izra転enom monofagno邸u po veliini uvijek su manji od svojih domadara domadar uvijek osigurava parazitu: hranu, za邸titu, mikroklimu parazitoidi su kukci koji pola転u jaja na jaja ili liinke drugih vrsta kukaca c) parazitizam +, -
- 22. fakultativni ili uvjetni parazitizam ine pojedine vrste, koje u prirodi 転ive na organskoj tvari u raspadanju te mogu nai povoljne uvjete za 転ivot u nekoj zapu邸tenoj rani neke druge vrste organizma liinke, vrste muha zlatara (Phaenicia sericata) obvezatni ili obligatni parazitizam ine pojedine vrste koje trajno 転ive u svim razvojnim stadijima u domadaru te se nazivaju trajnim ili permanentnim parazitima, zavojita trihina (Trichinella spiralis) periodini paraziti su one vrste koje parazitiraju samo u jednoj fazi svoga 転ivotnog ciklusa, rudarska glista (Ancylostoma duodenale)
- 23. Slika 53. Ektoparazit, buha Pulex iritans Slika 54. Endoparazit, djeja glista Ascaris lumbricoides temporarni ili povremeni paraziti su vrste koje uzimaju hranu s drugih organizama povremeno (komarci Culicidae, obadi Tabanidae, pijavice Hirudinea) vrste koje parazitiraju na tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju ektoparazita (hematofagni lankono邸ci) vrste koje parazitiraju u tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju endoparazita (trakavice, metilji, djeja glista, zavojita trihina)
- 24. d) komensalizam +, 0 predstavlja oblik uzajamnih odnosa izmeu dvije vrste, gdje se aktivno邸u jedne vrste osigurava hrana ili skloni邸te drugoj vrsti lav hijena; gnijezda ptica, jazbine sitnih sisavaca koje nastanjuju razliite skupine lankono転aca liinke kornja邸a roda (Atemeles i Lomechusa) u su転ivotu s mravima Slika 55. Lav - Panthera leo Slika 56. Pjegava hijena - Crocuta crocuta
- 25. predstavlja odnos gdje metaboliti jedne vrste koji se izluuju u okoli邸 negativno djeluju na drugu vrstu organizama uzrokujui: inhibiciju rasta, razmno転avanja, razvoja kao i letalno djelovanje pojedini mikroorganizmi izluuju metabolite (antibiotici) koji imaju negativan uinak na druge skupine mikroorganizama (antibioza) alga (Gymnodinium brevis) izluuje metabolite koji uzrokuju pomor riba e) amensalizam 0, - Slika 57. Antibioza
- 26. predstavlja odnos izmeu dvije vrste ije je djelovanje pozitivno za obje vrste rak pustinjak (Eupagurus prideauxi) koji 転ivi u napu邸tenoj kuici pu転a i 転arnjak (Adamsia palliata) termiti i bia邸i iz reda Hypermastigina izluuju beta glukozidazu koja pretvara celulozu u ugljikohidrate biljke i mikorizne gljive lepirnjae i bakterije roda Rhizobium ve転u du邸ik iz zraka ptica pastirica (Motacilla flava) i ovce, goveda mravi i biljne u邸i 転ivotinje (kukci, sisavci) i biljke (opra邸ivanje) f) mutualizam +,+ Slika 58. Mutualizam
- 27. predstavlja konkurentni uzajamni odnos meu vrstama koje se odlikuju slinim ili istim ekolo邸kim potrebama Paramecium aurelia i Paramecium caudatum rezultira iskljuenjem jednog od kompetitora u zajednikoj kulturi kukci bra邸nari Tribolium confusum i Tribolium castaneum visoka temperatura i visoka vla転nost bra邸na, opstaje vrsta T.castaneum visoka temperatura i niska vla転nost bra邸na, opstaje vrsta T. confusum sokolovi, vjetru邸e (Falco subbuteo, F. tinnunculus i F. naumanni), razlika u ishrani i mjestu gnije転enja omoguuje su転ivot na istom stani邸tu djelovanje kompeticije uvijek je, vi邸e ili manje, nepovoljno za obje vrste g) kompeticija -, -,
- 29. Literatura: Papovi R. & apkarev J. 1985. Animalna ekologija. Nauna knjiga, Beograd. 282pp. Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and Company, New York, 822pp. Glava V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske 邸ume. Zagreb, 211 pp. Krohne D.T. 2000. General ecology. Second Edition. Brooks/Cole, 512pp. Springer O.P. & Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica. Knjiga 31, 293pp. http://www.ffst.hr/ (20.9.2012.). http://images.google.hr/ (20.9.2012.).