�ݺ�ߣ

 Od 4,6 do 3,8 milijardi godina
 Ne postoje stijene
 Atmosfera: H2, CO2, vodena para, NH3 i CH4
 Površina zemlje: polja magme

 4,2 milijarde godina - kolizija Theiae i Zemlje
 Promjena zemljinog kemijskog sastava
 Formacija mjeseca

 Pojava prvih organskih molekula – aminokiseline

 Temperatura: prosječno 120°C
 Atmosfera: CO2, CH4, NH3
 Voda: oceani puni otopljenih metala, vrući i kiseli
 Površina zemlje: Prvi kontinenti

 Ţivot:
 Teorija spontanog nastanka
 Prvi ţivot – prije 3,8 milijardi godina
 Prvi fosili – prije 3,5 milijardi godina
 Prvi oblici ţivota – prokarioti – bakterije i cijanobakterije

 Stromatoliti – fosili prvih cijanobakterija
 Arheobakterije

 Temperatura prosječno 60°C
 Atmosfera: O2, CO2, NH4, CH4
 Voda: oceani plavi - izgubili metal
 Površina zemlje: Kontinenti konsolidiraju –1. supercontinent Columbia

 Ţivot:
 Prvo veliko izumiranje – Oksigenička katastrofa
 Stromatoliti dominiraju – ogromne količine kisika

 Francevilijski fosil – prije 2,1 milijardi godina
Prvi višestanični ţivot

 Prije 2.1 milijarde godina
 Jedan od prvih višestaničnih organizama
 Izumrla skupina

 Kompleksna struktura
 Veličina: do 12 cm
 Građevna jedinica: prokariotske stanice

 Disali (kisik)

 Od 1,6 do 1 milijarde godina
 Atmosfera: Slična današnjoj
 Voda: Superocean - Mirovia
 Površina zemlje: 2. superkontinent - Rodinia

 Ţivot:
 Zelene cijanobakterije dominiraju
 Prve eukariotske stanice (endosimbioza) - Pojava crvenih i zelenih algi
 Evolucija spolova – prenošenje gena
 Fitoplankton

 Od 1 milijarde do 542 milijuna godina

 Drugo veliko izumiranje (ledena zemlja)
 Od 950 do 635 milijuna godina
 Temperatura prosječno -50°C
 Atmosfera: Hiperoksigenirana
 Voda: Zaleđeni ocean
 Površina zemlje: 98% Led

 Ţivot:
 Preţivljava u vulkanskim oazama na dnu oceana
 Cijanobakterije, arhea, bakterije i eukarioti

 Voda: Mirovijski superocean
 Površina zemlje: Panocija i Rodinija – ogromne, nenaseljene pustinje

 Ţivot:
 Eksplozija višestaničnog ţivota
 Veoma jednostavni višestanični organizmi – bez sustava organa
 Svi izumrli – zatvorena grana – ediacara biota

 Temperatura mora prosječno 15°C
 Voda: Razdvajanje oceana
 Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Laurazija

 Ţivot:
 Eksplozija bioraznolikosti –dominiraju člankonošci
 Prvi hranidbeni lanci – predatori i biljojedi
 Prve skupine organa – oči, egzoskeleton, kraljeţnice, udovi...
 Veoma velika različitost bioloških formi (od kojih mnoge danas ne postoje)

Vetulicolia

Opabinia

Ancalogon

Anomalocaris Haikouichtys

Baniffia Kerygmachela
Trilobit
Nectocarys pteryx

 Temperatura mora prosječno 20°C
 Voda: Razdvajanje oceana – velike plićine i topla mora
 Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Laurazija

 Ţivot:
 Zelene i crvene alge, spuţve, člankonošci, glavonošci, bodljikaši, koralji,
ţiroglavci i besčeljustouste ribe preplavljuju oceane
 Veliki koraljni grebeni
 Prvi ţivot na kopnu – jednostavne biljke i gljive

 3. veliko izumiranje - Ordovicijsko izumiranje – pomicanje gondvane

Cooksonia

Nautilus
Arandaspis

Ostracoderm

Morska zvijezda
Pterygotus
Spuţva Morski jeţinac

 Voda: Razdvajanje oceana – velike plićine i topla mora
 Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Euramerika

 Ţivot:
 Oceani ponovno prepuni ţivota
 Razvijaju se veliki člankonošci i koščate čeljustouste ribe
 Počinje osvajanje kopna – primitivne biljke, paprati i gljive

Cephalaspis

Orthoceras

Mixopterus
Brontoscorpio

 Atmosfera: Povišen udio kisika, topla tropska klima
 Voda: Velike plićine i topla mora
 Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Lauramerika

 Ţivot:
 Ribe preuzimaju mora: ribe oklopnjače i resoperke
 Biljke bujaju na kopnu
 Razvitak prvih kopnenih kraljeţnjaka (ihtiostega i akantostega)
 Na kopnu dominacija člankonoţaca

Ţivot u vodama Devona

Acanthostega
Eusthenopteron
Panderichtys

Coelacanth

Helicoprion

Trilobit
Dunkleosteus

Ţivot u Devonu

Brontoscorpio Palaeotarbus

Ichtyostega
Tiktaalik

Karbon
 Atmosfera: Povišen udio kisika, topla tropska i vlaţma klima
 Voda: Velike plićine i topla mora, močvare
 Površina zemlje: Kontinenti Gondvana i Lauramerika se spajaju

 Ţivot:
 Izumiranje na početku razdoblja, ali ţivot se ubrzo opravlja
 Veliki kopneni kraljeţnjaci preuzimaju močvarna i vlaţna područja
 Gigantski insekti i stonoge dominiraju kopnenim tropskim šumama
 Biljke razvijaju koru
 U morima dominiraju ribe, morski psi, mahovnjaci, školjkaši, amoniti i
bodljikaši
 Prva jaja, pojava reptila

Ţivot u Karbonu

Vretence

Arthropleura

Škorpion
Pauk

Perm
 Atmosfera: Povišen udio kisika, topla klima s velikim sušnim i malim
tropskim područjima
 Voda: Velike plićine i topla mora
 Površina zemlje: Formiranje superkontinenta Pangea

 Ţivot:
 Pojava i dominacija golosjemenjača
 Gmazovi roda sauropsida i archosauria,te therapsidi dominiraju kopnom
 Therapsidi – preci sisavaca
 Archosauria – preci dinosaura

 Završava Permskim izumiranjem – najveće izumiranje u povijesti Zemlje

Ţivot u Permu

Dimetrodon

Gorgonopsid

Hesperosuchus Saurosuchus
Dimetrodon
Hyperodapedon Oligokyphus

Trijas
 Atmosfera: Povišen udio kisika, vruća sušna klima
 Voda: kopnenih voda skoro uopće nema, ţivot vezan uz obale; topla tropska
mora
 Površina zemlje: Formiranje superkontinenta Pangea

 Ţivot:
 Prvi dinosauri prevladavaju na kopnu, reptili izumiru, a preţivjeli therapsidi-
sisavci- plijen su dinosaurima
 Archosauria – postaju prvi krokodili, pterosauri i dinosauri
 Na kopnu dominiraju golosjemenjače
 U morima reptili roda Ichtyosaurus i Sauropterygia iznimno uspješni
 Pojavljuju se mnoge moderne grupe insekata, kornjače, vodozemaca, riba i
koralja

Ţivot u Trijasu

Pterodactyl

Herrerrasaurus

Lagosuchus
Rutiodon
Eoraptor

Jura
 Atmosfera: Prevladava tropska klima velikih tropskih kišnih šuma
 Voda: nastaju manja mora uslijed razdvajanja pangea-e
 Površina zemlje: kontinent pangea se razdvaja

 Ţivot:
 Kopnom dominiraju dinosauri
Sauropodi – najveći organizmi u povijesti zemlje
Theropodni mesoţderi dominiraju hrandibenim lancima
Pterosauri – dominiraju zrakom
 Pojavljuju se prve ptice
 Šumama prevladavaju golosjemenjače i paprati
 Morima vladaju enormni ihtiosauri

Ţivot u Juri

Lamplughsaura

Allosaurus

Muttaburasaurs Compsognathus
Diabloceratops Efraasia

Kreda
 Atmosfera: Prevladava topla klima velikih prerija
 Voda: nastaju manja mora uslijed razdvajanja pangea-e
 Površina zemlje: kontinent laurasia razdvaja se na Sj. Ameriku i Euroaziju,
dok se gondvana razvija na Afriku, J. Ameriku, Antarktiku, Australiju i Indiju

 Ţivot:
 Dinosauri – ogromna diverzifikacija
 Ornithischia – red dinosaura s zdjelicom sličnom ptičjoj
 Ptice zamjenjuju pterosaure
 Morski gmazovi dominiraju (redovi plesiosaur i mosasaur)
 Pojava cvijetova i eksplozija takvih biljaka
 Pojava trave – eksplozija travnatih prerija

Ţivot u Kredi
Brachiosaur

Spinosaur

Tyrannosaurus Rex

Stegosaur

Parasaurolophus
Ankilosaur
Arheopteriks Triceratops

Ţivot u morima Mezozoika

Ichtyosaur

Plesiosaur Prognathodon

Kornjača

Predator X

Paleocen
 Atmosfera: Prevladava topla vlaţna klima i velike šume
 Voda: pojavljuje se atlanski ocean
 Površina zemlje: Sj. Amerika i Euroazija povremeno spojeni, Afrika, J.
Amerika, Antarktika, Australija i Indija(kontinent) se i dalje razdvajaju
 Zemlja se oporavlja nakon devastirajućeg udara asteroida

 Ţivot:
 Paprati, trave, cvjetajuće biljke i golosjemenjače dominiraju kopnom
 Sisavci doţivljavaju veliki uspjeh na kopnu, eksplozivno se razmnoţavaju i
doţivljavaju diverzifikaciju
 Velike neleteće ptice zauzimaju vrh hranidbenog lanca

Ţivot u Paleocenu

Gastornis

Miohippus Ambulocetus

Leptictidium

Marsupijalne ţivotinje
 Prije 110 milijuna godina
 Kopnom razdvojeni od placentalnih sisavaca

Diprotodon Thylacosmilus

Tazmanijski tigar

Marsupijalni lav Marsupijalni miš

Eocen
 Atmosfera: Prevladava topla vlaţna klima i velike šume
 Voda: pojavljuje se atlanski ocean
 Površina zemlje: Sj. Amerika i Euroazija su sada odvojeni, J. Amerika se
kreće prema Sjevernoj, Afrika i Indija(kontinent) se pomiču k Euroaziji,
Antarktika i Australija se razdvajaju od ostatka kopna

 Ţivot:
 Sisavci i dalje veoma uspješni, sve moderne i primitivne grupe već su
prisutne (pojava perissodaktila, artiodaktila, primata, marsupialnih sisavaca)
 Pojava većih mesoţdernih sisavaca
 Pojava prvih kitova – mesoţderi
 Price još uvijek top predatori

Ţivot u Eocenu

Indricotherium

Holophoneus mentalis

Megacerops
Mesohippus

Ţivot u vodama Eocena

Basilosaurus

Prorastomus

Oligocen
 Temperatura prosječno 20°C, postupno zahlađenje
 Atmosfera: Prevladava topla vlaţna klima velikih prerija
 Voda: širi se atlantski ocean
 Površina zemlje: Sj. Amerika i Euroazija su sada odvojeni, J. Amerika se
kreće prema Sjevernoj, Afrika i Indija(kontinent) se pomiču k Euroaziji,
Antarktika i Australija se razdvajaju od ostatka kopna

 Ţivot:
 Sisavci rastu do enormnih veličina
 Pojavljuju se čovjekoliki majmuni
 Pojavljuju se prvi slonovi s kljovama
 Velike predatorne ptice polako zamjenjuju mesoţderni sisavci
 Pojavljuju se velike listopadne šume i travnjaci

Ţivot u Oligocenu

Chalicoterium

Pyrotherium

Hyaenadon

Poebrotherium

Behemotops Mesoeucrocodylian

Miocen
 Atmosfera: Prevladava topla klima velikih prerija
 Voda: Nastavak širenja Atlanskog, pojava Indijskog oceana
 Površina zemlje: Sj. Amerika i J. Amerika skoro su spojeni, Afrika se kreće
ka Euroaziji, Indija(kontinent) se spojila s Euroazijom, Antarktika zauzima
juţni pol i Australija ostaje izdvojena

 Ţivot:
 Sve moderne skupine ptica i sisavaca su prisutne
 Prerije, listopadne drveće i novo grmoliko bilje se šire
 Moderni mesoţderni sisavci zgurali su ptice
 Pojava Hominida
 Pojava morskih sisavaca poput tuljana i morskih lavova

Ţivot u Miocenu
Deinotherium

Entelodont

Gompothere

Promerycochoerus Anrewsarchus

Pliocen
 Atmosfera: Izmjena godišnjih doba
 Voda: Nastavak širenja Atlanskog, pojava Indijskog oceana
 Površina zemlje: Sj. Amerika i J. Amerika su sada spojeni
 Spoj J. I Sj. Amerike uzrokuje promjene u globalnim strujanjima i uzrokuje
nestabilnost klime

 Ţivot:
 Sve skupine modernih biljaka i ţivotinja su prisutne i u moru i na kopnu
 Kopneni mostovi uzrokuju mješanje vrsta
 Velika diverzifikacija slonolikih ţivotinja
 Pojava prvih Australopithecusa – do kraja Pliocena koriste oruđa

Ţivot u Pliocenu

Titanis

Veliki kopneni
ljenjivac

Canis Dirus
Synthetoceras
Australopithecus
Leptomeryx Hoplophoneus

Pleistocen
 Od 1 milijun do 10 tisuća godina
 Atmosfera: Izmjena godišnjih doba, 4 velika glacijala
 Voda: današnji oceani formirani, velika suša
 Površina zemlje: Formirani današnji kontinenti

 Ţivot:
 Veliki sisavci uspjevaju
 Hominidi koriste oruđa i šire se svijetom
 Pojava Neandertalnih ljudi i njihovo nestajanje
 Pojava Homo Sapiensa

Ţivot u Pleistocenu
Mamut

Agriotherium

Smilodon
Coleodonta
Glyptodon Megaloceros

�ݺ�ߣ

Evolucija živih bića

Recommended

More Related Content

What's hot (20)

Viewers also liked (20)

Similar to Evolucija živih bića (13)

Evolucija živih bića