Др сц. Иво Орешковић, Државни архив Дубровник (Хрватска), Obiteljska pisma: kultura pisane komunikacije iseljenika s dubrovačkog područja
Download as pptx, pdf0 likes21 views
Dokument analizira obiteljsku pisanu komunikaciju iseljenika s dubrovačkog područja, ističući važnost pisama u održavanju kontakta i izražavanju emocija, vjere i kulture. Tematski se bavi uzrocima iseljavanja iz Dalmacije te upotrebom pisama kao jamstva za zaposlenje i iseljavanje. Također, prikazuje kulturne, društvene i emotivne aspekte života iseljenika u novim zemljama.
![PISMA KAO JAMSTVA
„Ja te nijesam odma hotijo zvati ni novac slat
dok nijesam vidijo da se može preživje prilično,
jer tek se je sada moja rabota razvila prilično da
će biti i tebi rabote pa kada se ti naučiš tada
ćemo uputiti i štogoj drugo svakako se može
boje postić nego doma kopajuć […] amo nema ni
sveca ni petka što je običaj rijet, ali valja imat
ustrpljenja […] Još ti šaljem izjavu što sam
učinijo u našeg konzula i obvezao se da nećeš
pastit na teret države to su mi kazali na
konzulatu da sada ne puštavaju bez tog.”
Pismo Jakova Marojice iz Lime (Peru) bratu Vicku (1929),
Is.10.47.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-12-320.jpg)
![„Nek budu bezočni ko bezočan
on živ […] reci Matu nek čuva
Katu nek je ne pušta minutu
od sebe po zapadu svake
čejadi ima.“
Laznibat Mato i sestra Kate, sin Mata i
Klare Pavličević, iz Majkova su iselili u
Nord Kaap Transval u Južnu Afriku.
Tetka Kate ih je u pismu bratu Matu
savjetovala kako da se ponašaju dok
putuju. Is.4.34.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-15-320.jpg)
![„Preporučujem ti da čuvaš novac u putu te
neka ti sašiju špag na gjiletu te uvijek imaj
opasa za robu nemoj se nikome pouzdat
nego samo sebi a nadasve pri iskrcavanju i
ukrcavanju […] nemoj niko da dođe to jest
da se kakav poznat prilijepi uz te bez da ima
ikoga da kome dođe jer ću se ja samo za
tebe mislit za drugoga nikoga. Pišem ti i
ponavljam ti da ako imaš da ideš hajde
odma bez dangube jer moguće se opet
zamiješa štogod u Europi a nadasve u nas
tamo.“
Margaretić Marko, sin Boža i Mare Buć, iz Orašca je
iselio u Peru 1928. godine. Otišao je bratu Iliji u Cerro
de Pasco . Is.10.38.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-16-320.jpg)
![„Pazi na valiže da ti ih ne ukradu, najviše pazi u
portima đe bude vapor fermavat […] opet ti
preporučujem da se paziš u putovanju od lopova,
a najviše po stanicama, jer ih tuda ima najviše
kako i sam znaš […] ne zaboravi kupiti španjolsku
gramatiku i u putovanju uči puno će ti vrijediti i
donesi ako i 1 kvarat vašeg Blackog vina. Puno mi
pozdravi Pera Fiću. Moj hombres. Pablo Brzica.“
Pismo Pava Brzice prijatelju Petru Matani iz Blata (Mljet) iz
Perua (1929), Is.11.17.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-17-320.jpg)
![NOSTALGIJA
„Piši mi sve kako je tamo, kakva je bila godina, je li bilo dosta vina […]
i pošto je vino sve mi piši što ima tamo nova, nemoj što da mi zatajiš
nego mi sve opiši i kako sad prolazite, milo mi je kad sve znam kako
je tamo […] Sada dragi brate što ću ti više pisati nego što goj ima
tamo novosti sve mi tanko po tanko piši da i ja znam što se tamo radi
i što ima tamo novoga. Dragi brate neću ti više duljit nego mi piši
kako sam ti piso. Doviđenja idem spavat.”
Pismo Pera Đuha bratu Niku (jamstvo za Radović Nika) (1929),
Is.14.45.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-18-320.jpg)
![NOSTALGIJA
„Što mi pišeš sjetim li se đegoj naše Grude i naših lijepih Grućaka
sjetim više puta moj rode ali štoćeš kad smo daleko fala Bogu kad je
taka sudbina […] pa mi pišeš da je suša u ljubavi fala Bogu kad je
taki zeman došo to malo vrijeme što si doma gledaj da zadovojiš
koju.“
Pismo Nika Glavića rođaku Božu Vidaku (1928), Is.17.37.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-19-320.jpg)
![LJUBAV
„Draga i ljubezna Ane […] draga i mila Ane odabranice srca
mog […] draga Ane evo kako si uvijek misjela da te ja varam
evo danas se možeš osvjedočit sama sobom koju sam ja
ljubav imo prema tebi evo da ti tvoju želju ispunim evo ti
šaljem pasadž to jest preplaćenu kartu šif kartu sa
kumpaniom Kosulića od Dubrovnika do Buenos Aeres […]
draga moja Ane dobro se promisli prie nego dođeš kmeni da
budeš na podpunoj slobodi svih ljubeznih odnošaja da me ne
bi kogoć prikorio zbog kakve interesne ljubavi zašto znaš kad
bi se sastali da nebi u slogi skupa živjeli a tako isto kadar
partiš sa parobrodom čuvaj se slabih osoba a osobito kadar
dođeš u Argentinu u Buenos Aires. Draga Ane kadar izvadiš
pasoš i prije nego partiš pođi u mene doma pak se s njima
pozdravi i u mojeh roditelja pitaj blagoslov bez blagoslova
stariešina nema ništa ja znam da oni niesu radosni ali neka
Bog prost […] a ti primi moju ljubeznu pozdrav od mene tvog
nezaboravnog Antuna koji te do smrti grli i ljubi. Antun
Aguzin.“
Pismo Antuna Aguzina vjerenici Ani Katić (Osojnik)
(1929), Is.7.26.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-23-320.jpg)
![LJUBAV
„Evo hoćela zar tako sudbina i mislim da vas već
mogu nazvat tastom i punicom ako me ne laže vaša
ći Mare, mislim da ne laže. Dakle, dragi taste i
punice […] dakle sve je sudbina i što je komu suđeno
i tako bijaše suđeno da ja pitam Vašu ćer i to po
pismu za moju Vječnu Drugaricu da živemo i dijelimo
dobro i zlo zajedno kako što i vi dijelite i živete. Vaša
kći ona mi je odgovorila i od vratila istu Ljubav i u
čemu je ja smatram vrijednom moje Ljubavi. Kako
rekoh vaša mi je kći odgovorila da je zadovoljna i u
isto vrijeme da ste i vi zadovoljni ali moja je dužnost i
čast da Vas i ja upitam jeste li zadovoljni ili ne […]
primite moje najiskrenije pozdrave. Ja sam Vaš
Dobroželeći ako sudbina dopusti Zet Ivan Miletić.“
Pismo Iva Miletića iz Argentine vjerenici Mariji Jahud
(Točionik) (1929), Is.7.6.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-24-320.jpg)
![LJUBAV
«Nezaboravna Đive! […] Đive moja Anđele moj ti se počmi
pripravljat […] Đive mila da ti opišem tvoje potrebite
stvari za kupit, to su jedan vestit za zimu, i drugi za ljeto,
sa klobučićima, drugo jedan dobar tabar, bjankarije
makar dvije promjene i to sa dobrim majama, vestite uzmi
kratke do malo niže koljena, to mislim u nas znadu kako
se ima učinit, dva para crevalja […] nemoj ovo držat za
šalu ne gubi vrijeme to te molim jer znaj tebi nije toliko
teško za spravit se koliko meni to da ti ne opišivam
možeš razumjet što služi za imat i pripravit u kuću jer ja
hoću tebe dovesti ako Bog da kad dođeš da imaš sve
spravno i u redu ko gospođa žena tako ti je Anđelu moj i
onda ćemo življet i radit to jes ja ti se nećeš znoji ne boj
se ni nosit košić […] ti mila moja i nezaboravna primi
vrući poljubac od mene koji te tako žarko ljubim ja tvoj do
groba ti vjeran Stijepo Lučić.“
Pismo Stijepa Lučića (Cerro de Pasco) Peru vjerenici Đivi Srijemsi
(Petrača) (1929), Is.16.14.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-25-320.jpg)
![LJUBAV – DOGOVORENI BRAK
„Poštovana gospođice Anka Miletak po dokazu vašega
rođaka to jest Marka Desina koji mi je za vas kazao da
ste vi jedna dobra i vaspitana đevojka i usto brijeme mi
je kazao ovo za vas da vi kad bi ste našli jednoga
momka koi bi se oženijo s vama da bi ste došli u ovu
zemlju to jest u Južnu Ameriku. Ja sam ovaj momak
[…] to jest što sam slikan s vašijem rođakom Markom
sad možete me viđet u ovu sliku pa ako ste vi zadovojni
sa ovom mojom slikom ja zahtjevam jednu vašu i vaš
odgovor i sad ako bih ja bijo zadovoljan s vašom slikom
i s vašijem odgovorom ja bih vam poslao pasađ da
dođete ovamo i da se oženimo. Mogu u kratko kazat za
mene da ja sam Crnogorac iz Njeguša kad bih primijo
od vas odgovor pisao bih mome bratu koi se nalazi
doma kod mojeg oca da dođe i da se vidi s vama i s
vašijem roditeljima i da se upoznate […] Đuro Dudić.”
Pismo Đura Dudića Ani Miletak (Đurinići) 1929, Is.11.30.](https://image.slidesharecdn.com/ivooreskovic-221015090425-31aeaad7/85/Obiteljska-pisma-kultura-pisane-komunikacije-iseljenika-s-dubrovackog-podrucja-26-320.jpg)
Др сц. Иво Орешковић, Државни архив Дубровник (Хрватска), Obiteljska pisma: kultura pisane komunikacije iseljenika s dubrovačkog područja
- 1. OBITELJSKA PISMA KULTURA PISANE KOMUNIKACIJE ISELJENIKA S DUBROVAČKOG PODRUČJA
- 2. Čovjek svakodnevno upražnjava jednu od temeljnih ljudskih potreba i kontakata – komunikaciju – dijeleći s drugima svoja vjerovanja, vrijednosti, ideje i osjećaje. Glasovita je misao znanstvenika Paula Watzlawicka koji je ustvrdio da ne možemo ne komunicirati. Pogledaj na ogledalo kakva ti je gubičina, što si se naserko! San Francisco 1915.
- 3. PROCES DEMOGRAFSKE TRANZICIJE NATALITET = MORTALITET
- 4. UZROCI ISELJAVANJA IZ DALMACIJE Osiromašenje dalmatinskih težaka Nerješeni odnosi u agraru Nepostojanje potrebnog kapitala i sredstava za rad Propast vinogradarstva, prvenstveno uslijed bolesti peronospore i filoksere te vinske klauzule Propast brodarstva i zastarjelost jedrenjaštva pred prodorom parobroda Stalni porast broja stanovnika Nezaposlenost radno sposobnog stanovništva Nepovezanost raznih grana privrede Prometna nepovezanost i izoliranost priobalnih gradova u odnosu na zaleđe Nepostojanje ili skučenost tržišta, Lihvarstvo
- 7. PAJARO VALLEY – DOLINA JABUKA
- 8. KONAVLJANI U WATSONVILLU PROIZVOĐAČI, PAKERI I TRGOVCI JABUKAMA
- 10. KOTARSKI SUD U CAVTATU (1913) GDJE NALAZIMO PISMA? OSTAVINSKI SPISI KOTARSKIH SUDOVA KOTARSKO POGLAVARSTVO POLICIJSKI SPISI – ZAHTJEVI ISELJENIKA ZA ISELJENJEM RUKOPISNE OSTAVŠTINE OBITELJI
- 11. PISMA KAO JAMSTVA Konzulat u Antofagasti u Čileu (1929.) Jamčio je Đuratović Andro Miše. „Potpisani upravitelj klaonice Lastenia od firme Pascual Baburizza Y Cie, ovime svjedoči, da je Niku Čagalj Mihovu, iz Pridvorja, osigurano uposlenje kod gornje tvrtke u Antofagasti, Čile.“
- 12. PISMA KAO JAMSTVA „Ja te nijesam odma hotijo zvati ni novac slat dok nijesam vidijo da se može preživje prilično, jer tek se je sada moja rabota razvila prilično da će biti i tebi rabote pa kada se ti naučiš tada ćemo uputiti i štogoj drugo svakako se može boje postić nego doma kopajuć […] amo nema ni sveca ni petka što je običaj rijet, ali valja imat ustrpljenja […] Još ti šaljem izjavu što sam učinijo u našeg konzula i obvezao se da nećeš pastit na teret države to su mi kazali na konzulatu da sada ne puštavaju bez tog.” Pismo Jakova Marojice iz Lime (Peru) bratu Vicku (1929), Is.10.47.
- 13. PISMA KAO JAMSTVA „Pavo Kurajica punoljetan, oženjen, poljodjelac, nastanjen u Cajame u ovoj općini, stupa pred vas sa osobitim poštovanjem i izjavljuje: da izvrši dužnosti zahtijevane od zakona svoje države i da bude dozvoljeno doći mojoj nepuči u Cajame, koja se zove Katica Obradović, koja sad žive u Čilipima, općini Cavtat, pokrajini Dalmaciji u Jugoslaviji, odakle je rodom a zakonita je kćer pok. Petra Obradović i Nike Guljelmović, koja gospođica imala bi da dođe mojoj kući i pod mojim nadzorom, što moram dokazati putem ovog dokumenta, koji mora biti autentičan, u koju svrhu ponizno vas molim, da mi izdate posvjedočenje koje bi imalo sadržavati da sam nastanjen u ovoj općini, da sam dobrog ponašanja, da je moj položaj dobar i da uživam sva prava, koja propisuju ovdašnji zakoni za strance, te da nijesam nikada bio optužen za nikakvo zločinstvo. Za ovu specijalnu uslugu duboko vam unaprijed zahvaljujem, izjavljujuć vam, da ovo ne tražim nikakvom zlom namjerom.“ Pismo Pava Kurajice obitelji Obradović (1925), Is.13.4.
- 14. OBRAZLOŽENJE ZAHTJEVA ZA ISELJENJE „Učtivo molim naslov, da mi izvoli izdati redoviti pasoš za Argentinu i baš za mjesto Buenos Ayres, kamo sam pozvan od svojte mojih roditelja i kod kojih sam osjeguran za obskrbu i budućnost mojih prilika i moje eksistencije. Prilažem sve potrebite isprave, koje su potrebite za postignuće željenog cilja, te sam uvjeren da će mi se izdati jer bi želio da otputujem kroz par dana i jer me već od dulje vremena urgiraju na dolazak. U svojoj domovini vrlo slabo ili nikako ne mogu da budem obskrljen, živeći van svoje kuće, dok u svojoj kući progonjen te mi kod iste nema opstanka. Radi navedenih prilika molim da mi se izvoli izdati pasoš kako gore, na čemu harno zahvaljujem i učtivo se bilježim.“ Obrazloženje zahtjeva Fantella Antuna s Lastova (1926), Is.5.48.
- 15. „Nek budu bezočni ko bezočan on živ […] reci Matu nek čuva Katu nek je ne pušta minutu od sebe po zapadu svake čejadi ima.“ Laznibat Mato i sestra Kate, sin Mata i Klare Pavličević, iz Majkova su iselili u Nord Kaap Transval u Južnu Afriku. Tetka Kate ih je u pismu bratu Matu savjetovala kako da se ponašaju dok putuju. Is.4.34.
- 16. „Preporučujem ti da čuvaš novac u putu te neka ti sašiju špag na gjiletu te uvijek imaj opasa za robu nemoj se nikome pouzdat nego samo sebi a nadasve pri iskrcavanju i ukrcavanju […] nemoj niko da dođe to jest da se kakav poznat prilijepi uz te bez da ima ikoga da kome dođe jer ću se ja samo za tebe mislit za drugoga nikoga. Pišem ti i ponavljam ti da ako imaš da ideš hajde odma bez dangube jer moguće se opet zamiješa štogod u Europi a nadasve u nas tamo.“ Margaretić Marko, sin Boža i Mare Buć, iz Orašca je iselio u Peru 1928. godine. Otišao je bratu Iliji u Cerro de Pasco . Is.10.38.
- 17. „Pazi na valiže da ti ih ne ukradu, najviše pazi u portima đe bude vapor fermavat […] opet ti preporučujem da se paziš u putovanju od lopova, a najviše po stanicama, jer ih tuda ima najviše kako i sam znaš […] ne zaboravi kupiti španjolsku gramatiku i u putovanju uči puno će ti vrijediti i donesi ako i 1 kvarat vašeg Blackog vina. Puno mi pozdravi Pera Fiću. Moj hombres. Pablo Brzica.“ Pismo Pava Brzice prijatelju Petru Matani iz Blata (Mljet) iz Perua (1929), Is.11.17.
- 18. NOSTALGIJA „Piši mi sve kako je tamo, kakva je bila godina, je li bilo dosta vina […] i pošto je vino sve mi piši što ima tamo nova, nemoj što da mi zatajiš nego mi sve opiši i kako sad prolazite, milo mi je kad sve znam kako je tamo […] Sada dragi brate što ću ti više pisati nego što goj ima tamo novosti sve mi tanko po tanko piši da i ja znam što se tamo radi i što ima tamo novoga. Dragi brate neću ti više duljit nego mi piši kako sam ti piso. Doviđenja idem spavat.” Pismo Pera Đuha bratu Niku (jamstvo za Radović Nika) (1929), Is.14.45.
- 19. NOSTALGIJA „Što mi pišeš sjetim li se đegoj naše Grude i naših lijepih Grućaka sjetim više puta moj rode ali štoćeš kad smo daleko fala Bogu kad je taka sudbina […] pa mi pišeš da je suša u ljubavi fala Bogu kad je taki zeman došo to malo vrijeme što si doma gledaj da zadovojiš koju.“ Pismo Nika Glavića rođaku Božu Vidaku (1928), Is.17.37.
- 20. Mladi Turčin
- 21. „Dragi Pero evo ti šaljem 2 međeda kako drže Vuka u srijedi” San Francisco 23. veljače 1916. ZA CARA I DOMOVINU!
- 22. Vuičić Đuro (fra Pasko) sin Iva i Nike Cvjetković „Nije ništa neobično da jedan naš seljak koji živi u tuđini dobije krivi utisak o prilikama u svojoj dalekoj otadžbini, tim više kad je cijelo ovo sadašnje stanje nastalo dok se je on nalazio u tuđem svijetu i ne znajući pravo što se je sve dogodilo, a sa raznih strana sve skupa mu je prikazivano u crnim bojama. Pa ako je pod takovim tuđim uticajem a u dobroj vjeri i bez zle namjere sastavio jedno nepromišljeno pismo ne može ga se zato na vječna vremena osuditi kao nedostojnog povjerenja njegove vlastite države, u koju se je on povratio i u kojoj žive kao čestit i ispravan građanin vršeći uredno svoje državljanske dužnosti.”
- 23. LJUBAV „Draga i ljubezna Ane […] draga i mila Ane odabranice srca mog […] draga Ane evo kako si uvijek misjela da te ja varam evo danas se možeš osvjedočit sama sobom koju sam ja ljubav imo prema tebi evo da ti tvoju želju ispunim evo ti šaljem pasadž to jest preplaćenu kartu šif kartu sa kumpaniom Kosulića od Dubrovnika do Buenos Aeres […] draga moja Ane dobro se promisli prie nego dođeš kmeni da budeš na podpunoj slobodi svih ljubeznih odnošaja da me ne bi kogoć prikorio zbog kakve interesne ljubavi zašto znaš kad bi se sastali da nebi u slogi skupa živjeli a tako isto kadar partiš sa parobrodom čuvaj se slabih osoba a osobito kadar dođeš u Argentinu u Buenos Aires. Draga Ane kadar izvadiš pasoš i prije nego partiš pođi u mene doma pak se s njima pozdravi i u mojeh roditelja pitaj blagoslov bez blagoslova stariešina nema ništa ja znam da oni niesu radosni ali neka Bog prost […] a ti primi moju ljubeznu pozdrav od mene tvog nezaboravnog Antuna koji te do smrti grli i ljubi. Antun Aguzin.“ Pismo Antuna Aguzina vjerenici Ani Katić (Osojnik) (1929), Is.7.26.
- 24. LJUBAV „Evo hoćela zar tako sudbina i mislim da vas već mogu nazvat tastom i punicom ako me ne laže vaša ći Mare, mislim da ne laže. Dakle, dragi taste i punice […] dakle sve je sudbina i što je komu suđeno i tako bijaše suđeno da ja pitam Vašu ćer i to po pismu za moju Vječnu Drugaricu da živemo i dijelimo dobro i zlo zajedno kako što i vi dijelite i živete. Vaša kći ona mi je odgovorila i od vratila istu Ljubav i u čemu je ja smatram vrijednom moje Ljubavi. Kako rekoh vaša mi je kći odgovorila da je zadovoljna i u isto vrijeme da ste i vi zadovoljni ali moja je dužnost i čast da Vas i ja upitam jeste li zadovoljni ili ne […] primite moje najiskrenije pozdrave. Ja sam Vaš Dobroželeći ako sudbina dopusti Zet Ivan Miletić.“ Pismo Iva Miletića iz Argentine vjerenici Mariji Jahud (Točionik) (1929), Is.7.6.
- 25. LJUBAV «Nezaboravna Đive! […] Đive moja Anđele moj ti se počmi pripravljat […] Đive mila da ti opišem tvoje potrebite stvari za kupit, to su jedan vestit za zimu, i drugi za ljeto, sa klobučićima, drugo jedan dobar tabar, bjankarije makar dvije promjene i to sa dobrim majama, vestite uzmi kratke do malo niže koljena, to mislim u nas znadu kako se ima učinit, dva para crevalja […] nemoj ovo držat za šalu ne gubi vrijeme to te molim jer znaj tebi nije toliko teško za spravit se koliko meni to da ti ne opišivam možeš razumjet što služi za imat i pripravit u kuću jer ja hoću tebe dovesti ako Bog da kad dođeš da imaš sve spravno i u redu ko gospođa žena tako ti je Anđelu moj i onda ćemo življet i radit to jes ja ti se nećeš znoji ne boj se ni nosit košić […] ti mila moja i nezaboravna primi vrući poljubac od mene koji te tako žarko ljubim ja tvoj do groba ti vjeran Stijepo Lučić.“ Pismo Stijepa Lučića (Cerro de Pasco) Peru vjerenici Đivi Srijemsi (Petrača) (1929), Is.16.14.
- 26. LJUBAV – DOGOVORENI BRAK „Poštovana gospođice Anka Miletak po dokazu vašega rođaka to jest Marka Desina koji mi je za vas kazao da ste vi jedna dobra i vaspitana đevojka i usto brijeme mi je kazao ovo za vas da vi kad bi ste našli jednoga momka koi bi se oženijo s vama da bi ste došli u ovu zemlju to jest u Južnu Ameriku. Ja sam ovaj momak […] to jest što sam slikan s vašijem rođakom Markom sad možete me viđet u ovu sliku pa ako ste vi zadovojni sa ovom mojom slikom ja zahtjevam jednu vašu i vaš odgovor i sad ako bih ja bijo zadovoljan s vašom slikom i s vašijem odgovorom ja bih vam poslao pasađ da dođete ovamo i da se oženimo. Mogu u kratko kazat za mene da ja sam Crnogorac iz Njeguša kad bih primijo od vas odgovor pisao bih mome bratu koi se nalazi doma kod mojeg oca da dođe i da se vidi s vama i s vašijem roditeljima i da se upoznate […] Đuro Dudić.” Pismo Đura Dudića Ani Miletak (Đurinići) 1929, Is.11.30.
- 27. PSOVKA KAO GOVORNI ELEMENT U PISMU „I viđet ću oće li oni vjerenice što poslat po njemu, oće li se stavit jednom tovara Pera, ma Jebem im Boga, ne znam što je, nemam knjige odanle, ako je što javite mi, i čuješ Ćaća ako je što nova onda mi više ne pišite nit mi šjite nikoga, pošto ni Vrag za me neće znat, opet vam kažem ozbiljno, da ako mi opravi kakvu izrulju kuku će bit meni ali će i još komu gore, i s tim sam ti sve reko.“ Pismo Pera Klečka iz Argentine roditeljima u Gabrile (pošta Čilipi) u Konavlima, Is.7.30.
- 30. KULTURNE RAZLIČITOSTI „Dragi prijatelju Đuro … a sati ja pišem i šajem ti ove lijepe male ako ćeš ženit i piši ima li tamo koja mala da mi se je oženi … ako ima što tamo piši .. s Bogom!” Razglednica iz Oaklanda 1917. godine nekog Konavljanina (najvjerojatnije Marka Šiše) prijatelju Đuru Lešiću u Stockton.
- 31. OSJEĆAJ PRIPADNOSTI, POSTOJANOSTI I SIGURNOSTI
- 32. PIŠI, PIŠI MI, DAL’ …