際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Fotosinteza

Shema fotosinteze

Fotosinteza je va転an biohemijski proces u kojem biljke, alge i neke bakterije koriste energiju sunevog
zraenja kao izvor energije za sintezu hrane. Tada se od prostog neorganskog materijala (ugljenik(IV)oksid i voda) sinteti邸u 邸eeri - monosaharidi. Ovako sintetisane organske materije predstavljaju izvor
hrane i energije kako biljkama u kojima se sinteti邸u, tako i ostalim organizmima na Zemlji, 邸to ini ovaj
proces krucijalnim za opstanak 転ivota na Zemlji. Fotosinteza je zaslu転na i za konstantnu proizvodnju
kiseonika. Organizmi koji proizvode energiju fotosintezom nazivaju se fototrofi.
Sadr転aj
[sakrij]

1 Uvodno o fotosintezi
2 Faze fotosinteze

o

2.1 Svetla faza (fotohemijska faza)

o

2.2 Tamna faza (termohemijska faza)

3 U najkraim crtama
4 Animacija
5 Liter舒tur舒:
Uvodno o fotosintezi
Ime procesa potie od grkih rei 凌 (svetlost), 僚- (zajedno) i 旅慮竜僚留旅 (staviti). Suneva svetlost igra
veoma veliku ulogu u na邸em opstanku na planeti Zemlji: sva hrana koju jedemo i sva fosilna goriva koja
koristimo su proizvod fotosinteze. Osim toga, to je proces koji pretvara energiju sunca u hemijske oblike
energije koji mogu da se koriste u biolo邸kim sistemima. Za 転ivot veine 転ivotinja, va転an je ak i sporedan
proizvod ovog procesa, kiseonik!
Obavljaju je razliiti organizmi, od vi邸ih biljaka i algi do bakterija (cijano bakterije i njima srodne bakterije).
Svi ovi organizmi vr邸e pretvaranje neorganskog ugljenika (iz ugljen-dioksida) u organski oblik ugraen u
ugljene hidrate kroz niz slo転enih reakcija. Izvor energije, neophodne za ovaj proces, je suneva svetlost
koju apsorbuju pigmenti(prvenstveno hlorofil i karotenoidi). Hlorofil apsorbuje plavu i crvenu, a krotenoidi
plavo-zelenu svetlost. Kroz li邸e se propu邸ta svetlost koja nije apsorbovana, a to je zelena i 転uta. Zato je
li邸e zelene boje.
Drugi fotosintetski organizmi, kao 邸to su cijanobakterije i crvene alge, imaju dodatne pigmente, fikobiline,
koji apsorbuju onaj deo vidljive svetlosti koji ne mogu hlorofil i karotenoidi. Bakterije koje sadr転e posebnu
vrstu hlorofila, tzv. bakteriohlorofil, apsorbuju plavidao vidljive svetlosti i infracrveni deo spektra. Te
bakterije obavljaju fotosintezu u anaerobnim uslovima, bez kiseonika pa se u takvoj fotosintezi kiseonik
i ne stvara. One veoma efikasno koriste infracrvenu svetlost za fotosintezu. Infracrvena svetlost je talasne
du転ine iznad 700 nm i ne mo転e se videti golim okom. Golim okom se ne vidi ni ultraljubiasta svetlost,
talasne du転ine ispod 400 nm, ali veina pigmenata nije efikasna u asorpciji ove svetlosti. Svetlost talasne
du転ine ispod 330 nm je 邸tetna za elije. Takva svetlost kratkih talasnih du転ina se prolazei kroz
atmosferu filtrira pre nego 邸to stigne na Zemlju. Najznaajniji filter koji spreava 邸tetno dejstvo
kratkotalasne svetlosti je ozonski sloj. Zbog toga je od posebnog znaaja ouvanje celovitosti ovog
omotaa.

Faze fotosinteze
Fotosinteza je osnovni proces u prirodi zato 邸to obezbeuje organske materije za sve 転ive organizme.
Sve ostale sinteze u 転ivim biima nastavljaju se na fotosintezu.
Odvija se kroz dve faze:


svetlu, za koju je neophodna svetlost, i



tamnu, za ije odvijanje svetlost nije neophodna.

Zbirna jednaina fotosinteze je:
CO2 + 2n H2O + svetlost  (CH2O)n + n O2 + n H2O
ili
6 CO2 + 6 H2O + svetlost  C6H12O6 + 6 O2
U svetloj fazi hlorofil apsorbuje (upija) Sunevu svetlost da bi se ona zatim pretvorila u hemijsku
energiju (molekule ATP-a). U ovoj fazi dolazi i do proizvodnje kiseonika koji se oslobaa u
atmosferu (jo邸 jedan znaaj fotosinteze). 貼ivot na na邸oj planeti zasniva se na pretvaranju suneve u
hemijsku energiju.
U tamnoj fazi se pomou ATP, stvorenog u svetloj fazi, od neorganskih (CO 2 i H2O) sinteti邸u
organske materije.

Svetla faza (fotohemijska faza)

Transportni lanci elektrona u ciklinoj i neciklinoj fotofosforilaciji

U hloroplastima se na tilakoidima nalaze pigmenti i enzimi koji zajedno nagrade dva fotosistema:
 FS1 i
 FS2.
Kada molekul hlorofila apsorbuje svetlost, njegov elektron na spoljnoj orbitali postaje pobuen,
usled vi邸ka energije, pa napu邸ta molekulhlorofila. Osloboeni elektron prihvataju prenosioci
(transportni lanac elektrona), koji su poreani tako da elektron uvek sa vi邸eg prelazi na ni転i
energetski nivo. Prelaskom sa vi邸eg na ni転i energetski nivo elektron otpu邸ta deo energije koju prima
ADP-a i pretvara se u ATP. ATP predstavlja glavni izvor energije u eliji za sve njene funkcije.
Svetlosna energija, pretvorena u elektrinu (energija elektrona) je krajnje transformisana u korisnu
hemijsku energiju.
Sinteza ATP u svetloj fazi fotosintezi naziva se fotofosforilacija i mo転e biti:
 ciklina, u kojoj elektron izbaen iz fotosistema1 preko niza prenosilaca (transportni lanac
elektrona) ponovo vraa u FS1; u ovom procesu ne uestvuje NADP;
 neciklina
U neciklinoj fosforilaciji krajnji primalac elektrona je koenzim NADP koji primanjem elektrona
postaje redukovani NADPH. Fotosistem 1 svoj izgubljeni elektron nadoknauje iz FS 2, a FS 2
nadoknauje elektron iz vode. Voda se razla転e na kiseonik (odlazi u atmosferu) i vodonikove jone
koje prihvata NADP i postaje NADPH2. Prema tome, voda je primarni davalac, a NADP krajnji
primalac elektrona u svetloj fazi.
Krajnji proizvodi svetle faze su:
 kiseonik
 ATP i
 redukovani NADPH2.
ATP i NADPH2 odlaze u tamnu fazu, a kiseonik se ispu邸ta u atmosferu.

More Related Content

What's hot (11)

PPT
Autotrofna i heterotrofna ishrana, list, fotosint pigmenti
Ljubica Lali Profesorski Profil
PPTX
从仂仍仂亞亳舒 - 仂仆仂于仆亳 仗仂仄仂于亳
Violeta Djuric
PPTX
9. hrana i tipovi ishrane
ppnjbiljana
PPTX
Za邸to biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - uenici
vvlivvli
PPT
Kru転enje supstance i proticanje energije u morima
Ivana Damnjanovi
PPT
09autotrofnaiheterotrofnaishranalistfotosintpigmenti 101015033118-phpapp01
Natasa Spasic
PPT
仗亠仆仂 亠仆亠亞亳亠 亳 从亢亠亠 仗舒仆亠 亠从仂亳亠仄
1kreativac
PPT
02hemijskisastavivogsveta 100916121631-phpapp01
Svetlana Palikruseva
PPT
Prenos energije i kru転enje materije u ekosistemu
dr arac
PPT
Znacaj vode za biljku za stampu
Ljubica Lali Profesorski Profil
PPS
Citologija uvodhemijskisastavsept2011-111002155646-phpapp01
Svetlana Palikruseva
Autotrofna i heterotrofna ishrana, list, fotosint pigmenti
Ljubica Lali Profesorski Profil
从仂仍仂亞亳舒 - 仂仆仂于仆亳 仗仂仄仂于亳
Violeta Djuric
9. hrana i tipovi ishrane
ppnjbiljana
Za邸to biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - uenici
vvlivvli
Kru転enje supstance i proticanje energije u morima
Ivana Damnjanovi
09autotrofnaiheterotrofnaishranalistfotosintpigmenti 101015033118-phpapp01
Natasa Spasic
仗亠仆仂 亠仆亠亞亳亠 亳 从亢亠亠 仗舒仆亠 亠从仂亳亠仄
1kreativac
02hemijskisastavivogsveta 100916121631-phpapp01
Svetlana Palikruseva
Prenos energije i kru転enje materije u ekosistemu
dr arac
Znacaj vode za biljku za stampu
Ljubica Lali Profesorski Profil
Citologija uvodhemijskisastavsept2011-111002155646-phpapp01
Svetlana Palikruseva

Viewers also liked (9)

PPT
Svetla faza fotosinteze
Ljubica Lali Profesorski Profil
PPT
Fotosinteza
Corina Chirila
ODP
Fotosinteza
valentinastanoevska
PPT
Fotosinteza
elenagrapa1
PPTX
Biologji(fotosinteza dhe frymemarrja qelizore)
Ana Ana
PPTX
Gradja biljaka
Ena Horvat
PPT
List
Ivana Damnjanovi
Svetla faza fotosinteze
Ljubica Lali Profesorski Profil
Fotosinteza
Corina Chirila
Fotosinteza
valentinastanoevska
Fotosinteza
elenagrapa1
Biologji(fotosinteza dhe frymemarrja qelizore)
Ana Ana
Gradja biljaka
Ena Horvat
Ad

Similar to Fotosinteza (20)

PPTX
5. Fotosinteza
ltixomir
DOC
Fotosinteza
masterski
PPT
09autotrofnaiheterotrofnaishranalistfotosintpigmenti 101015033118-phpapp01
仂亠 从亳
PPTX
Trendovi u evoluciji 転ivotnih procesa biljaka
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
PPT
仗亠亰亠仆舒亳舒 舒仂仂亳舒 亳 亠亠仂仂亳舒 .....亰仆舒舒 仂仂亳仆亠亰亠 亰舒 仂亟亢舒亠...
Mitar Petrovic
PPT
Tamna faza fotosinteze
Ljubica Lali Profesorski Profil
PPT
IKru転enje materije.ppt
DraganMiljkovic4
PPTX
3. Nastanak i znacaj fotosinteze
ltixomir
PPT
10svetlafazafotosinteze 101015033026-phpapp01
Natasa Spasic
PPT
12tamnafazafotosinteze 101015032631-phpapp02
Natasa Spasic
PPTX
4. Hloroplasti i fotosinteticki pigmenti
ltixomir
PPTX
2. Autotrofi i heterotrofi
ltixomir
PPT
Celijske organele- mitohondrije hloroplasti
Ljubica Lali Profesorski Profil
PPTX
6. Transport asimilata i cinioci koji uticu na fotosintezu
ltixomir
PPT
Osnovi_ekologije_od biotopa_do_ekosistema.ppt
GoranMarkovic35
PPT
Euglenoidne alge
Nikola Djurovic
PPT
Euglenoidne alge
Ljubica Lalic
PPT
Euglenoidne alge
Nikola Djurovic
PPSX
Fotohemijski procesi u Atmosferi
dragoljub vuksic
PPT
Razmena supstanci kod biljaka.ppt
Ivana Damnjanovi
5. Fotosinteza
ltixomir
Fotosinteza
masterski
09autotrofnaiheterotrofnaishranalistfotosintpigmenti 101015033118-phpapp01
仂亠 从亳
Trendovi u evoluciji 転ivotnih procesa biljaka
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
仗亠亰亠仆舒亳舒 舒仂仂亳舒 亳 亠亠仂仂亳舒 .....亰仆舒舒 仂仂亳仆亠亰亠 亰舒 仂亟亢舒亠...
Mitar Petrovic
Tamna faza fotosinteze
Ljubica Lali Profesorski Profil
IKru転enje materije.ppt
DraganMiljkovic4
3. Nastanak i znacaj fotosinteze
ltixomir
10svetlafazafotosinteze 101015033026-phpapp01
Natasa Spasic
12tamnafazafotosinteze 101015032631-phpapp02
Natasa Spasic
4. Hloroplasti i fotosinteticki pigmenti
ltixomir
2. Autotrofi i heterotrofi
ltixomir
Celijske organele- mitohondrije hloroplasti
Ljubica Lali Profesorski Profil
6. Transport asimilata i cinioci koji uticu na fotosintezu
ltixomir
Osnovi_ekologije_od biotopa_do_ekosistema.ppt
GoranMarkovic35
Euglenoidne alge
Nikola Djurovic
Euglenoidne alge
Ljubica Lalic
Euglenoidne alge
Nikola Djurovic
Fotohemijski procesi u Atmosferi
dragoljub vuksic
Razmena supstanci kod biljaka.ppt
Ivana Damnjanovi
Ad

Fotosinteza

  • 1. Fotosinteza Shema fotosinteze Fotosinteza je va転an biohemijski proces u kojem biljke, alge i neke bakterije koriste energiju sunevog zraenja kao izvor energije za sintezu hrane. Tada se od prostog neorganskog materijala (ugljenik(IV)oksid i voda) sinteti邸u 邸eeri - monosaharidi. Ovako sintetisane organske materije predstavljaju izvor hrane i energije kako biljkama u kojima se sinteti邸u, tako i ostalim organizmima na Zemlji, 邸to ini ovaj proces krucijalnim za opstanak 転ivota na Zemlji. Fotosinteza je zaslu転na i za konstantnu proizvodnju kiseonika. Organizmi koji proizvode energiju fotosintezom nazivaju se fototrofi. Sadr転aj [sakrij] 1 Uvodno o fotosintezi 2 Faze fotosinteze o 2.1 Svetla faza (fotohemijska faza) o 2.2 Tamna faza (termohemijska faza) 3 U najkraim crtama 4 Animacija 5 Liter舒tur舒:
  • 2. Uvodno o fotosintezi Ime procesa potie od grkih rei 凌 (svetlost), 僚- (zajedno) i 旅慮竜僚留旅 (staviti). Suneva svetlost igra veoma veliku ulogu u na邸em opstanku na planeti Zemlji: sva hrana koju jedemo i sva fosilna goriva koja koristimo su proizvod fotosinteze. Osim toga, to je proces koji pretvara energiju sunca u hemijske oblike energije koji mogu da se koriste u biolo邸kim sistemima. Za 転ivot veine 転ivotinja, va転an je ak i sporedan proizvod ovog procesa, kiseonik! Obavljaju je razliiti organizmi, od vi邸ih biljaka i algi do bakterija (cijano bakterije i njima srodne bakterije). Svi ovi organizmi vr邸e pretvaranje neorganskog ugljenika (iz ugljen-dioksida) u organski oblik ugraen u ugljene hidrate kroz niz slo転enih reakcija. Izvor energije, neophodne za ovaj proces, je suneva svetlost koju apsorbuju pigmenti(prvenstveno hlorofil i karotenoidi). Hlorofil apsorbuje plavu i crvenu, a krotenoidi plavo-zelenu svetlost. Kroz li邸e se propu邸ta svetlost koja nije apsorbovana, a to je zelena i 転uta. Zato je li邸e zelene boje. Drugi fotosintetski organizmi, kao 邸to su cijanobakterije i crvene alge, imaju dodatne pigmente, fikobiline, koji apsorbuju onaj deo vidljive svetlosti koji ne mogu hlorofil i karotenoidi. Bakterije koje sadr転e posebnu vrstu hlorofila, tzv. bakteriohlorofil, apsorbuju plavidao vidljive svetlosti i infracrveni deo spektra. Te bakterije obavljaju fotosintezu u anaerobnim uslovima, bez kiseonika pa se u takvoj fotosintezi kiseonik i ne stvara. One veoma efikasno koriste infracrvenu svetlost za fotosintezu. Infracrvena svetlost je talasne du転ine iznad 700 nm i ne mo転e se videti golim okom. Golim okom se ne vidi ni ultraljubiasta svetlost, talasne du転ine ispod 400 nm, ali veina pigmenata nije efikasna u asorpciji ove svetlosti. Svetlost talasne du転ine ispod 330 nm je 邸tetna za elije. Takva svetlost kratkih talasnih du転ina se prolazei kroz atmosferu filtrira pre nego 邸to stigne na Zemlju. Najznaajniji filter koji spreava 邸tetno dejstvo kratkotalasne svetlosti je ozonski sloj. Zbog toga je od posebnog znaaja ouvanje celovitosti ovog omotaa. Faze fotosinteze Fotosinteza je osnovni proces u prirodi zato 邸to obezbeuje organske materije za sve 転ive organizme. Sve ostale sinteze u 転ivim biima nastavljaju se na fotosintezu. Odvija se kroz dve faze: svetlu, za koju je neophodna svetlost, i tamnu, za ije odvijanje svetlost nije neophodna. Zbirna jednaina fotosinteze je: CO2 + 2n H2O + svetlost (CH2O)n + n O2 + n H2O ili 6 CO2 + 6 H2O + svetlost C6H12O6 + 6 O2
  • 3. U svetloj fazi hlorofil apsorbuje (upija) Sunevu svetlost da bi se ona zatim pretvorila u hemijsku energiju (molekule ATP-a). U ovoj fazi dolazi i do proizvodnje kiseonika koji se oslobaa u atmosferu (jo邸 jedan znaaj fotosinteze). 貼ivot na na邸oj planeti zasniva se na pretvaranju suneve u hemijsku energiju. U tamnoj fazi se pomou ATP, stvorenog u svetloj fazi, od neorganskih (CO 2 i H2O) sinteti邸u organske materije. Svetla faza (fotohemijska faza) Transportni lanci elektrona u ciklinoj i neciklinoj fotofosforilaciji U hloroplastima se na tilakoidima nalaze pigmenti i enzimi koji zajedno nagrade dva fotosistema: FS1 i FS2. Kada molekul hlorofila apsorbuje svetlost, njegov elektron na spoljnoj orbitali postaje pobuen, usled vi邸ka energije, pa napu邸ta molekulhlorofila. Osloboeni elektron prihvataju prenosioci (transportni lanac elektrona), koji su poreani tako da elektron uvek sa vi邸eg prelazi na ni転i
  • 4. energetski nivo. Prelaskom sa vi邸eg na ni転i energetski nivo elektron otpu邸ta deo energije koju prima ADP-a i pretvara se u ATP. ATP predstavlja glavni izvor energije u eliji za sve njene funkcije. Svetlosna energija, pretvorena u elektrinu (energija elektrona) je krajnje transformisana u korisnu hemijsku energiju. Sinteza ATP u svetloj fazi fotosintezi naziva se fotofosforilacija i mo転e biti: ciklina, u kojoj elektron izbaen iz fotosistema1 preko niza prenosilaca (transportni lanac elektrona) ponovo vraa u FS1; u ovom procesu ne uestvuje NADP; neciklina U neciklinoj fosforilaciji krajnji primalac elektrona je koenzim NADP koji primanjem elektrona postaje redukovani NADPH. Fotosistem 1 svoj izgubljeni elektron nadoknauje iz FS 2, a FS 2 nadoknauje elektron iz vode. Voda se razla転e na kiseonik (odlazi u atmosferu) i vodonikove jone koje prihvata NADP i postaje NADPH2. Prema tome, voda je primarni davalac, a NADP krajnji primalac elektrona u svetloj fazi. Krajnji proizvodi svetle faze su: kiseonik ATP i redukovani NADPH2. ATP i NADPH2 odlaze u tamnu fazu, a kiseonik se ispu邸ta u atmosferu.