3 mezopotamijske umjetnosti
- 1. 油
- 2. 油
- 3. 油
- 4. 油
- 5. 油
- 7. Sumerani
- 8. -Povijesne okolnosti: -Krajem IV. tisuljea prije Krista na jugu Mezopotamije pojava prvih gradova -Razvoj tzv. hramskog grada dr転avice -Ur -Uruk -Nippur -Lagash -Kish -Eridu
- 10. -Graevni materijal: -kamen -opeka (u veoj mjeri) -Graevna hramska zdanja: -Zigurati
- 11. Ru邸evine Sumera upuuju na zakljuak o velikoj zastupljenosti opeke u gradnji
- 12. -Sumerski zigurat *Strmi uspon prema zami邸ljenom stanu boga *Piramidalno stupnjevanje ubrzanog ritma
- 13. -Sumerske figure iz Tel Asmara, datirane u prvu polovicu III. tisuljea, prikazuju visokodostojnike *Frontalni stav *Zatvorenost i statinost volumena *Hijerarhija *Stilizacija, geometrizacija i redukcija
- 14. -Sumerski prikaz bo転ice Inanne pri inicijaciji vladara, izveden valjkom na glinenoj ploici -Umno転avanje likova ponavljanje -Simboliki pristup
- 15. -Inanna s lavom -Ikonografski naglasci
- 16. -Prikazi sumerskog pohoda (dolje) i zavjetnih prinosa -Plo邸nost -Podreivanje okviru -Vodoravno nizanje
- 17. -Ritual egzekucije sumerskog zarobljenika
- 18. -Prikazi vrhovnog sumerskog (mezopotamijskog) boga Marduka u situaciji kako ubija bo転anstvo Tiamat u liku rogatog zmaja
- 19. -Sumersko bo転anstvo u obliku bika
- 21. -Zigurat u Uru *rekonstrukcija (gore) *dana邸nje stanje (dolje)
- 22. -Stupnjevanje piramida- lnih katova i kontinuirani uspon prema zami邸ljenom stanu boga *Graevni materijal -opeka
- 23. -Rekonstrukcijska maketa (gore) i detalji ostataka Uruka (dolje) *Primjena kamena kao graevnog materijala *Hramski platoi elipsoidnog oblika na tri razine *Koncentrino usmjeravanje gradske infrastrukture prema hramskom kompleksu
- 24. -Mitski vladar Uruka Gilgame邸 (desno) i zapis o njemu (dolje) -Stilizacija likovnog izraza i hijerarhijska inverzija nagla邸avaju mo i bo転ansku snagu pojedinca
- 25. -Figura iz Uruka -Jednostavnost -Stilizacija -Frontalnost -Simetrinost
- 26. -Zapis na ploici iz Uruka -Zapis na ploici iz Ura
- 27. -Zlatna maska iz Ura -貼enska glava iz Uruka
- 28. -Gudein zapis iz XX. st. p. K. -Gudea iz Laga邸a
- 29. -Slikarska kompozicija iz Ura, nastala polovinom III. tisuljea p. K. -Vodoravni nain komponiranja, narativnost i naturalizam
- 30. Akad
- 31. -Sumerski naziv za grad Agade, grad i pokrajina u Sjevernoj Mezopotamiji izmeu gradova Sipar i Ki邸 (oko 50 km udaljen od sredi邸ta dana邸njeg Bagdada) -U XXIII. st. p.K Sargon Akaanin uzdi転e Akad do najvee moi -Akad se spominje u Knjizi Postanka, kao jedan od Nimrudovih gradova -Sumerski tekst iz III. tisuljea p. K. poznat kao akadsko prokletstvo je u stvari legenda o uni邸tenju grada -Arheolo邸ki lokalitet grada Akada do danas nije pronaen, iako se neki sumerski tekstovi i jezik nazivaju akadskim
- 32. -Akadska figura (detalj), sredina III. tis. p. K.
- 33. Pobjednika stela akadskog vladara Naram-Sina, XXVII. st. p. K -Uspinjui ujednaeni ritam kretanja, narativnost prikaza i naturalizam
- 34. -Portreti Sargona akadskog *kamen *bronca
- 35. Prikaz boginje I邸tar, iz akadske faze
- 36. -Akadska ploica s kraja III. tisuljea -Ploica s akadskim pismom iz Amarne
- 37. -Marduk
- 38. Babilon
- 39. 油
- 40. -Sargon Akadski 2400. g. p. K. uspostavlja Babilon kao svoju prijestolnicu -Babilu bo転ja vrata -Nakon kraeg vremena napretka grad slabi kao sredi邸te -U XVIII. st p. K. Hamurabi uzdi転e grad do glavnog sredi邸ta carstva -Pojavom Asiraca Babilon postaje podlo転an, ali se konstantno i odupire -U VII. st. p. K. Senakerib i, kasnije, Asurbanipal su potpuno pokorili Babilon -Godine 605. g. p.K. uspostavlja se novi Babilon, nakon 邸to je pala Niniva 612. g. p. K. -Nabukodonozor je u VI. st. izgradio I邸tarine dveri, Etamenanski hram i Visee vrtove -Godine 538. Babilon osvaja Kir Veliki i oslobaa Izraelce iz ropstva -Pod vladavinim Kira i njegova sina Darija Babilon postaje centar znanja i znanstve- nog napretka u prvom redu, utemeljujui astronomiju i matematiku kao discipline -Aleksandar Veliki osvaja Babilon 331.g. p. K. i grad ponovno prosperira do njego- ve smrti 323. godine -Grad je potpuno napu邸ten 275. godine
- 41. 油
- 43. 油
- 45. -Babilonski toranj vien okom umjetnika
- 48. -Ilustrativna rekonstrukcija I邸tarinih dveri *u nonom vienju *u dnevnom vienju
- 49. -Monumentalnost -Simetrinost -Stupnjevanje -Reprezentativnost
- 50. -Detalji prikaza *u stanju ouvanosti *restauriranih
- 51. -Dana邸nja slika stanja I邸tarinih dveri u Babilonu
- 52. -Kraljica noi, I邸tar (sumerski Inanna) ili Ere邸kigal XVIII. st. p. K.
- 53. -Marduk- u razliitim pojavnostima
- 54. -Pentagram babilonski simbol Venere, zvijezde Danice
- 55. -Vladar i podanic i -Hijerarhijski nain prikazivanja
- 56. -Hamurabijeva stela (zakonik) XVIII. st. p. K. -Tzv. crni obelisk
- 58. -Hamurabi prima zakonik od Boga Sunca -Nagla邸ena simbolika -Frontalnost gornjeg dijela tijela -Plo邸nost
- 59. Prikaz Nabonidusa i valjka s njegovim zapisom
- 60. -Kip Europe - Rekonstrukcija I邸tarinih dveri
- 62. Asirija
- 63. -Krajobrazom veim dijelom prevladavaju gorja -Rijeka Tigris i plodna zemlja omoguavali su bujnost vegetacije -Znaajna proizvodnja opeka i kori邸tenje mosulskog mramora -Utvrena je pomrina sunca 15. lipnja 763.g.p.K., pa je pomou toga bilo relativno Jednostavno utvrditi kronologiju asirske povijesti -Sredinom treeg tisuljea p. K. postoji nekoliko samostalnih gradova u sredi邸njoj Asiriji -Oko 2500.g p. K. postojanje gradova-dr転ava A邸ura, Ninive i, vjerojatno, Arbele -Oko 2300. g. p. K. A邸ur i Ninivu je kontrolirao akadski vladar Mani邸tu邸u -Poetkom II. Tisuljea Sargon prvi razvija trgovinu kositrom -Sargon I. u XVIII. st. p. K. -am邸i-Adad I., amorejski vojskovoa zauzima oko 1800. g. p. K. veliki dio Asirije zapadno od Tigrisa, a istono od Eufrata -Oko 1871. g. p. K. iz Babilonije provaljuje Hamurabi -Indoeuropljani i horijci preko Kavkaza dolaze u Asiriju od XVIII. do XiV. st. p. K. donosei poznavanje uzgoja i kori邸tenje konja, organizirajui Kraljevstvo Mitani Sredinom XVI. st. p. K. tzv. razdoblje Amarne obilje転ava vladar A邸ur-ubalit -U XIII. st. p. K. almanaser I. vodi prve pohode primijenjujui surove oblike ratovanja -U drugoj polovini XIII. st. p. K. Tukultui Ninurta zauzima i razara Babilon te obnosi u Asiriju kip boga Marduka -Krajem drugog tisuljea, 邸iroka primjena 転eljeza -Vladar Tiglat Pileser sredinom XI. st zauzima Babilon i sukobljava se s aramejcima s kojima traju konstantni sukobi sve do IX. St.
- 64. -Vladar A邸ur- Narsi-pal II. Sredinom IX. st svoju prijestolnicu premje邸ta u Kallah, veliki je osvaja i obnovitelj A邸ura i Ninive U VIII. Stoljeu Semiramida (Semiramat) osvaja Damask, a izraelsko kraljevstvo joj plaa danak -Nedugo zatim Urartu jaa, a Asirija slabi -Krajem VIII. st. Asirija se ponovno 邸iri, pa almanasar V. osvaja Izrael i dopire sve do Gaze -Sargon II. e kasnije kod Gaze pobijediti i egipane i utvruje Dur arukin, novu prijestolnicu -Poetkom VII.st.p.K. Njegov sin Sanherib vraa prijestolnicu u Ninivu i osvaja Babilon -Njegov sin Asarhadon e tridesetak godina kasnije zauzeti Memfis -Asarhadonov sin Asurbanipal 663. g. p. K. osvaja i Tebu, te prije toga Babilon 648. On je bio jedan od rijetkih pismenih vladara -Nakon Asurbanipala 612. g. p. K. Babilonci sa saveznicima osvajaju A邸ur i Ninivu te Asirija prestaje postojati
- 65. 油
- 66. -Asirska civilizacija je bila nagla邸eno vojnika, s izra転enim ostalom osobinama civilizacije poput zakonodavstva, religije i kulture -Sredinom II. Tisuljea preuzimaju uporabu koija od Indoeuropljana -Poetkom I. tisuljea u borbene formacije uvode i konjicu, stalnu vojsku i strane Plaenike -Preseljavali su stanovni邸tvo osvojenih podruja -Lov u 邸umama sjeverne Sirije i movarama ju転ne Babilonije bio je posebno Privlaan asirskim vladarima -Asirija je bila apsolutna monarhija, vladar kao predstavnik boga Asura imao je svu mo ali je ipak morao uva転avati steena prava, plemstvo i religiju -Dr転ava je imala sredi邸nju vlast, a osvojenim podrujima su upravljali vazalski Vladari -Poljoprivreda stoarstvo i trgovina bile su osnovne grane asirske djelatnosti -Vrhovno bo転anstvo je bog A邸ur te I邸tar, Ninurta, ama邸, Adad i Sin, pa su ta bo転anstva uvjetovala gradnje hramskih zdanja zigurata
- 67. 油
- 68. 油
- 69. 油
- 71. -Ostaci Ninive
- 72. -Ostaci zidina Ninive -Rekonstrukcija zidina
- 73. -Palaa Sargona II. u Korsabadu (rekonstrukcija, detalj)
- 74. -Rekonstrukcija Palae Sargona II. u Korsabadu
- 75. -Detalji s dverima i sredi邸njim dijelom Palae
- 76. -Mitsko bie , kao uvari dveri, detalj palae u Nimrudu
- 77. Prikazi mitskih bia pred dverima Sargonove palae
- 78. -Rekonstrukcija Asurnasipalove prijestolne dvorane
- 79. -Prikaz ru邸enja pokorene Suze
- 80. Tiglath Pileser III. iz Nimruda VIII. st p. K. Sargon II. ( asir. aru kin) s a svojim dr転avnim du転nosnikom
- 81. Sluge nose prijestolje u Dur Sharukinu -Asurnarsipal II.
- 83. -Sennacherib
- 84. - Venera, neoasirska umjetnost -Mayanski simbol Venere
- 85. _Shalmaneser III. crte転 prema reljefu
- 86. -Asirski reljef s mitolo邸kim prizorima
- 87. Reljef Sargona II. u 転ivoj stijeni
- 88. Asirski zarobljenici Asirski vojnici rone pomou mje邸ina
- 89. - Praka邸i
- 90. 油
- 91. -Marduk (bog) u rajskom cvijetnjaku (ru転injaku)
- 92. 油
- 93. 油
- 94. -
- 95. 油