Drama iva 1
Download as pptx, pdf1 like2,245 views
Poetci drame se転u u antiku Grku u 6. stoljeu pr. Kr., iako se elementi drame mogu nai i ranije, poput u biblijskim tekstovima. Grka drama je temeljila na mitovima te je predstavljala kljune preokrete u 転ivotima pojedinaca, s traginim i kominim obratima, a izvoenje drama bilo je va転an dio dionizovih kultova. Kazali邸te je bilo u sredi邸tu dru邸tvenog 転ivota, dok su izvoai, naje邸e mu邸karci, u転ivali znaajne privilegije u dru邸tvu.
Drama iva 1
- 1. Drama
- 3. Prve poetke drame nalazimo u antikoj Grkoj u 6. stoljeu prije Krista. Meutim, poetke drame i dramskoga nalazimo i ranije od 6. stoljea prije Krista. (Npr. U Bibliji u PJESMI NAD PJESMAMA koja se pripisuje 転idovskom kralju, graditelju jeruzalemskoga hrama SALOMONU (970-930.), dakle u 10. stoljeu prije Krista)
- 4. grka je civilizacija prva velika povijesna civilizacija Europe koja je dotad 転ivjela u prapovijesti (u bronanom dobu) razvoj vrlo brz u usporedbi s drevnim civilizacijama (u 5.st. Prije Krista u tzv. Klasinom dobu grka umjetnost dosti転e vrhunac)
- 5. Temeljne politike zajednice bili su gradovi-dr転ave (polisi): Atena, Sparta, Korint, itd) Grci osvajaju cijelo Sredozemlje=tada邸nji poznati svijet Osvajanje i trajno naseljavanje gradova kolonije (u Hr: Issa=Vis, Faros=Hvar, Korkyra=Korula, Kairos=Trogir) Visoki zahtjevi skladnog razvoja tijela i duha (temelji sporta i filozofije) Umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter Bogovi i mitologija (Olimp-prijestolnica bogova) Grki alfabet Atenska demokracija
- 6. Krajem 6.st.pr.Krista Atenjani su svetom kamenju iznad Atene dali ime Akropola (akra = iznad; polis =grad). Najstarije zidine Akropole datiraju od mikenskog vremena, iz 12.st.pr.Krista. Akropola je izgraena na etiri obronka iznad Atene. Hram boginji Ateni tu je podignut kako bi bio siguran od osvajaa. Perzijanci su u osvajakom pohodu uni邸tili sve spomenike koji se u 5.st.pr.Krista, u zlatno doba atenske dr転ave, obnavljaju
- 8. Dioniz ili Bacchus Grki bog vina, raa se iz Zeusova bedra. Bio je prvi vinogradar, a poznat je i kao bog plodnosti, opu邸tanja i svih 転ivotnih u転itaka. Njegov mitolo邸ki pratitelj je jarac koji se prinosi kao 転rtva Dionizu. Jarac se na grkom naziva tragos, a pjesma u ast Dioniza tragodia (tragedija).
- 10. Sveanosti u slavu boga Dioniza obilje転ene su pjesmom i plesom. U njima je u okviru pjesme zvane ditiramb postupnim odvajanjem jednog pjevaa i formiranjem zbora do邸lo do zametka tragedije. Voa zbora = korifej, poeo se odvajati od zbora te se preobra転ava u razliite likove, a zbor komentira radnju. Prve se takve izvedbe pripisuju Tespisu 534.pr.Krista. u Ateni. Putovao je svojim kolima i prireivao predstave u ast Dionizu.
- 11. Antika drama Radnja drame zasniva se na mitu. Pjesnici su mogli mijenjati detalje, ali ne i osnovne odnose u mitu. Drama je uvjetovana PROSTOROM = scenski prostor i VREMENOM = jedinstvena i pregledna radnja. Zato drama nema epsku 邸irinu ni lirske asocijacije. Lice iz drame sputano je i scenom i psihofizikim mogunostima svojeg tumaa= glumca, 転ivog ovjeka. Drama prikazuje odluni preokret u ovjekovu 転ivotu koji definitivno rje邸ava neku njegovu 転ivotno va転nu dilemu. Obrat iz sree u nesreu= tragedija. Obrat iz nesree u sreu= komedija.
- 13. Dramske izvedbe bile su dio Dionizova kulta izvoene o svetkovinama tog boga Organizator sveanih igara je dr転ava, izvode se u obliku natjecanja Svaki natjecatelj nastupa s tri tragedije i jednim veselim igrokazom, tzv. satirikom igrom. Tragedije: povezane su sadr転ajem ili su samostalne, sastavljena od tri nezavisna dramska komada Kazali邸te: na otvorenom. Sastoji se od: POZORNICE = SCENE, na kojoj su igrali glumci; PLESITE = ORKESTRA, TJ. PROSTOR ZA KOR; GLEDALITE = TEATAR (stepenice na kojima sjede gledatelji)
- 15. Najpoznatije kazali邸te antike Grke je ono u Epidauru koje je moglo primiti oko 40 000 gledatelja. Akustika je bila izvrsna, glumci nose tipizirane maske (tragike, komike ili satirike). Drama je nalikovala dana邸njim mjuziklu: bilo je glazbe, pjevanja, plesa, izmjenjivali su se govoreni (recitirani) i pjevani dijelovi. Pjevane dijelove izvodi kor, a govorne glumci.
- 18. Dramske konvencije 転enske su uloge igrali mu邸karci; (kako je u drami bilo esto vi邸e od tri uloge, morali su pojedini glumci igrati vi邸e osoba (likova) ) nisu se smjela prikazivati ubojstva; ona se izvode iza kulisa i o njima izvje邸tava glasnik RADNJA: odvija se u dijalozima izmeu glumaca Pjevani dijelovi bili su komentar, izraz raznih du邸evnih stanja lica, odraz njihova raspolo転enja
- 19. Glumci su mogli biti samo slobodni graani. Budui su kazali邸ta bila pod vedrim nebom i velikih dimenzija, glumci su morali imati jak glas i odlinu dikciju. Glumci su bili na visokoj cijeni (osobito protagonisti). U転ivali su velike povlastice. Osloboeni su poreza i ratne slu転be, a bila im je zajamena imovinska sigurnost. Za predstave se brinula dr転ava. Opremanje korova bilo je skupo, pa je dr転ava dio novanoga tereta prebacivala na bogate graane.
- 20. Predstavama su mogli prisustvovati svi slobodni graani, robovi te hetere (obrazovane bludnice). Predstave su bile besplatne. Prvi je red uz orkestru rezerviran za Dionizove sveenike, ugledne goste i poslanike drugih gradova. Za kazali邸nih sveanosti prestaju politike rasprave, sudski procesi i vojni pothvati.
- 21. Predstave je ocjenjivala 転drijebom izabrana komisija. Prvu nagradu - BRLJANOV VIJENAC - dobivali su jednako korovoa, AUTOR (pjesnik) i PROTAGONIST (prvi glumac). Zapisnici o nagradama i pobjedama spremali su se u dr転avni arhiv, a poslije urezivali u mramor.
- 22. GLUMCI 1. PROTAGONIST (pr担tagonist辿s) => prvi 2. DEUTERAGONIST (deuteragnist辿s) => drugi 3. TRITAGONIST (tritagnist辿s) => trei Glavnu i najte転u ulogu izvodio je najsposobniji glumac protagonist (pr担tagonist辿s - koji igra prvi). Onaj koji najvi邸e dolazi u kontakt s protagonistom bio je deuteragonist (deuteragnist辿s = koji igra drugi), a najneznatniju ulogu imao je najslabiji glumac tritagonist (tritagnist辿s = koji igra kao trei)
- 23. Kazali邸te je u staroj Grkoj igralo veliku ulogu. Pratilo je suvremena povijesna zbivanja ali i s puno zanimanja govorilo o bitnim pitanjima ovjekova opstanka, njegove egzistencije.
- 24. to je drama? 1. U svim rjenicimamo転emo proitati da je drama: a) knji転evno djelo napisano u obliku razgovora namijenjeno za izvoenje u kazali邸tu, b) u u転em smislu => knji転evno djelo koje se odlikuje ozbiljno邸u zapleta i dubinom pro転ivljavanja, c) u prenesenom znaenju => svaki potresen, te転ak, katastrofalan dogaaj u 転ivotu