Nastanak i razvoj interneta - Ilija Stamenkovi - Dragan Ili鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Nastanak i razvoj interneta,
Raunarstvo i informatika,
Ilija Stmenkovi, III-4
Dragan Ili,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
Nastanak interneta - Mijat Pavlii - Dragan Ili鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i raunarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Nastanak interneta,
Raunarstvo i informatika,
Mijat Pavlii, IV-4
Dragan Ili,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
Elektronska po邸ta - Katarina Todorovi - Ljubi邸a Ivkovi鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i raunarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Elektronska po邸ta,
Raunarstvo i informatika,
Katarina Todorovi, II-3,
Ljubi邸a Ivkovi,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
Nastanak interneta - Mijat Pavlii - Dragan Ili鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i raunarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Nastanak interneta,
Raunarstvo i informatika,
Mijat Pavlii, IV-4
Dragan Ili,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
Elektronska po邸ta - Katarina Todorovi - Ljubi邸a Ivkovi鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
油
Takmienje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i raunarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Elektronska po邸ta,
Raunarstvo i informatika,
Katarina Todorovi, II-3,
Ljubi邸a Ivkovi,
Prva ni邸ka gimnazija "Stevan Sremac"
4. RAUNARSKE MRE貼E SE DELA NA:RAUNARSKE MRE貼E SE DELA NA:
1) Lokalne mre転e LAN
2) Srednje mre転e MAN
3) Globalne mre転e WAN
5. INTERNET globalna raunarska mre転aINTERNET globalna raunarska mre転a
-Najvea globalna mre転a.
-Povezuje milione raunara.
-Veza se ostvaruje
telefonskim linijama ili
satelitskim vezama.
6. NASTANAK INTERNETANASTANAK INTERNETA
Poetak Interneta je bio 1969 godine u Americi , kada je
amerika vojska razvila mrezu raunara koju je nazvala
ARPANET.
Nakon toga se toj mre転i prikljuuju i civilne ustanove i tako
nastaje Internet.
Internet obezbeuje razliite usluge koje nazivamo servisima.
7. SERVISI NA INTERNETUSERVISI NA INTERNETU
-WWW- omoguava prenos multimedijalnih stranica sa udaljenog
raunara na na邸 raunar.
-E-mail- omoguava slanje i primanje poruka putem raunara.
-FTP- omoguava prenos datoteka.
-TELNET- omoguava upravljanje udaljenim raunarom.
-E-uenje- omoguava uenje preko raunara ( na daljinu ).
8. WWW ( World Wide Web )WWW ( World Wide Web )
-Svetska mre転a.
-Najpopularniji servis na Internetu.
-Omoguava prenos teksta, slika, zvuka i animacija sa udaljenog
raunara na Internetu ( server ) na na邸 raunar ( klijent ).
-Sastoji se od Web stranica koje se nalaze na udaljenim
raunarima i u kojima svaka re ili slika mogu prestavljati
vezu sa nekom drugom Web stranicom na Internetu.
9. -Servis je razvijen u Evropskoj labaratoriji za nuklearnu fiziku.
-Od 1989. do 1994 godine pod rukovodstvom Tim Bernes Lija.
-Ovaj naunik je prvi napisao HTML koji omoguava
kori邸enje hiperteksta.
-Pod izrazom hipertekst podrazumevaju se tekstovi meusobno
povezani pomou specijalnih veza.
-Ne mora se vi邸e itati ceo tekst, ve samo deo koji nas
interesuje.
10. WEB STRANICE se sastoje od slika i rei oznaenih posebnim
oznakama koje zovemo linkovi.
Linkovi su obino podvueni i plave boje, a prepoznaju se po
tome 邸to pokaziva mi邸a poprima oblik ruke kada njim
poka転emo na link koji osim teksta mo転e biti i slika.
Klikom na link mozemo se nai na novoj Web stranici.
11. SVAKA OD WEB STRANICA IMA SVOJU ADRESUSVAKA OD WEB STRANICA IMA SVOJU ADRESU
Op邸ti oblik Web adrese je sledei:
www.adresa_raunara/put_do_Web_stranice/ime_Web_stranice
Na primer:
www.blic.com.rs/zabava/ukrstenica.html
www.etf.edu.rs/prijemni/rezultati.html
Poslednj deo adrese oznaava oznaku dr転ave gde se nalazi
raunar i kategoriju Web stranice.
12. Pristup Internetu nam omoguuje Internet PROVAJDER
( obino neka firma koja je povezana na Internet non-stop
preko drugog provajdera ili pak direktno na sam svetski kostur
Interneta ).
U Srbiji postoji nekoliko Internet provajdera,a najpopularniji su:
EUNET,BEOTELNET,SEZAMPRO,PTT,TELEKOM...
13. BROWSER je program koji se koristi za prikaz Web stranica sa
interneta.
Najpopularniji browser-i su:
-Internet Explorer
-Opera
-Mozilla Mirefox
Svi browser-i imaju adresnu liniju u kojoj se unosi adresa internet
stranice koju otvaramo.
14. ELEKTRONSKA POTAELEKTRONSKA POTA
Rej Tomilson- pionir elektronske po邸te.
Nastanak 1970 godine.
E-mail sastoji se od korisnikog imena, znaka @ i imena
provajdera.
Korisniko ime@provajder
gaga@zavod.co.rs
15. Karakteristike E-mail-a:
-Brza komunikacija.
-Primalac pisma ne mora biti prikljuen na Internet u toku
prijema pisma.
-Velika brzina (nekoliko desetina sekundi ).
-Uz njega se mogu prilagati tekstovi, slike, videozapisi kao i
zvine datoteke.
17. Za pisanje novog pisma klikne se na ikonicu:Za pisanje novog pisma klikne se na ikonicu: Create MailCreate Mail..
Tada se otvara prozor:Tada se otvara prozor:
18. U okvir izaU okvir iza ToTo se unosi adresa primaoca.se unosi adresa primaoca.
U okviruU okviru SubjectSubject unosi se predmet pisma.unosi se predmet pisma.
Datoteka se dostavlja uz pismo biranjem ikonice u oblikuDatoteka se dostavlja uz pismo biranjem ikonice u obliku
spajalicespajalice Attach.Attach.
19. Po邸to se odaberu datoteke klikne se na dugme Attach.
Naredbom Send preme邸tamo pismo u otpremno sandue
Outbox.
Ikonica Send/Recv prestavlj komandu za prijem i slanje po邸te.
Informacioni prozor obave邸tava nas da je slanje u toku.
Kada je pismo poslato otpremno sandue je prazno.
20. ZAKLJUAK:ZAKLJUAK:
Za Internet kazemo da je ,,mre転a svih mre転a zbog toga 邸to u
njegov sastav ulazi veliki broj manjih lokalnih mre転a iz raznih
delova sveta.
Hijerarhija se zavr邸ava na nekoliko velikih provajdera koji su
meusobno povezani monim vezama, a koji ine
,,kimu Interneta.