2. Stari ljudi se meusobno razlikuju u sposobnostima,
interesima i odnosima s drugim ljudima.
Problemi u komunikaciji zdravstvenih djelatnika sa
starijim ljudima proizlaze iz nekoliko razloga:
Dru邸tvena diskriminacija
Nerazumijevanje tjelesnih promjena, posebno u
osjetilima
Psihosocijalne promjene u 転ivotnim okolnostima
starijih ljudi
3. Preduvjeti dobre komunikacije
sa starijim osobama
Izbjegavati stereotipe (starije osobe su
bolesne, ogranienih sposobnosti)
Procijeniti:
senzorne sposobnosti (vid, sluh)
psihosocijalne okvire
sposobnost suoavanja s problemima
Emocionalne probleme
Potrebu za pomoi
4. Kako komunicirati sa starijima?
Ponoviti nekoliko puta ime pacijenta
Koristiti kratke reenice
Upute davati jednu po jednu
Komunicirati dodirom
Odgodoti postavljanje zahtjeva ukoliko je
osoba frustrirana ili agresivna
Pri ponavljanju iste prie usmjeriti pa転nju
osobe na cilj
5. Elementi komunikacije
Slu邸anje: zdravstveni djelatnik treba pokazati da
slu邸a dajui neverbalne znakove (klimanje glavom,
izrazom lica), sjediti opu邸teno ili nagnuto prema
sugovorniku, otkloniti vanjske i unutarnje smetnje
(npr. ne razgovarati na bunom hodniku niti
pogledavati na sat)
Govor: vrlo je va転no ne samo 邸to govorite, nego i
nain na koji govorite. Va転no je govoriti glasno, jasno
polako, okrenuti se s licem osobi da vidi usta te
koristiti jednostavne reenice i rijei. Govor takoer
prlagoavati stanju starije osobe (npr. stanju sluha
i/ili vida);
6. Opa転anje: opa転ati pona邸anje starije osobe, te sve
promjene u pona邸anju jer nagla i neobina
promjena mo転e biti znak nastupa ili pogor邸anja
bolesti ili oporavka;
Ignoriranje: ponekad je nu転no da starija osoba
privlai pa転nju drugih na neprikladan nain. Va転no
je ne ignorirati osobu nego takvo pona邸anje.
Ignorirati stariju osobu se mo転e ako radi ne邸to 邸to
nikom ne smeta, (npr. dementna osoba sla転e
stolice u kuhinji);
Fleksibilnost: meu starijim osobama postoje
velike individualne razlike, zato je iznimno va転no
svakome pristupiti na drugaiji nain.
7. Po邸tivanje i prihvaanje: stari ljudi su odrasli
ljudi, no esto su njihove navike drugaije od
onih koje mi oekujemo ili ih 転elimo nametnuti,
ali oni imaju pravo na njih.
Poticanje neovisnosti: bolje je uiniti ne邸to
zajedno sa starijom osobom, nego umjesto nje;
Strpljenje: stariji ljudi openito postaju sve
sporiji, te po転urivati stariju osobu mo転e biti
krajnje frustrirajue. Sa starijima moramo raditi i
ekati du転e da bismo postigli neke rezultate.
8. KOMUNIKACIJA S LJUDIMA
OSLABLJENOG SLUHA
Odrediti na koje uho bolje uje i usmjeriti govor na tu
stranu
Pomoi osobi da se naui slu転iti slu邸nim aparatom
Govoriti jasno i glasno
Govoriti normalnom brzinom
Ponoviti poruku drugim rijeima
Okrenuti lice k statijoj osobi
Dopuniti verbalnu poruku neverbalnom komunikacijom
Ne stavljati ruku pred usta
Smanjiti buku u pozadini
Tra転iti povratnu obavijest od osobe
9. KOMUNIKACIJA S LJUDIMA OSLABLJENOG
VIDA
Savjetovati osobu o kori邸tenju naoala
Predstaviti se imenom pri ulasku u sobu
Stajati ispred osobe i koristiti pokrete glavom
Verbalno objasniti svaku pisanu poruku
Primjereno osvjetliti prostoriju
Ukloniti sve opasnosti
Rijeima opisati put kojim vodite osobu
10. Komunikacija sa starijim osobama
smje邸tenim u ustanovama
Osnovi problem starijih osoba smje邸tenih u ustanovama je
osjeaj ovisnosti koji je rezultat strogog rasporeda
aktivnosti, 邸to djeluje destimulirajue na starije osobe jer i
oni imaju potrebe za neovisno邸u, za razgovorom, za
zabavom i za toplim odnosima. esto se osjeaju
osamljeno i eznu za nekim tko bi ih barem slu邸ao.
Smeta im pristup njegovatelja kojim se ne po邸tuje njihova
jedinstvenost i individualnost. Zato je dobro poticati ih da
sve 邸to mogu sami uiniti, to i uine. Tako e se smanjiti
broj njegovatelja koji se bave jednom osobom i omoguiti
uspostavljanje bliskih odnosa i povjerenja, 邸to daje osjeaj
sigurnosti starijoj osobi.
11. TJELESNE PROMJENE U STARENJU
Smanjena o邸trina vida, sluh i sva ostala osjetila
Promjene u krvo転ilnom sustavu
Degenerativne promjene u lokomotornom aparatu
KOGNITIVNE PROMJENE U STARENJU
Smanjuje se brzina odvijanja kognitivnih procesa i to zbog
sporijeg protoka 転ivanih impulsa
Patolo邸ki procesi, u 5% starijih osoba: demencija i
Alzheimerova bolest
PSIHOSOCIJALNE PROMJENE U STARENJU
Gubitak radne uloge, praen novanim gubicima
Emotivni gubici
Gubitak aktivnosti i funkcija
Gubitak neovisnosti