際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
KOMUNIKACIJA SA STARIM LJUDIMA
Stari ljudi se meusobno razlikuju u sposobnostima,
interesima i odnosima s drugim ljudima.
Problemi u komunikaciji zdravstvenih djelatnika sa
starijim ljudima proizlaze iz nekoliko razloga:
 Dru邸tvena diskriminacija
 Nerazumijevanje tjelesnih promjena, posebno u
osjetilima
 Psihosocijalne promjene u 転ivotnim okolnostima
starijih ljudi
Preduvjeti dobre komunikacije
sa starijim osobama
 Izbjegavati stereotipe (starije osobe su
bolesne, ogranienih sposobnosti)
Procijeniti:
 senzorne sposobnosti (vid, sluh)
 psihosocijalne okvire
 sposobnost suoavanja s problemima
 Emocionalne probleme
 Potrebu za pomoi
Kako komunicirati sa starijima?
 Ponoviti nekoliko puta ime pacijenta
 Koristiti kratke reenice
 Upute davati jednu po jednu
 Komunicirati dodirom
 Odgodoti postavljanje zahtjeva ukoliko je
osoba frustrirana ili agresivna
 Pri ponavljanju iste prie usmjeriti pa転nju
osobe na cilj
Elementi komunikacije
 Slu邸anje: zdravstveni djelatnik treba pokazati da
slu邸a dajui neverbalne znakove (klimanje glavom,
izrazom lica), sjediti opu邸teno ili nagnuto prema
sugovorniku, otkloniti vanjske i unutarnje smetnje
(npr. ne razgovarati na bunom hodniku niti
pogledavati na sat)
 Govor: vrlo je va転no ne samo 邸to govorite, nego i
nain na koji govorite. Va転no je govoriti glasno, jasno
polako, okrenuti se s licem osobi da vidi usta te
koristiti jednostavne reenice i rijei. Govor takoer
prlagoavati stanju starije osobe (npr. stanju sluha
i/ili vida);
 Opa転anje: opa転ati pona邸anje starije osobe, te sve
promjene u pona邸anju jer nagla i neobina
promjena mo転e biti znak nastupa ili pogor邸anja
bolesti ili oporavka;
 Ignoriranje: ponekad je nu転no da starija osoba
privlai pa転nju drugih na neprikladan nain. Va転no
je ne ignorirati osobu nego takvo pona邸anje.
Ignorirati stariju osobu se mo転e ako radi ne邸to 邸to
nikom ne smeta, (npr. dementna osoba sla転e
stolice u kuhinji);
 Fleksibilnost: meu starijim osobama postoje
velike individualne razlike, zato je iznimno va転no
svakome pristupiti na drugaiji nain.
 Po邸tivanje i prihvaanje: stari ljudi su odrasli
ljudi, no esto su njihove navike drugaije od
onih koje mi oekujemo ili ih 転elimo nametnuti,
ali oni imaju pravo na njih.
 Poticanje neovisnosti: bolje je uiniti ne邸to
zajedno sa starijom osobom, nego umjesto nje;
 Strpljenje: stariji ljudi openito postaju sve
sporiji, te po転urivati stariju osobu mo転e biti
krajnje frustrirajue. Sa starijima moramo raditi i
ekati du転e da bismo postigli neke rezultate.
KOMUNIKACIJA S LJUDIMA
OSLABLJENOG SLUHA
 Odrediti na koje uho bolje uje i usmjeriti govor na tu
stranu
 Pomoi osobi da se naui slu転iti slu邸nim aparatom
 Govoriti jasno i glasno
 Govoriti normalnom brzinom
 Ponoviti poruku drugim rijeima
 Okrenuti lice k statijoj osobi
 Dopuniti verbalnu poruku neverbalnom komunikacijom
 Ne stavljati ruku pred usta
 Smanjiti buku u pozadini
 Tra転iti povratnu obavijest od osobe
KOMUNIKACIJA S LJUDIMA OSLABLJENOG
VIDA
 Savjetovati osobu o kori邸tenju naoala
 Predstaviti se imenom pri ulasku u sobu
 Stajati ispred osobe i koristiti pokrete glavom
 Verbalno objasniti svaku pisanu poruku
 Primjereno osvjetliti prostoriju
 Ukloniti sve opasnosti
 Rijeima opisati put kojim vodite osobu
Komunikacija sa starijim osobama
smje邸tenim u ustanovama
 Osnovi problem starijih osoba smje邸tenih u ustanovama je
osjeaj ovisnosti koji je rezultat strogog rasporeda
aktivnosti, 邸to djeluje destimulirajue na starije osobe jer i
oni imaju potrebe za neovisno邸u, za razgovorom, za
zabavom i za toplim odnosima. esto se osjeaju
osamljeno i eznu za nekim tko bi ih barem slu邸ao.
 Smeta im pristup njegovatelja kojim se ne po邸tuje njihova
jedinstvenost i individualnost. Zato je dobro poticati ih da
sve 邸to mogu sami uiniti, to i uine. Tako e se smanjiti
broj njegovatelja koji se bave jednom osobom i omoguiti
uspostavljanje bliskih odnosa i povjerenja, 邸to daje osjeaj
sigurnosti starijoj osobi.
TJELESNE PROMJENE U STARENJU
 Smanjena o邸trina vida, sluh i sva ostala osjetila
 Promjene u krvo転ilnom sustavu
 Degenerativne promjene u lokomotornom aparatu
KOGNITIVNE PROMJENE U STARENJU
 Smanjuje se brzina odvijanja kognitivnih procesa i to zbog
sporijeg protoka 転ivanih impulsa
 Patolo邸ki procesi, u 5% starijih osoba: demencija i
Alzheimerova bolest
PSIHOSOCIJALNE PROMJENE U STARENJU
 Gubitak radne uloge, praen novanim gubicima
 Emotivni gubici
 Gubitak aktivnosti i funkcija
 Gubitak neovisnosti

More Related Content

Similar to KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt (20)

Teenageri i poremeaj raspolo転enja
Teenageri i poremeaj raspolo転enjaTeenageri i poremeaj raspolo転enja
Teenageri i poremeaj raspolo転enja
Obiteljski centar
Tinejd転eri i poremeaj raspolo転enja
Tinejd転eri i poremeaj raspolo転enjaTinejd転eri i poremeaj raspolo転enja
Tinejd転eri i poremeaj raspolo転enja
Obiteljski centar
Kada dijete postane tinejd転er
Kada dijete postane tinejd転erKada dijete postane tinejd転er
Kada dijete postane tinejd転er
Obiteljski centar
Suocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastave
Suocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastaveSuocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastave
Suocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastave
malaja1
Socijalno medicinske intervencije predavanje
Socijalno medicinske intervencije predavanjeSocijalno medicinske intervencije predavanje
Socijalno medicinske intervencije predavanje
MiljenkoGrbi
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptxOblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
petraognjenovic
Zapreke u verbalnoj komunikaciji
Zapreke u verbalnoj komunikacijiZapreke u verbalnoj komunikaciji
Zapreke u verbalnoj komunikaciji
petraognjenovic
Brini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi Covid
Brini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi CovidBrini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi Covid
Brini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi Covid
Boris Arai
Prez downov
Prez downovPrez downov
Prez downov
barbara001
Pristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-omPristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-om
Obiteljski centar
Pristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-omPristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-om
Obiteljski centar
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptxPristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
petraognjenovic
Roditelj - podr邸ka zdravog odrastanja
Roditelj - podr邸ka zdravog odrastanjaRoditelj - podr邸ka zdravog odrastanja
Roditelj - podr邸ka zdravog odrastanja
Obiteljski centar
zavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 pptzavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 ppt
Sunana Kovai
zavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 pptzavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 ppt
Sunana Kovai
ADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolesti
ADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolestiADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolesti
ADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolesti
aleksandraorendi
Emocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptxEmocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptx
petraognjenovic
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
Alexa Alexandria
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenjeUtjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
petraognjenovic
Teenageri i poremeaj raspolo転enja
Teenageri i poremeaj raspolo転enjaTeenageri i poremeaj raspolo転enja
Teenageri i poremeaj raspolo転enja
Obiteljski centar
Tinejd転eri i poremeaj raspolo転enja
Tinejd転eri i poremeaj raspolo転enjaTinejd転eri i poremeaj raspolo転enja
Tinejd転eri i poremeaj raspolo転enja
Obiteljski centar
Kada dijete postane tinejd転er
Kada dijete postane tinejd転erKada dijete postane tinejd転er
Kada dijete postane tinejd転er
Obiteljski centar
Suocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastave
Suocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastaveSuocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastave
Suocavanje sa stresom - radionica za uenike razredne nastave
malaja1
Socijalno medicinske intervencije predavanje
Socijalno medicinske intervencije predavanjeSocijalno medicinske intervencije predavanje
Socijalno medicinske intervencije predavanje
MiljenkoGrbi
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptxOblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
petraognjenovic
Zapreke u verbalnoj komunikaciji
Zapreke u verbalnoj komunikacijiZapreke u verbalnoj komunikaciji
Zapreke u verbalnoj komunikaciji
petraognjenovic
Brini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi Covid
Brini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi CovidBrini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi Covid
Brini o sebi - Budi dobro - Pre転ivi Covid
Boris Arai
Prez downov
Prez downovPrez downov
Prez downov
barbara001
Pristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-omPristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-om
Obiteljski centar
Pristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-omPristup uenicima s ADHD-om
Pristup uenicima s ADHD-om
Obiteljski centar
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptxPristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
petraognjenovic
Roditelj - podr邸ka zdravog odrastanja
Roditelj - podr邸ka zdravog odrastanjaRoditelj - podr邸ka zdravog odrastanja
Roditelj - podr邸ka zdravog odrastanja
Obiteljski centar
zavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 pptzavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 ppt
Sunana Kovai
zavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 pptzavr邸ni rad2 ppt
zavr邸ni rad2 ppt
Sunana Kovai
ADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolesti
ADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolestiADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolesti
ADHD A.Orendi, V.Orendi.docx, ADHD i pridru転ene bolesti
aleksandraorendi
Emocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptxEmocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptx
petraognjenovic
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
Alexa Alexandria
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenjeUtjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
petraognjenovic

KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt

  • 2. Stari ljudi se meusobno razlikuju u sposobnostima, interesima i odnosima s drugim ljudima. Problemi u komunikaciji zdravstvenih djelatnika sa starijim ljudima proizlaze iz nekoliko razloga: Dru邸tvena diskriminacija Nerazumijevanje tjelesnih promjena, posebno u osjetilima Psihosocijalne promjene u 転ivotnim okolnostima starijih ljudi
  • 3. Preduvjeti dobre komunikacije sa starijim osobama Izbjegavati stereotipe (starije osobe su bolesne, ogranienih sposobnosti) Procijeniti: senzorne sposobnosti (vid, sluh) psihosocijalne okvire sposobnost suoavanja s problemima Emocionalne probleme Potrebu za pomoi
  • 4. Kako komunicirati sa starijima? Ponoviti nekoliko puta ime pacijenta Koristiti kratke reenice Upute davati jednu po jednu Komunicirati dodirom Odgodoti postavljanje zahtjeva ukoliko je osoba frustrirana ili agresivna Pri ponavljanju iste prie usmjeriti pa転nju osobe na cilj
  • 5. Elementi komunikacije Slu邸anje: zdravstveni djelatnik treba pokazati da slu邸a dajui neverbalne znakove (klimanje glavom, izrazom lica), sjediti opu邸teno ili nagnuto prema sugovorniku, otkloniti vanjske i unutarnje smetnje (npr. ne razgovarati na bunom hodniku niti pogledavati na sat) Govor: vrlo je va転no ne samo 邸to govorite, nego i nain na koji govorite. Va転no je govoriti glasno, jasno polako, okrenuti se s licem osobi da vidi usta te koristiti jednostavne reenice i rijei. Govor takoer prlagoavati stanju starije osobe (npr. stanju sluha i/ili vida);
  • 6. Opa転anje: opa転ati pona邸anje starije osobe, te sve promjene u pona邸anju jer nagla i neobina promjena mo転e biti znak nastupa ili pogor邸anja bolesti ili oporavka; Ignoriranje: ponekad je nu転no da starija osoba privlai pa転nju drugih na neprikladan nain. Va転no je ne ignorirati osobu nego takvo pona邸anje. Ignorirati stariju osobu se mo転e ako radi ne邸to 邸to nikom ne smeta, (npr. dementna osoba sla転e stolice u kuhinji); Fleksibilnost: meu starijim osobama postoje velike individualne razlike, zato je iznimno va転no svakome pristupiti na drugaiji nain.
  • 7. Po邸tivanje i prihvaanje: stari ljudi su odrasli ljudi, no esto su njihove navike drugaije od onih koje mi oekujemo ili ih 転elimo nametnuti, ali oni imaju pravo na njih. Poticanje neovisnosti: bolje je uiniti ne邸to zajedno sa starijom osobom, nego umjesto nje; Strpljenje: stariji ljudi openito postaju sve sporiji, te po転urivati stariju osobu mo転e biti krajnje frustrirajue. Sa starijima moramo raditi i ekati du転e da bismo postigli neke rezultate.
  • 8. KOMUNIKACIJA S LJUDIMA OSLABLJENOG SLUHA Odrediti na koje uho bolje uje i usmjeriti govor na tu stranu Pomoi osobi da se naui slu転iti slu邸nim aparatom Govoriti jasno i glasno Govoriti normalnom brzinom Ponoviti poruku drugim rijeima Okrenuti lice k statijoj osobi Dopuniti verbalnu poruku neverbalnom komunikacijom Ne stavljati ruku pred usta Smanjiti buku u pozadini Tra転iti povratnu obavijest od osobe
  • 9. KOMUNIKACIJA S LJUDIMA OSLABLJENOG VIDA Savjetovati osobu o kori邸tenju naoala Predstaviti se imenom pri ulasku u sobu Stajati ispred osobe i koristiti pokrete glavom Verbalno objasniti svaku pisanu poruku Primjereno osvjetliti prostoriju Ukloniti sve opasnosti Rijeima opisati put kojim vodite osobu
  • 10. Komunikacija sa starijim osobama smje邸tenim u ustanovama Osnovi problem starijih osoba smje邸tenih u ustanovama je osjeaj ovisnosti koji je rezultat strogog rasporeda aktivnosti, 邸to djeluje destimulirajue na starije osobe jer i oni imaju potrebe za neovisno邸u, za razgovorom, za zabavom i za toplim odnosima. esto se osjeaju osamljeno i eznu za nekim tko bi ih barem slu邸ao. Smeta im pristup njegovatelja kojim se ne po邸tuje njihova jedinstvenost i individualnost. Zato je dobro poticati ih da sve 邸to mogu sami uiniti, to i uine. Tako e se smanjiti broj njegovatelja koji se bave jednom osobom i omoguiti uspostavljanje bliskih odnosa i povjerenja, 邸to daje osjeaj sigurnosti starijoj osobi.
  • 11. TJELESNE PROMJENE U STARENJU Smanjena o邸trina vida, sluh i sva ostala osjetila Promjene u krvo転ilnom sustavu Degenerativne promjene u lokomotornom aparatu KOGNITIVNE PROMJENE U STARENJU Smanjuje se brzina odvijanja kognitivnih procesa i to zbog sporijeg protoka 転ivanih impulsa Patolo邸ki procesi, u 5% starijih osoba: demencija i Alzheimerova bolest PSIHOSOCIJALNE PROMJENE U STARENJU Gubitak radne uloge, praen novanim gubicima Emotivni gubici Gubitak aktivnosti i funkcija Gubitak neovisnosti