![Zahvaljujem na pozornosti! Sretno! [email_address]](https://image.slidesharecdn.com/teenageriiporemeajraspoloenja-100526015818-phpapp02/85/Teenageri-i-poremecaj-raspolozenja-27-320.jpg)
More Related Content
What's hot (19)
Similar to Teenageri i poremećaj raspoloženja (20)
More from Obiteljski centar (20)
Teenageri i poremećaj raspoloženja
- 1. Teenageri i poremećaj raspoloženja Sanea Mihaljević, dr. med.
- 2. Vrijeme leti... ...djeca brzo odrastaju, a roditelji, okupirani svakodnevnim brigama, supružničkim odnosima, odnosima na poslu, egzistencijom, zdravljem, katkad i ne primijete kako im djeca svojim ponašanjem poručuju da ulaze u vrijeme tinejdžerstva. Donedavna tek signali potrebe za neovisnošću, odjednom se pretvaraju u sve glasnije "lupanje vratima". Tinejdžeri se na putu osamostaljivanja počinju udaljavati od roditelja jer to vide kao jedini način da izbjegnu kontrolu i počnu se ponašati i osjećati kao odrasle osobe.
- 3. Svatko svojim putem.... Mladi kažu da samo žele pravo na izbore i donošenje odluka o tome što će im se dogoditi. Roditelji pak kažu da ih vole i žele im pomoći da postanu zdrave, odgovorne i uspješne osobe, a sve što rade temeljeno je na zdravorazumskim vjerovanjima da djeluju u tom smjeru. U želji da ostvare taj cilj spremni su dugo i uporno kopati na istome mjestu, starim, znanim metodama.
- 4. Snaga Vašeg odnosa jedina je kontrola nad Vašom djecom( Glasser) Ako stvari počnu "izmicati kontroli", nesretni, nemoćni, zabrinuti i izbezumljeni roditelji mogu odabrati samooptuživanje, okrivljavanje jedan drugoga, povlačenje ili pak na tinejdžera vršiti još veći pritisak koji će izazvati nove i dublje konflikte. U takvim odnosima povezanost postaje sve slabija a nesreća sve prisutnija.
- 5. Tko su to tinejdžeri? Teenagers – 13-19 godina Adolescencija – mentalni i socijalni fenomen Preadolescencija – 12-14 godina Adolescencija u užem smislu – 14-18 godina Postadolescencija – 18-22 godina
- 6. Psihodinamski gledano... I) Preadolescencija – faza “napada na okolinu”. U ovom razdoblju dolazi do niza poteškoća u odnosu djeteta prema okolini kao posljedica kvantitativnog porasta svih instinktivnih komponenata infantilne seksualnosti i agresivnosti s potrebom neodgodive satisfakcije tih poriva. Dolazi do sloma “dječjeg morala” – antisocijalne tendencije i devijacije karaktera. II) Adolescencija – faza “potencijalnog psihičkog sloma”- repeticija depresivne pozicije; proces psihičke separacije od roditelja; strukturna depresija, narkomanija, suicidi. III) Postadolescencija – “konstitucija autentičnog selfa”; repeticija dijadnog odnosa iz dojenačkog perioda. Integracija bazičnog i spolnog identiteta u self-identitet. Kriza selfa, difuzija identiteta, “bijeg u brak”.
- 7. Tinejdžeri se moraju boriti sa toliko stvari u današnjem društvu, tako da im nije teško postati depresivan. Ako pravovremeno ne reagirate, ovo bi se moglo pretvoriti u ozbiljniji problem. S pritiscima iz škole, obitelji i potrebe da prave ozbiljne životne izbore u mladoj dobi, depresija se može tako naglo pojaviti da čak niti tinejdžer nije svjestan da boluje od ovog poremećaja. Često se dešava da se previdi depresija kod tinejdžera, a vrlo rijetko se uopće niti ne liječi niti dijagnosticira. Mnogi su roditelji skloni gledati na loše raspoloženje tinejdžera kao na još jedan njihov hir.
- 8. Jedne minute vaš se tinejdžer smije i šali s vama, a u slijedećem trenutku pun je bijesa, viče i plače bez ikakvog upozorenja ili vidljivog uzroka. Promjene raspoloženja su normalne kod tinejdžera, ali kako ćete znati kad će se raspoloženje promijeniti u depresiju?
- 9. Poremećaji raspoloženja Međunarodna klasifikacija bolesti - X revizija Sniženo raspoloženje DEPRESIJA – Velika depresivna epizoda Mala depresivna epizoda Sezonski afektivni poremećaj Distimija Reaktivno depresivno stanje ... Povišeno raspoloženje MANIJA – Hipomanija Bipolarni poremećaj raspoloženja Ciklotimija
- 10. Kako prepoznati depresivni poremećaj? najmanje dva od slijedeća tri zajednička simptoma: depresivno raspoloženje – koje je definitivno abnormalno za određenu osobu i prisutno veći dio dana i gotovo svaki dan, bez većeg utjecaja životnih okolnosti i u trajanju od najmanje 2 tjedna gubitak interesa i užitka – u uobičajenim aktivnostima koje pružaju zadovoljstvo smanjenje energije ili povišena zamorljivost
- 11. Kako prepoznati depresivni poremećaj? … i najmanje 2 od sljedećih 7 dodatnih simptoma gubitak pouzdanja i/ili samopoštovanja bezrazložan osjećaj samoprijekora ili ekscesivne i neprimjerene krivnje ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu, ili bilo koje suicidalno ponašanje subjektivni osjećaj ili evidentno smanjena sposobnost mišljenja ili koncentracije , kao što je neodlučnost i kolebljivost promjena u psihomotornoj aktivnosti u vidu agitacije ili retardacije poremećaj spavanja bilo kojeg tipa poremećaj apetita i promjena tjelesne težine
- 12. Kako prepoznati maniju? Manij a je emocionalno stanje intenzivnog, ali neutemeljenog zanosa, što se očituje pretjeranom aktivnošću, razgovorljivošću, bijegom ideja, distraktibilnošću, nepraktičnim grandioznim planovima, te nesvrhovitim aktivnostima. Manija se obično pojavljuje iznenadno i razvija tijekom razdoblja od jednog do dva dana. Neliječene epizode mogu potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
- 13. Kako prepoznati bipolarni poremećaj? Bipolarni afektivni poremećaj endogena je duševna bolest u kojoj se izmjenjuju epizode manije i depresije. I zmeđu napada bolesnik izgleda zdrav. Klinička slika ovisi o epizodi u kojoj se bolest nalazi, maničnoj ili depresivnoj.
- 14. Poremećaji raspoloženja u adolescenata - učestalost Unipolarna i bipolarni poremećaj raspoloženja su učestaliji u adolescenata i mladih, više nego se to ranije smatralo Recentna istraživanja pokazuju da jedan od osam adolescenata ima adolescentsku depresiju
- 15. Poremećaji raspoloženja u adolescenata - učestalost U dobi do 33 godine, dobno specifična kumulativna incidencija manične epizode – 2.9%, hipomane epizode – 4% velike depresivne - 29.4% male depresivne epizode - 19.0%
- 16. Specifičnosti tinejdžerske/adolescentske depresije Zamjetne promjene u mišljenju i raspoloženju – gubitak motivacije Povučenost Zatvaranje u sobu nakon škole i ne izlaziti iz nje satima Mogu imati preveliku potrebu za snom, promjene u hranidbenim navikama, te biti skloni kriminalnim radnjama kao što su krađe po dućanima Apatija Česte pritužbe na tjelesne bolove – glavobolje, bol u trbuhu, leđima ili umor Teškoće s koncentracijom Teško donošenje odluka Ekscesivan i neadekvatan osjećaj krivnje Neodgovorno ponašanje – kašnjenje, zaboravljanje obveza, markiranje
- 17. Specifičnosti tinejdžerske/adolescentske depresije Gubitak interesa za hranu ili kompulzivno prejedanje što može rezultirati brzim izmjenama tjelesne mase Poremećaj pamćenja Preokupacije smrću i umiranjem Buntovno ponašanje Tugaljivost, tjeskoba ili osjećaj beznadnosti Budnost tijekom noći, spavanje tijekom dana Uporaba alkohola ili droga te promiskuitetno seksualno ponašanje Otuđivanje od prijatelja Iznenadan pad razreda
- 18. Ponekad ovaj poremećaj zapravo može biti posljedica kemijske neravnoteže koju samo riječi i briga roditelja ne može držati pod kontrolom. Tada će biti potrebni lijekovi i terapija kako bi se vašem tinejdžeru vratilo mentalno zdravlje. Depresija je toliko ozbiljan poremećaj da može dovesti i do ozbiljnijih situacija kao što je nasilje u školi ili kod kuće, samoozlijeđivanje, pa čak i samoubojstvo.
- 19. Procijeniti SUICIDALNI RIZIK Suicid u adolescenata – vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom u SAD-u. 500 000 pokušaja/5 000 izvršenih suicida/godišnje najvulnerabilnija skupina: 18-24 godine . Suicid je djelo očaja, a depresija može biti tomu uzrok
- 20. Znakovi koji upozoravaju na suicidalno ponašanje ? Obiteljski problemi, prekid emotivne veze, zamjetan neuspjeh u školi ili u donosima Izražavanje beznadnosti glede budućnosti Odustajanje od samog sebe, “nitko za mene ne mari” Pripremanje za smrt, poklanjanje omiljenih predmeta, pisanje oproštajnog pisma... Započinjanje sa (zlo)uporabom droga ili alkohola kao pomoć pri uspavljivanju ili za oslobađanje od duševne boli Prijetnje da će se ubiti
- 21. Adolescenti koji imaju malu depresivnu epizodu su pod većim rizikom da i kasnije imaju mentalne probleme. Anksioznosti, teška depresija, poremećaji hranjenja - vrlo česti u osoba od 20 do 30 godina, a koje su bile depresivne u adolescenciji.
- 22. Mladi i spavanje Mladi koji odlaze na spavanje do 22 h imaju manju šansu da postanu depresivni ili suicidalni nego njihovi vršnjaci koji ostaju budni puno duže. Manjak sna može rezultirati i povećanom impulzivnošću, smanjenom sposobnošću učenja, povećanjem tjelesne mase, dijabetesom tip 2.
- 23. Što roditelji mogu učiniti kako bi umanjili adolescentsku depresiju? Ako je vaš tinejdžer nesretan ili uzrujan duže vrijeme, probajte razgovarati s njim. Počnite razgovor opušteno spominjući mu kako vidite da ga nešto muči . Nemojte se obeshrabriti ako će odgovor vašeg djeteta biti da mu ne možete pomoći ili da vi ne možete tu ništa učiniti. Istaknite da ponekad sam razgovor o situaciji može pomoći pronaći rješenje ili sagledati stvari iz drugog kuta . Poslušajte njegova/njene pritužbe. Čak i ako ne mislite da je problem zabrinjavajući, zapamtite da on može biti vrlo važan za nekoga tko odrasta. Uvijek držite vrata komunikacije otvorenima, čak i ako Vaš adolescent želi komunikaciju izbjeći.
- 24. Što roditelji mogu JOŠ učiniti ... Zamijeniti sram i kaznu s pozitivnim potkrjepljenjem dobrog ponašanja. Sram i kazna mogu u adolescenta izazvati osjećaje bezvrijednosti i neadekvatnosti. Dozvolite svom adolescentu da pogriješi . Pretjerano zaštićivanje ili donošenje odluka umjesto njih može se protumačiti kao manjak vjere u njihove sposobnosti što može dovesti do osjećaja manjka samouvjerenosti.
- 25. Što roditelji mogu JOŠ učiniti ... Ne očekujte da Vaš adolescent čini čitavo vrijeme upravo ono što Vi zahtjevate. Dajte mu da diše! Ne forsirajte svog adolescenta da ide onim putem kojim Vi želite. Izbjegavajte pokušavanje da ponovno proživljava Vašu mladost. Prihvatite njegovu/njezinu originalnost!
- 26. Ukoliko se osjećate neposobnima doprijeti do Vašeg djeteta ili ako se jako brinete - - potražite pomoć kvalificiranih stručnjaka -razgovarajte sa školskim savjetnikom ili psihologom . Obiteljski centar – savjetovanje roditelja! Udruga Veranda –savjetovanje mladih četvrtkom od 17 do 19 sati! Što roditelji mogu JOŠ učiniti ...
- 27. Zahvaljujem na pozornosti! Sretno! [email_address]