2. Nikola je roen 28. juna 1856. godine
po starom, odnosno 10. jula po novom
kalendaru u Smiljanu u Lici, kao etvrto dete
od petoro dece Milutina, srpskog pravoslavnog
sve邸tenika, i majke Georgine, u Vojnoj
krajini Austrijskog carstva nedaleko od granice
sa Osmanskim carstvom
3. Smatra se da je Nikola Tesla upravo od majke
nasledio sklonost ka istra転ivakom radu.
Teslini roditelji su, osim njega, imali sina
Daneta i kerke Angelinu i Milku, koje su bile
starije od Nikole, i Maricu, najmlae dete u
porodici Tesla. Dane je poginuo pri padu s
konja kad je Nikola imao pet godina i to je
ostavilo veliki trag u porodici.
4. Prvi razred osnovne 邸kole pohaao je u
rodnom Smiljanu. Otac Milutin rukopolo転en je
za protu u Gospiu, te se porodica preselila u
ovo mesto 1862. godine. Preostala tri razreda
osnovne 邸kole i trogodi邸nju Ni転u realnu
gimnaziju zavr邸io je u Gospiu.
5. Te邸ko se razboleo na kraju treeg razreda
邸kole 1870. godine. S jeseni je oti邸ao
u Rakovac kraj Karlovca da zavr邸i jo邸 tri
razreda Velike realke. Maturirao je 24.
jula1873. godine u grupi od svega sedam
uenika sa vrlo dobrim uspehom jer je
iz nacrtne geometrije bio dovoljan. Tada je
imao 17 godina.
6. Nakon zavr邸ene mature vratio se u Gospi
i ve prvi dan razboleo od kolere. Bolovao
je devet meseci. U tim okolnostima uspeo
je da ubedi oca da mu obea da e ga
umesto na bogosloviju upisati na studije
tehnike.
7. Tesla umire od sranog udara sam u
hotelskom apartmanu 3327 na 33. spratu
Njujorker hotela 7. januara[36] 1943.
godine u 87. godini 転ivota. Zvanino je
zabele転eno da je umro od srane
tromboze, 7. januara 1943. godine u 22
asa i 30 minuta. I pored prodaje patenata
u oblasti naizmeninih struja, Tesla umire
siroma邸an i u dugovima
8. Godine 1886. Tesla u Njujorku osniva svoju
kompaniju, Tesla elektrino osvetljenje i
proizvodnja
Prvobitni osnivai se nisu slo転ili sa Teslom oko
njegovih planova za uvoenje motora na
naizmeninu struju i na kraju je ostao bez
finansijera i kompanije.
9. Tesla je radio u Njujorku kao obian radnik od
1886. do 1887. godine da bi se prehranio i
skupio novac za svoj novi poduhvat. Prvi
elektromotor na naizmeninu struju bez etkica
je uspeo da konstrui邸e 1887. godine, i
demonstrirao ga pred Amerikim dru邸tvom
elektroin転enjera1888. godine.
10. Od 1893. do 1895. godine Tesla istra転uje naizmenine struje
visokih frekvencija. Uspeva da proizvede naizmeninu struju
napona od milion volti koristei Teslin kalem i prouavao
je povr邸inski efekat visokih frekvencija u provodnim
materijalima, bavio se sinhronizacijom elektrinih kola i
rezonatorima, lampom sa razreenim gasom koja svetli bez
転ica, be転inim prenosom elektrine energije i prvim prenosom
radio-talasa. no se prate.
11. Aprila 1887. godine Tesla poinje istra転ivanje onoga
邸to e kasnije biti nazvano X-zracima koristei
vakuumsku cev sa jednim kolenom (slinu njegovom
patentu 514170). Ovaj ureaj je drugaiji od drugih
ranih cevi za Iks-zrake jer nije imao elektrodu-metu.
Savremen izraz za fenomen koji je razlog ovakvog
dejstva ureaja je probojno zraenje. Do 1892.
godine je Tesla ve bio upoznat sa radom Vilhelma
Rendgena i njegovim pronalaskom efekata X-zraka.
12. Od 1943. Tesla se smatra pronalazaem radija, koji je predlo転en u
patentu predatom Patentnom birou SAD 20. marta 1900. Pre toga se
prvenstvo u ovom pronalasku davalo Markoniju, koji je imao vi邸e
poslovnog duha.
Izmislio je elektrini asinhroni motor sa polifaznim alternatorom, sa tri
faze u obliku zvezde, i sa komutatorom. Nikola Tesla je
koristio jonizovane gasove za transformaciju elektrine energije na
principima Volte, Herca i Faradeja, a po zakonima indukcije.
Bio je glavni promoter tehnike prenosa elektrine
energije naizmeninom strujom
13. Godine 1889. zainteresovao se za visoke frekvencije i realizovao
generator frekvencije od 15 kiloherca.
Poev od 1896, eksperimentisao je sa daljinskim upravljanjem.
Razvio je Teslinu bobinu, na principu Hercovog oscilatora, 邸to je bio
prvi projektovani oda邸ilja talasa. Time je postavio
temelje teleautomatike. Imao je ideju da e se jednoga dana
be転inom telegrafijom upravljati vozilima bez posade udaljenim
stotinama kilometara. Nainio je dva plovea objekta kojima se
upravljalo telekomandama, od kojih je jedan mogao da roni. Njegovi
patenti iz 1895. su u stvari specifikacije torpednog amca bez
posade, koji bi nosio 邸est torpeda dugih 4,20 metara.