ПисмоSrpska škola u inostranstvuУченици се упознају са настанком и развојем писма уз посебан осврт на словенску писменост, прва писма старословенског језика и ћириличне споменике.
„Слон из ципеле“ Дејана Алексића – прича о дому и идентитетуSrpska škola u inostranstvuСтручни семинар Друштва за српски језик и књижевност Србије „Савремени изазови наставе српског као завичајног језика ‒ проблем прилагођавања градива”, 15. и 16. август 2022.
Методички приступ усвајању африката на три нивоа у српском језику као завичајномSrpska škola u inostranstvu Стручни семинар Друштва за српски језик и књижевност Србије „Савремени изазови наставе српског као завичајног језика ‒ проблем прилагођавања градива”, 15. и 16. август 2022.
2. Svoje ime je dobio je po dedi sa očeve strane. Školovanje je započeo u rodnom mestu, gde je proveo
najbezbrižnije godine svog života.
Nakon nesrećnog slučaja, prilikom koga je porodici Tesla poginuo sin prvenac, Dane, porodica se preselila u
Gospić gde je mladi Nikola nastavio školovanje. Školujuci se u Gospiću, a kasnije na Visokoj realnoj gimnaziji u
Karlovcu, njega je morila činjenica da će nakon toga morati da nastavi porodičnu tradiciju i da postane sveštenik.
Ta činjenica mu nije davala mira budući da su ga iskreno zanimale prirodne nauke. Po završetku karlovačke
gimnazije, na raspustu, vrativši se u Gospić mladi Tesla se razboleo od kolere. U to vreme ova opaka bolest
odnosila je veliki broj života.
“U jednom od samrtnih trenutaka za koje su mislili da su mi poslednji, otac je uleteo u moju sobu. Još uvek
pamtim njegovo bledo lice dok je pokušavao da me razveseli, nesigurnim glasom. Rekoh mu:
-Možda bih mogao da se oporavim ako mi dopustiš da studiram tehniku.
-Ići ćeš u najbolju tehničku školu na svetu, odgovorio je svečano, a znao sam da tako i misli.”
Kako je, zaista, i usledio čudesan oporavak, kao što mu je otac i obećao Nikola Tesla je 1875. godine upisao Višu
tehničku školu u Gracu. Na tim, toliko željenim studijama, Tesla je iskazao više nego potrebnog interesovanja za
savladavanje predmeta. Na taj način je želeo da svome ocu pokaže kako nije pogrešio što mu je dozvolio da se
posveti izučavanju tajni matematike, fizike i mašinstva. Ipak, i pored priznanja profesora koje je dobijao u
svedočanstvima, njegov otac kao da je bio nezainteresovan za sinovljeve uspehe.
“To je skoro ubilo moju ambiciju; ali kasnije kada je otac umro, potreslo me je kada sam našao zavežljaj pisama
koja su moji profesori pisali predlažući mu da me ispiše sa fakulteta, ukoliko neće da se ubijem prekomernim
radom.”
4. “U jednom od samrtnih trenutaka za koje su mislili da su mi poslednji, otac je uleteo u
moju sobu. Još uvek pamtim njegovo bledo lice dok je pokušavao da me razveseli,
nesigurnim glasom. Rekoh mu:
-Možda bih mogao da se oporavim ako mi dopustiš da studiram tehniku.
-Ići ćeš u najbolju tehničku školu na svetu, odgovorio je svečano, a znao sam da tako
i misli.”
Kako je, zaista, i usledio čudesan oporavak, kao što mu je otac i obećao Nikola Tesla
je 1875. godine upisao Višu tehničku školu u Gracu. Na tim, toliko željenim studijama,
Tesla je iskazao više nego potrebnog interesovanja za savladavanje predmeta. Na taj
način je želeo da svome ocu pokaže kako nije pogrešio što mu je dozvolio da se
posveti izučavanju tajni matematike, fizike i mašinstva. Ipak, i pored priznanja
profesora koje je dobijao u svedočanstvima, njegov otac kao da je bio
nezainteresovan za sinovljeve uspehe.
“To je skoro ubilo moju ambiciju; ali kasnije kada je otac umro, potreslo me je kada
sam našao zavežljaj pisama koja su moji profesori pisali predlažući mu da me ispiše
sa fakulteta, ukoliko neće da se ubijem prekomernim radom.”
6. Kako je, zaista, i usledio čudesan oporavak, kao što mu
je otac i obećao Nikola Tesla je 1875. godine upisao
Višu tehničku školu u Gracu. Na tim, toliko željenim
studijama, Tesla je iskazao više nego potrebnog
interesovanja za savladavanje predmeta.
Na taj način je želeo da svome ocu pokaže kako nije
pogrešio što mu je dozvolio da se posveti izučavanju
tajni matematike, fizike i mašinstva. Ipak, i pored
priznanja profesora koje je dobijao u svedočanstvima,
njegov otac kao da je bio nezainteresovan za sinovljeve
uspehe.
8. “To je skoro ubilo moju ambiciju; ali
kasnije kada je otac umro, potreslo me je
kada sam našao zavežljaj pisama koja su
moji profesori pisali predlažući mu da me
ispiše sa fakulteta, ukoliko neće da se
ubijem prekomernim radom.”
10. U Gracu, na tim studijama Tesli se rodila ideja o
stvaranju obrtnog polja. Kada je jednom od
svojih profesora izložio ideju da bi možda bilo
moguće pokretati motor bez četkica dobio je
sledeći odgovor:
“Možda će gospodin Tesla da uradi velike stvari,
ali mu sigurno neće uspeti da uradi ovo. To bi
bilo kao kad bi se jedna konstantna privačna sila
kao što je gravitacija preobratila u rotacionu. To
je perpetuum mobile, nemoguća ideja.”
12. Godine 1879. Nikola Tesla je dobio svoje prvo
nameštenje, počeo je da radi kao pomoćni inženjer u
Mariboru. Iste godine umro mu je otac i da bi ispunio
očevu zelju da završi fakultet 1880.
Tesla upisuje fakultet u Pragu. Nekoliko godina, koje su
usledile, predstavljale su značajan period u karijeri
Nikole Tesle. Nakon rada u Budimpešti u Centralnom
telefonskom uredu, usledio je izum obrtnog magnetnog
polja (februara 1882.).
Te iste godine na preporuku svojih predpostavljenih
dobio je zaposlenje u Parizu u Edisonovom
kontinentalnom društvu. Tu je proveo dve godine na
raznim i vrlo odgovornim poslovima a kako njegovo
umeće nije moglo da prođe nezapaženo preporučen je i
samom Edisonu.
Edison je u to vreme bio najznačajnija ličnost tehnike u
Americi, heroj elektrike koga je slavila cela nacija. On je
Tesli 1884. godine dao posao u svojoj laboratoriji u
Njujorku, ali njihova saradnja nije dugo trajala.
14. Nezadovoljan odnosom predpostavljenih prema svome radu, Nikola
Tesla je već naredne 1885. napustio Edisona i uz pomoć nekih
investitora osnovao “Tesla Arc Light Co”. U početku, zbog obaveza
prema investitorima, morao je da radi u oblasti lučnih svetiljki, ali je
nakon toga krenuo u realizaciju svojih projekata iz oblasti polifaznih
naizmeničnih struja. Nakon predavanja “Novi sistem motora i
transformatora naizmenične struje” 16. maja 1888. koje je odrzao
pred Američkim institutom elektroinženjera (AIEE), Tesla je dobio
ponudu od firme Vestinghaus (Westinghouse) za otkup patenata iz
oblasti polifaznih struja.
Usledile su godine u kojima je Tesla sa Vestinghausovim
inženjerima radio na praktičnoj primeni svojih izuma. Tridesetog jula
1891. Nikola Tesla je dobio američko državljanstvo.
16.
Dobar deo 1892. Tesla je proveo u Evropi. Tu je kroz mnogobrojna predavanja
promovisao svoje ideje. Svoje predavanje “Eksperimenti sa naizmeničnim strujama
visokih napona i visokih frekfencija” održao je u Engleskoj pred Institutom
elektroinženjera i pred Kraljevskim institutom. Isto predavanje ponovio je u Parizu
pred interacionalnim društvom električara i Francuskim društvom za fiziku. Stigao je i
da jedini put u životu poseti Beograd gde je ostao tri dana. Takode te 1882. godine
Tesla je ostao i bez drugog roditelja. Umrla mu je majka i taj gubitak mu je strašno
teško pao.
Nakon povratka u Ameriku usledila je nova borba. Zagovornici upotrebe
jednosmerne, ujedno i protivnici korišćenja naizmenicne struje osuli su drvlje i
kamenje kritikujuci i upozoravajuci na opasnosti koje njena upotreba donosi. Trijumf,
u ovom sukobu poznatom kao “Rat struja”, su 1893. odneli oni koji su imali malo više
vizionarstva sa sobom. Svetska izložba u Čikagu je te godine bila osvetljena uz
pomoć naizmenične struje.
Usledilo je istraživanje na polju bežičnog prenosa signala i energije. Ssvoju ideju i
nameru da svoje istraživanje uputi u tom smeru Tesla je javno izneo u govoru
prilikom puštanja u pogon elektrane na Nijagarinim vodopadima 1897.
Kakav li je bio izraz lica ljudi kojima neko, tek sto su doživeli prenos električne
energije na veću udaljenost, priča o prenosu iste bez žica?
18. Veliku misteriju predstavljaju Teslina istraživanja na
ovom polju. Iako je proveo skoro godinu dana u
Kolorado Springsu (1899-1900), i vodio iscrpan dnevnik
o svojim istraživanjima, do šire upotrebe bežičnog
prenosa električne energije do dana današnjeg nije
došlo. Tesla je imao nameru da iskoristi gornje slojeve
Zemljine kugle kako bi energiju sa jednog preneo na
drugi kraj sveta. Neka svoja otkrića opisao je u eseju
“Problem povećanja ljudske energije”, koji je izazvao
široko interesovanje naučnog i poslovnog sveta.
20. Verovatno i sam zaintrigiran esejem J.P. Morgan (John Pierpont Morgan 1837-1913),
u to vreme jedan od najbogatijih ljudi Amerike, ponudio je finansijsku podršku Tesli.
Do saradnje je došlo na projektu “Svetski radio sistem” koji je Tesla vodio u svojoj
laboratoriji na Long Ajlendu. Već posle godinu dana 1901. Morgan je naučniku
uskratio finansije. Povod za prestanak saradnje je bilo prvo uspesno transantlantsko
bežično slanje radio poruke, koje je izveo Markoni (Guglielmo Marconi 1874- 1937).
Tesla je Morganu tada priznao da je on tako nešto mogao da učini odavno, ali da to
nije cilj njegovog istraživanja. Morgan je bio besan zbog ove, kako je on smatrao,
utaje i više nije nikada sarađivao sa Teslom.
Tesla se nekako snalazio na ovom projektu do 1905. kada je i potpuno iscrpeo izvore
finansiranja i bio je primoran da ga napusti. Usledile su godine u kojima je on radio na
usavršavanju postojećih i patentiranju novih pronalazaka u oblasti mašinstva. Te
godine su bile dosta teške za njega. Javnost se podsetila velikog genija 1917. kada
mu je dodeljena Edisonova medalja, najveće američko odličje u oblasti tehnike. 1919.
Nikola Tesla je objavio svoju autobiografiju kroz seriju članaka u časopisu Electrical
Experimenter. Za ljude, koji mu nisu bili bliski, vesti od Tesle su stizale kroz novinske
članke u kojima su mogli da pročitaju njegove često i previše senzacionalne izjave.
22. Tesla se nekako snalazio na ovom projektu do 1905.
kada je i potpuno iscrpeo izvore finansiranja i bio je
primoran da ga napusti. Usledile su godine u kojima je
on radio na usavršavanju postojećih i patentiranju novih
pronalazaka u oblasti mašinstva. Te godine su bile dosta
teške za njega. Javnost se podsetila velikog genija 1917.
kada mu je dodeljena Edisonova medalja, najveće
američko odličje u oblasti tehnike. 1919. Nikola Tesla je
objavio svoju autobiografiju kroz seriju članaka u
časopisu Electrical Experimenter. Za ljude, koji mu nisu
bili bliski, vesti od Tesle su stizale kroz novinske članke u
kojima su mogli da pročitaju njegove često i previše
senzacionalne izjave.
24. Izjave poput “Kako signalizirati na Mars” ili “Rasturanje
tornada” i nisu baš doprinosile njegovom ugledu. Tada
su se više smatrale plodom bujne mašte nego li
mogućim naučnim dostignućima. Tesla je nekako
opstajao uz pomoć prijatelja i skromne penzije koju je
nerado prihvatio od tadašnje jugoslovenske vlade.
Njegovo zdravlje se značajno pogoršalo nakon smrti
njegovih prijatelja Roberta Andervuda Džonsona (Robert
Underwood Johnson) i Ričmonda Pirsona Hobsona
(Richmond Pearson Hobson) 1937. Te godine je doživeo
i saobraćajnu nesreću - udario ga je taksi dok je prelazio
ulicu.
26. Skoro sam, bez porodice, i samo u
društvu sestrića Save Kosanovića (sin
Marice Kosanović) i par prijatelja, Tesla se
retko pojavljivao u javnosti u poznim
godinama svog života. Izuzetak je bila
poseta Kralja Petra II Karađorđevića koji je
došao da se upozna sa Teslom u
njegovom apartmanu u junu 1942.
28. Godine 1943. petog januara Tesla je pozvao američko vojno
ministarstvo. U kratkom razgovoru veliki naučnik je američkoj vojsci
ponudio tajne svog super oružja. Oficir nije shvatio o kome se radi i
verovatno misleći da je u pitanju šaljivdžija ili ludak obećao je da će
se javiti kasnije.
U osamdeset i sedmoj godini u hotelu Njujorker 7. januara 1943.
godine prestalo je da kuca srce ovog plemenitog naučnika. U
katedrali sv. Jovana Bogoslova 12. januara okupilo se dve hiljade
ljudi među kojima je bio veliki broj pronalazača, dobitnika Nobelove
nagrade, svetski priznatih imena iz oblasti elektrotehnike,
jugoslovenskih diplomata.
30. Dva dana ranije tadašnji gradonačelnik Njujorka Fiorelo La Gvardija
(Fiorello LaGuardia) održao je posmrtni govor koji je radio Njujork
direktno prenosio.
…Tesla je bio veliki humanista-čist naučni genije - pesnik u nauci…
On je činio izvanredne, zapanjujuce, čudesne stvari u toku svog
života. Činio je to jednostavno da bi služio ljudskom rodu- a za svoje
usluge nije tražio ništa.
Novac - on za njega nije mario.
Počast - ko je taj neko ko može da počastvuje drugog.
To je bio njegov stav.
Zahvalnost - on je nije očekivao niti je tražio…
Onaj značajni deo Tesle živi u njegovom dostignuću koje je
ogromno-skoro nemoguće da se izračuna-koje je sastavni deo
naseg života i sastavni deo naše civilizacije, nase svakodnevnice
našeg tekućeg napora…”
32. Posmrtni ostaci jednog od najvećih ljudi, koji su živeli u
prošlom veku, nalaze se u muzeju Nikole tesle u
Beogradu u urni idealnog sfernog oblika.
Danas se u svetu ime Nikole Tesle uzvikuje glasno, sa
puno poštovanja, što ovaj čovek i zaslužuje. Brojna
udruženja, studentske i inženjerske organizacije, čuvaju
uspomenu na velikana svetske nauke. O njemu su
napisane mnoge knjige, ispričane razne i moguće i
nemoguće teorije, ali je samo jedna istina. Nikola Tesla
je bio veliki naučnik, čovek bez čijih bi izuma teško mogli
da živimo ovako kako živimo - sa puno komfora i
slobode koju nam pruža električna struja. Naša je
dužnost da, u znak zahvalnosti, ne dozvolimo da se
njegovo ime ikada zaboravi.
34. Poslednje godine života je proveo bez novca i u društvu
sa golubovima. Tesla je navodno na romantičan način
bio vezan za jednog belog goluba. Priča kaže kako je
ptica sa svetlom u svojim očima doletla da mu saopšti
kako umire. Nakon što je golub uginuo te 1922. godine,
Tesla je znao da je njegov životni rad je završen te je
navodno rekao: “Voleo sam tu golubicu kao što čovek
voli žene, a i ona me je volela. Dok sam je imao,
postojala je i svrha mog života.”
Tesla je umro bez novca 1943. u dobi od 87 godina u
New Yorku u hotelskoj sobi koju je delio s jatom
golubova. Ugao jedne ulice u New Yorku je 1994. godine
dobio ime po Tesli. Bilo je to mesto blizu kojeg se
nalazio park u kome je on često hranio golubove.
36. Od boravka velikog naučnika srpskog porekla Nikole Tesle u
Beogradu, danas se navršava tačno 120 godina.
Tesla (1856-1943) je u jedinu posetu Beogradu doputovao 1. juna
1892, a sledećeg dana ga je, sa ministrom prosvete Androm
Mitrovićem, u svečanu audijenciju primio tadašnji kralj
Srbije Aleksandar Obrenović.
U Beogradu je proveo ukupno 31 sat, od 1. do 3. juna i odlikovan je
Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Tokom boravka u Beogradu on je posetio i Narodni muzej i Veliku
školu (odnosno Univerzitet), gde se obratio studentima i
profesorima, a sa fizičarem Đorđem Stanojevićem, zaslužnim za
početke elektrifikacije Srbije, razgovarao je o započetoj gradnji
električne centrale u Beogradu.
“Ja sam, kao što vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gde se
ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i
radom podižete slavu Srpstva u svetu”, rekao je Tesla obraćajući se
studentima.
38. Nedaleko od današnje Mostarske petlje,
na Topčiderskom brdu, najverovatnije u
vili kod Vajfertove pivare, priređena je
velika manifestacija u njegovu čast.
Između ostalih, tom prilikom pozdravio ga
je i veliki srpski pesnik, lekar Jovan
Jovanović Zmaj, pročitavši pesmu
dobrodošlice Tesli. Tesla je inače bio veliki
poštovalac Zmaja i prevodio ga je na
engleski.
39. Ne znam šta je, jel’ suština
Il’ to čini samo mis’o
Čim smo čuli dolaziš nam,
Odmah si nas elektris’o.
Na što žice sprovodnice
Elektrika juri širom,
Vazduhom će biti spoja
(Posle možda i etirom).
Stoji stablo, stoji Srpstvo,
Majka svakom listu – sinu ;
Najsvežiji list mu trepnu
Pa odleti u daljinu.
Ti nam Tesla, ti vrliče,
Ode letom jače struje
U daleku Kolumbiju,
Da ti umlje kolumbuje.
I ti, Tesla, u kojem seIspolinske misli roje,
Tebe vraća neodolje,
Da poljubiš stablo svoje.
Ljubi stablo, dojčine mu,
Sisni dojku, sine vrli;
Svaka grana srpskog stabla
Tesli tepa, Teslu grli.
Beograd je danas sretan
Rukujuć’ se s srpskom dikom
I otkriva srce svoje
Pred Srbinom velebnikom.
No ti moraš opet natrag
Sastanak nam kratko traja
Al’ toplotu nosi sobom
Bratimskoga zagrljaja
Ostvarena j’ mis’o tvoja
Mis’o divna i golema:
Među nama biće veza,
A daljine nema, nema.
Razumeće listak sveži
Svaku žilu svoga stabla,
Spajaće nas elektrika
(Elektrika naših srca)
I bez žice i bez kabla.
41. Nikola Tesla, ganut pesmom skočio je i
sa suzama poljubio pesnikovu
ruku. Mnogi su zaplakali.
„Kad mi je bilo najteže u Americi i kada
sam bio od svih odbačen i neshvaćen, s
gorkim suzama čitao sam Vašu poeziju, a
sada Vam obećavam da ću Vaše stihove
prevesti na engleski jezik i u Americi
objaviti“, rekao je tadaTesla Zmaju.