ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo
ԾᲹǻ岹ٲ첹
ԾᲹǻ岹ٲ첹
 Jedna

od glavnih funkcija operativnog sistema
jeste upravljanje spoljašnjim jedinicama i rad
sa podacima koji se nalaze na njima. Usled
toga podaci moraju biti organizovani na
određeni način. Logička organizacija podataka
podrazumeva njihovo smeštanje po
direktorijumima. Fizička organizacija razmatra
čuvanje podataka na fizičkim jedinicama
memorije (prvenstveno spoljašnjim
jedinicama).
ԾᲹǻ岹ٲ첹
 Osnovni

pojmovi kojima se koristimo su:
 datoteka (fajl, eng. File)
 direktorijum (katalog, folder, eng. Folder)
 adresa
 prečica (eng. Shortcut) – ovaj pojam se
vezuje za samo radno okruženje i ne
predstavlja niti logičku niti fizičku
organizaciju podataka
Datoteka
 Datoteka

ili fajl predstavlja osnovni nosilac
podataka. Veoma je teško definisati pojam
fajla, ali jedna od uobičajenih definicija glasi:
“Fajl predstavlja najmanju logičku celinu”.
Pod najmanjom logičkom celinom ovde se
podrazumeva šta je to što bi moglo da se
predstavi u formatu datoteke a da je
razumljivo korisniku. Datoteka može biti tekst
(par reči, nekoliko strana do celih knjiga),
slika, zvučni zapis, video zapis…
Datoteka
 Svaka

datoteka mora da ima svoje ime. Ime određuje
korisnik prilikom kreiranja same datoteke ili je već
određena od strane drugog korisnika. Maksimalni
broj znakova koji je moguće koristiti prilikom
imenovanja datoteke je 256. Potrebno je voditi računa
o tome koji znaci nisu dozvoljeni u imenima. U ovaj
skup spadaju sledeći znaci: ” * : /  ? < > | ?.
(uključujući i tačku).
Datoteka
 Nakon

imena datoteke sledi tačka iza koje ide
ekstenzija. Ekstenzija je obično predstavljena za 3
slova i označava tip datoteke – određuje koju vrstu
podataka sadrži datoteka. U grafičkom radnom
okruženju tip datoteke je pored ekstenzije i vizuelno
definisan izgledom ikone. Ovo su samo neki od
primera ikona sa odgovarajućim ekstenzijama i šta
one predstavljaju.
Datoteka
Datoteka
 Nad

datotekama su definisani i takozvani meta podaci
(meta data) koji se automatski kreiraju (kada je
datoteka kreirana, kada je menjana, kada joj je
pristupljeno, ko je kreirao datoteku…). U grafičom
radnom okruženju ovi podaci se mogu videti kada se
pozove pomoćni meni (desni klik na ikonu fajla) a
zatim izabere stavka „Properties”.
Direktorijum
 Direktorijum

(fascikla, katalog, folder eng. Folder)
koncept koji se koristi za organizaciju podataka na
računaru. Osmišljen je tako da se unutar
direktorijuma mogu „smestiti” datoteke i drugi
direktorijum. Često se definiše kao skup logički
povezanih podataka.
Direktorijum
 Svaki

direktorijuma mora da ima svoje ime a sam
direktorijum nema veličinu. U grafičkom okruženju
operativnog sistema Windows direktorijum je
predstavljen ikonicom fascike (fascikla – eng.
Folder). Kod Linux-olikih operativnih sistema
direktorijum je u suštini datoteka koja sadrži spisak
svih datoteka i drugih direktorijuma koji predstavljaju
njegov sadržaj.
Stablo podataka
 Kao

posledica mogućnosti smeštanja direktorijuma
(poddirektorijum) unutar drugog direktorijuma javlja
se struktura koja se zove stablo podataka i ima strogo
definisanu hierarhisku strukturu. Izgled takvog
„stabla” može se videti na sledećoj slici:
Stablo podataka
Stablo podataka
 Kao

što je već rečeno, svaki direktorijum može
sadržati poddirektorijume i/ili datoteke. Primer –
direktorijum I godina ima poddirektorijume I-1, I-2,
I-3 i I-4 i datoteke Razredne starešine.doc i Predmetni
nastavnici.doc. Svi direktorijumi su raspoređeni po
nivoima. Na nultom nivou nalazi se koreni
direktorijum koji je označen obrnutom kosom crtom
(eng. backslash – ).
Stablo podataka
 Ovo

je osnovni direktorijum u organizacijonoj
strukturi stabla i od njega polaze svi ostali
direktorijumi. Iz ovog direktorijuma se vidi
kompletan sadržaj prvog nivoa. Sadržaj
drugog nivoa je vidljiv samo delimično i samo
onaj deo koji je vezan za trenutno aktivni
direktorijum. Npr. ukoliko je trenutno aktivan
direktorijum Osnovna škola prvog nivoa,
direktorijumi drugog nivoa I godina do IV
godina neće biti vidljivi.
Stablo podataka
 Unutar

istog direktorijuma NE MOGU postojati dva
direktorijuma sa istim imenom.
 Unutar istog direktorijuma NE MOGU postojati dve
datoteke sa istim imenom i ekstenzijom. Može se
desiti situacija da postoje dve datoteke sa istim
imenom ali različitom eskstenzijom (npr. unutar
direktorijuma I godina moguće je kreirati datoteku
Predmetni nastavnici.txt).
Stablo podataka
 Kao

što se vidi na prethodnoj slici postoje dve
datoteke sa istim imenom (Predmetni nastavnici.doc)
ali se nalaze u različitim direktorijumima (I godina i
I-3). Ove dve datoteke mogu i ne moraju da budu
istog sadržaja.
Stablo podataka
 Dakle,

datoteka nije samo određena svojim imenom i
ekstenzijom već i direktorijumom u kojem se nalazi.
Puno „ime” datoteke naziva se ADRESA. Adresa se
dobija tako što se navede naziv uređaja (spoljašnja
jedninica memorije) na kome je datoteka sačuvana.
Nazivi ovih jedinica označeni su slovima abecede:
Stablo podataka
 A:

i V:- oznake za disketne jedinice (ova vrsta
uređaja je veoma retka)
 C: – oznaka diska (hard disk), pored ove oznake,
ukoliko je disk podeljen na više logičkih celina
(particije) mogu se naći i oznake D: E: …
 oznake za CD/DVD uređaje zavise od broja particija
na disku (obično je označena sa E:)
 oznake za fleš memorije zavisi od USB priključka na
koji je priključena i od broja datih uređaja koji su
priključeni.
Stablo podataka
 Nakon

naziva uređaja sledi oznaka za koreni
direktorijum (  ) iza koga sledi naziv direktorijuma sa
prvog nivoa, direktorijuma sa drugog nivoa
razdvojenih obrnutom kosom crtom (  ) i tako sve
dok se ne dođe do direktorijuma u kome je datoteka.
Zatim se navodi i ime same datoteke sa ekstenzijom.
Za primer sa slike možemo napisati sledeće adrese:
Stablo podataka
 C:gimnazijapetnaestaI

godinaPredmetni

nastavnici.doc
 C:gimnazijapetnaestaI godinaI3Predmetni nastavnici.doc
 Dakle, datoteka je JEDNOZNAČNO
određena svojom adresom!!! NE MOGU
postojati dve datoteke sa istom adresom!!!
Prečica
 Prečica

(eng. shortcut) predstavlja ikonu koja sadrži
isključivo adresu datoteke ili direktorijuma.
Dvostrukim klikom na ikonu prečicu pokrenuće se
prozor direktorijuma ili datoteke koja je sačuvana u
prečici.

More Related Content

What's hot (20)

Нервна ћелија - Миа Вишњић
Нервна ћелија - Миа ВишњићНервна ћелија - Миа Вишњић
Нервна ћелија - Миа Вишњић
Violeta Djuric
Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencijaVeštačka inteligencija
Veštačka inteligencija
Nikola Milosevic
Struktura racunarskog sistema
Struktura racunarskog sistemaStruktura racunarskog sistema
Struktura racunarskog sistema
Miroslav Vidović
13 i 14 ČAS :Merenje i kontrola
13 i 14 ČAS :Merenje i kontrola13 i 14 ČAS :Merenje i kontrola
13 i 14 ČAS :Merenje i kontrola
zoran miljakovic zoran miljakovic
Internet servisi
Internet servisiInternet servisi
Internet servisi
Miroslav
Decija prava
Decija pravaDecija prava
Decija prava
MomiloPopovi
Alati i masine
Alati i masineAlati i masine
Alati i masine
Zoki72
Uvod u html - osnovna škola
Uvod u html - osnovna školaUvod u html - osnovna škola
Uvod u html - osnovna škola
Darko Vasilic
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
Ena Horvat
Pretraživanje na internetu 02
Pretraživanje na internetu 02Pretraživanje na internetu 02
Pretraživanje na internetu 02
Miroslav
Nervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građaNervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građa
Ena Horvat
sistem gradnje u gradjevinarstvu i vrste gradj.objekata
sistem gradnje u gradjevinarstvu i vrste gradj.objekatasistem gradnje u gradjevinarstvu i vrste gradj.objekata
sistem gradnje u gradjevinarstvu i vrste gradj.objekata
Ana Todorovic
Појам и подела материјала 5.разред
Појам и подела материјала  5.разредПојам и подела материјала  5.разред
Појам и подела материјала 5.разред
OŠ"Petar Petrović Njegoš"
Internet pretrazivaci
Internet pretrazivaciInternet pretrazivaci
Internet pretrazivaci
JekaBieber
Proizvodne mašine
Proizvodne mašineProizvodne mašine
Proizvodne mašine
Ana Todorovic
6. Uvod u informatiku - Hardver i softver računara
6. Uvod u informatiku - Hardver i softver računara6. Uvod u informatiku - Hardver i softver računara
6. Uvod u informatiku - Hardver i softver računara
Zoran Ilić

Viewers also liked (12)

Komandna linija u windows operativnom sistemu
Komandna linija u windows operativnom sistemuKomandna linija u windows operativnom sistemu
Komandna linija u windows operativnom sistemu
Zorica Stošić
Rad sa direktorijumima idatotekama
Rad sa direktorijumima idatotekamaRad sa direktorijumima idatotekama
Rad sa direktorijumima idatotekama
majapts
Koncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodelaKoncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodela
majapts
Informatika teorija
Informatika teorijaInformatika teorija
Informatika teorija
ljiljanans66
Organizacija podataka u_windows-u (3)
Organizacija podataka u_windows-u (3)Organizacija podataka u_windows-u (3)
Organizacija podataka u_windows-u (3)
Jasmina Profil
Zadavanjekomandi
ZadavanjekomandiZadavanjekomandi
Zadavanjekomandi
majapts
Uvod u informatiku za 1. razred srednjih skola
Uvod u informatiku za 1. razred srednjih skolaUvod u informatiku za 1. razred srednjih skola
Uvod u informatiku za 1. razred srednjih skola
Dragan Bjelic
Prozori (Windows)
Prozori (Windows)Prozori (Windows)
Prozori (Windows)
Bonzita
Koncept prozora i njihova podela1
Koncept prozora i njihova  podela1 Koncept prozora i njihova  podela1
Koncept prozora i njihova podela1
Marailicc
Untitled Presentation
Untitled PresentationUntitled Presentation
Untitled Presentation
lalvarezalmeda
Koncept prozora i njihova primena
Koncept prozora i njihova primenaKoncept prozora i njihova primena
Koncept prozora i njihova primena
DanicaKoljanin11
Komandna linija u windows operativnom sistemu
Komandna linija u windows operativnom sistemuKomandna linija u windows operativnom sistemu
Komandna linija u windows operativnom sistemu
Zorica Stošić
Rad sa direktorijumima idatotekama
Rad sa direktorijumima idatotekamaRad sa direktorijumima idatotekama
Rad sa direktorijumima idatotekama
majapts
Koncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodelaKoncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodela
majapts
Organizacija podataka u_windows-u (3)
Organizacija podataka u_windows-u (3)Organizacija podataka u_windows-u (3)
Organizacija podataka u_windows-u (3)
Jasmina Profil
Zadavanjekomandi
ZadavanjekomandiZadavanjekomandi
Zadavanjekomandi
majapts
Uvod u informatiku za 1. razred srednjih skola
Uvod u informatiku za 1. razred srednjih skolaUvod u informatiku za 1. razred srednjih skola
Uvod u informatiku za 1. razred srednjih skola
Dragan Bjelic
Prozori (Windows)
Prozori (Windows)Prozori (Windows)
Prozori (Windows)
Bonzita
Koncept prozora i njihova podela1
Koncept prozora i njihova  podela1 Koncept prozora i njihova  podela1
Koncept prozora i njihova podela1
Marailicc
Koncept prozora i njihova primena
Koncept prozora i njihova primenaKoncept prozora i njihova primena
Koncept prozora i njihova primena
DanicaKoljanin11

Similar to ԾᲹǻ岹ٲ첹 (14)

Rad sa datotekama
Rad sa datotekamaRad sa datotekama
Rad sa datotekama
Milena Gligorić Malešević
L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...
L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...
L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...
šŠDZ.
ОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuu
ОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuuОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuu
ОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuu
DraganaMijatoviNikol
Windows explorer
Windows explorerWindows explorer
Windows explorer
armbor
Operativni sistemi 6
Operativni sistemi 6Operativni sistemi 6
Operativni sistemi 6
juranci99
Operativni sistemi i i o
Operativni sistemi i i oOperativni sistemi i i o
Operativni sistemi i i o
Olga Klisura
Nasa skola baze_podataka_stefan_nikolic
Nasa skola baze_podataka_stefan_nikolicNasa skola baze_podataka_stefan_nikolic
Nasa skola baze_podataka_stefan_nikolic
Dragan Ilić
Baze podataka - Stefan Nikolić - Silvana Ivković
Baze podataka - Stefan Nikolić - Silvana IvkovićBaze podataka - Stefan Nikolić - Silvana Ivković
Baze podataka - Stefan Nikolić - Silvana Ivković
šŠDZ.
Informatika 5 razred 6 cas
Informatika 5 razred 6 casInformatika 5 razred 6 cas
Informatika 5 razred 6 cas
Siniša Ćulafić
Uvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdf
Uvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdfUvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdf
Uvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdf
ssuser6a61fc
Tarajic Milivojevic Jelena
Tarajic Milivojevic JelenaTarajic Milivojevic Jelena
Tarajic Milivojevic Jelena
JelenaTarajic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicNasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
šŠDZ.
L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...
L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...
L139 - Računarstvo i informatika - Fajlovi i folderi - Katarina Milojković - ...
šŠDZ.
ОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuu
ОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuuОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuu
ОРГАНИЗАЦИЈА ПОДАТАКА НА ДИСКУ uuuuuuuuuu
DraganaMijatoviNikol
Windows explorer
Windows explorerWindows explorer
Windows explorer
armbor
Operativni sistemi 6
Operativni sistemi 6Operativni sistemi 6
Operativni sistemi 6
juranci99
Operativni sistemi i i o
Operativni sistemi i i oOperativni sistemi i i o
Operativni sistemi i i o
Olga Klisura
Nasa skola baze_podataka_stefan_nikolic
Nasa skola baze_podataka_stefan_nikolicNasa skola baze_podataka_stefan_nikolic
Nasa skola baze_podataka_stefan_nikolic
Dragan Ilić
Baze podataka - Stefan Nikolić - Silvana Ivković
Baze podataka - Stefan Nikolić - Silvana IvkovićBaze podataka - Stefan Nikolić - Silvana Ivković
Baze podataka - Stefan Nikolić - Silvana Ivković
šŠDZ.
Uvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdf
Uvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdfUvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdf
Uvod u modelovanje baza podataka i kreiranje ER modela.pdf
ssuser6a61fc
Tarajic Milivojevic Jelena
Tarajic Milivojevic JelenaTarajic Milivojevic Jelena
Tarajic Milivojevic Jelena
JelenaTarajic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicNasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
šŠDZ.

More from majapts (20)

Microsoft excel
Microsoft excelMicrosoft excel
Microsoft excel
majapts
Kako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentacijuKako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentaciju
majapts
Koncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodelaKoncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodela
majapts
Ms – windows osnovnipojmovi
Ms – windows osnovnipojmoviMs – windows osnovnipojmovi
Ms – windows osnovnipojmovi
majapts
Operativni sistemi
Operativni sistemiOperativni sistemi
Operativni sistemi
majapts
Podudarnost trouglova
Podudarnost trouglovaPodudarnost trouglova
Podudarnost trouglova
majapts
Normalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravniNormalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravni
majapts
Aplikativni programi
Aplikativni programiAplikativni programi
Aplikativni programi
majapts
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizacijiKako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
majapts
Brojevni sistemi
Brojevni sistemiBrojevni sistemi
Brojevni sistemi
majapts
Konfiguracija racunara
Konfiguracija racunaraKonfiguracija racunara
Konfiguracija racunara
majapts
Istorijat računarstva
Istorijat računarstvaIstorijat računarstva
Istorijat računarstva
majapts
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstva
majapts
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatika
majapts
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatika
majapts
Elektronska pošta
Elektronska poštaElektronska pošta
Elektronska pošta
majapts
Internet - istorijat
Internet - istorijatInternet - istorijat
Internet - istorijat
majapts
Računarske mreže
Računarske mrežeRačunarske mreže
Računarske mreže
majapts
Microsoft excel
Microsoft excelMicrosoft excel
Microsoft excel
majapts
Kako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentacijuKako napraviti dobru przentaciju
Kako napraviti dobru przentaciju
majapts
Koncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodelaKoncept prozora ipodela
Koncept prozora ipodela
majapts
Ms – windows osnovnipojmovi
Ms – windows osnovnipojmoviMs – windows osnovnipojmovi
Ms – windows osnovnipojmovi
majapts
Operativni sistemi
Operativni sistemiOperativni sistemi
Operativni sistemi
majapts
Podudarnost trouglova
Podudarnost trouglovaPodudarnost trouglova
Podudarnost trouglova
majapts
Normalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravniNormalnost pravih i ravni
Normalnost pravih i ravni
majapts
Aplikativni programi
Aplikativni programiAplikativni programi
Aplikativni programi
majapts
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizacijiKako se brojalo u drevnoj civilizaciji
Kako se brojalo u drevnoj civilizaciji
majapts
Brojevni sistemi
Brojevni sistemiBrojevni sistemi
Brojevni sistemi
majapts
Konfiguracija racunara
Konfiguracija racunaraKonfiguracija racunara
Konfiguracija racunara
majapts
Istorijat računarstva
Istorijat računarstvaIstorijat računarstva
Istorijat računarstva
majapts
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstva
majapts
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatika
majapts
Računarstvo i informatika
Računarstvo i informatikaRačunarstvo i informatika
Računarstvo i informatika
majapts
Elektronska pošta
Elektronska poštaElektronska pošta
Elektronska pošta
majapts
Internet - istorijat
Internet - istorijatInternet - istorijat
Internet - istorijat
majapts
Računarske mreže
Računarske mrežeRačunarske mreže
Računarske mreže
majapts

ԾᲹǻ岹ٲ첹

  • 2. ԾᲹǻ岹ٲ첹  Jedna od glavnih funkcija operativnog sistema jeste upravljanje spoljašnjim jedinicama i rad sa podacima koji se nalaze na njima. Usled toga podaci moraju biti organizovani na određeni način. Logička organizacija podataka podrazumeva njihovo smeštanje po direktorijumima. Fizička organizacija razmatra čuvanje podataka na fizičkim jedinicama memorije (prvenstveno spoljašnjim jedinicama).
  • 3. ԾᲹǻ岹ٲ첹  Osnovni pojmovi kojima se koristimo su:  datoteka (fajl, eng. File)  direktorijum (katalog, folder, eng. Folder)  adresa  prečica (eng. Shortcut) – ovaj pojam se vezuje za samo radno okruženje i ne predstavlja niti logičku niti fizičku organizaciju podataka
  • 4. Datoteka  Datoteka ili fajl predstavlja osnovni nosilac podataka. Veoma je teško definisati pojam fajla, ali jedna od uobičajenih definicija glasi: “Fajl predstavlja najmanju logičku celinu”. Pod najmanjom logičkom celinom ovde se podrazumeva šta je to što bi moglo da se predstavi u formatu datoteke a da je razumljivo korisniku. Datoteka može biti tekst (par reči, nekoliko strana do celih knjiga), slika, zvučni zapis, video zapis…
  • 5. Datoteka  Svaka datoteka mora da ima svoje ime. Ime određuje korisnik prilikom kreiranja same datoteke ili je već određena od strane drugog korisnika. Maksimalni broj znakova koji je moguće koristiti prilikom imenovanja datoteke je 256. Potrebno je voditi računa o tome koji znaci nisu dozvoljeni u imenima. U ovaj skup spadaju sledeći znaci: ” * : / ? < > | ?. (uključujući i tačku).
  • 6. Datoteka  Nakon imena datoteke sledi tačka iza koje ide ekstenzija. Ekstenzija je obično predstavljena za 3 slova i označava tip datoteke – određuje koju vrstu podataka sadrži datoteka. U grafičkom radnom okruženju tip datoteke je pored ekstenzije i vizuelno definisan izgledom ikone. Ovo su samo neki od primera ikona sa odgovarajućim ekstenzijama i šta one predstavljaju.
  • 8. Datoteka  Nad datotekama su definisani i takozvani meta podaci (meta data) koji se automatski kreiraju (kada je datoteka kreirana, kada je menjana, kada joj je pristupljeno, ko je kreirao datoteku…). U grafičom radnom okruženju ovi podaci se mogu videti kada se pozove pomoćni meni (desni klik na ikonu fajla) a zatim izabere stavka „Properties”.
  • 9. Direktorijum  Direktorijum (fascikla, katalog, folder eng. Folder) koncept koji se koristi za organizaciju podataka na računaru. Osmišljen je tako da se unutar direktorijuma mogu „smestiti” datoteke i drugi direktorijum. Često se definiše kao skup logički povezanih podataka.
  • 10. Direktorijum  Svaki direktorijuma mora da ima svoje ime a sam direktorijum nema veličinu. U grafičkom okruženju operativnog sistema Windows direktorijum je predstavljen ikonicom fascike (fascikla – eng. Folder). Kod Linux-olikih operativnih sistema direktorijum je u suštini datoteka koja sadrži spisak svih datoteka i drugih direktorijuma koji predstavljaju njegov sadržaj.
  • 11. Stablo podataka  Kao posledica mogućnosti smeštanja direktorijuma (poddirektorijum) unutar drugog direktorijuma javlja se struktura koja se zove stablo podataka i ima strogo definisanu hierarhisku strukturu. Izgled takvog „stabla” može se videti na sledećoj slici:
  • 13. Stablo podataka  Kao što je već rečeno, svaki direktorijum može sadržati poddirektorijume i/ili datoteke. Primer – direktorijum I godina ima poddirektorijume I-1, I-2, I-3 i I-4 i datoteke Razredne starešine.doc i Predmetni nastavnici.doc. Svi direktorijumi su raspoređeni po nivoima. Na nultom nivou nalazi se koreni direktorijum koji je označen obrnutom kosom crtom (eng. backslash – ).
  • 14. Stablo podataka  Ovo je osnovni direktorijum u organizacijonoj strukturi stabla i od njega polaze svi ostali direktorijumi. Iz ovog direktorijuma se vidi kompletan sadržaj prvog nivoa. Sadržaj drugog nivoa je vidljiv samo delimično i samo onaj deo koji je vezan za trenutno aktivni direktorijum. Npr. ukoliko je trenutno aktivan direktorijum Osnovna škola prvog nivoa, direktorijumi drugog nivoa I godina do IV godina neće biti vidljivi.
  • 15. Stablo podataka  Unutar istog direktorijuma NE MOGU postojati dva direktorijuma sa istim imenom.  Unutar istog direktorijuma NE MOGU postojati dve datoteke sa istim imenom i ekstenzijom. Može se desiti situacija da postoje dve datoteke sa istim imenom ali različitom eskstenzijom (npr. unutar direktorijuma I godina moguće je kreirati datoteku Predmetni nastavnici.txt).
  • 16. Stablo podataka  Kao što se vidi na prethodnoj slici postoje dve datoteke sa istim imenom (Predmetni nastavnici.doc) ali se nalaze u različitim direktorijumima (I godina i I-3). Ove dve datoteke mogu i ne moraju da budu istog sadržaja.
  • 17. Stablo podataka  Dakle, datoteka nije samo određena svojim imenom i ekstenzijom već i direktorijumom u kojem se nalazi. Puno „ime” datoteke naziva se ADRESA. Adresa se dobija tako što se navede naziv uređaja (spoljašnja jedninica memorije) na kome je datoteka sačuvana. Nazivi ovih jedinica označeni su slovima abecede:
  • 18. Stablo podataka  A: i V:- oznake za disketne jedinice (ova vrsta uređaja je veoma retka)  C: – oznaka diska (hard disk), pored ove oznake, ukoliko je disk podeljen na više logičkih celina (particije) mogu se naći i oznake D: E: …  oznake za CD/DVD uređaje zavise od broja particija na disku (obično je označena sa E:)  oznake za fleš memorije zavisi od USB priključka na koji je priključena i od broja datih uređaja koji su priključeni.
  • 19. Stablo podataka  Nakon naziva uređaja sledi oznaka za koreni direktorijum ( ) iza koga sledi naziv direktorijuma sa prvog nivoa, direktorijuma sa drugog nivoa razdvojenih obrnutom kosom crtom ( ) i tako sve dok se ne dođe do direktorijuma u kome je datoteka. Zatim se navodi i ime same datoteke sa ekstenzijom. Za primer sa slike možemo napisati sledeće adrese:
  • 20. Stablo podataka  C:gimnazijapetnaestaI godinaPredmetni nastavnici.doc  C:gimnazijapetnaestaI godinaI3Predmetni nastavnici.doc  Dakle, datoteka je JEDNOZNAČNO određena svojom adresom!!! NE MOGU postojati dve datoteke sa istom adresom!!!
  • 21. Prečica  Prečica (eng. shortcut) predstavlja ikonu koja sadrži isključivo adresu datoteke ili direktorijuma. Dvostrukim klikom na ikonu prečicu pokrenuće se prozor direktorijuma ili datoteke koja je sačuvana u prečici.