More Related Content
More from Faculty of Economics in Osijek (20)
Osje?ka kina
- 1. Osje?ka kina- nestanak duge povijesti i tradicije Mentori: prof.dr.sc. Maja Lamza-Maroni? univ.spec.oec. Jerko Glava? Studentice: Maja Lau?evi?, 34947 Kristina Krolo, 34888 Sara Stjepanek, 34807
- 2. "Gledati filmove je lako. Razumjeti filmski medij, ipak je ne?to te?e." (Kre?imir Miki?)
- 3. UVOD ?Osijek-kulturno sjedi?te Slavonije ?Kina Europa i Urania ?uvali su identitet grada Osijeka ?va?na institucija na kulturnoj karti Osijeka ?mjesto filmskog i gradskog ?ivota
- 4. POVIJEST KINEMATOGRAFIJE ?po?etak kinematografije- prosinac 1895 ?novioblik zabave i razonode pro?irio se Europom ?prvikinematografi te?ko su se nosili s navalom gledatelja fasciniranih filmskom magijom
- 5. ?filmske su se projekcije odr?avale ponekad na otvorenome- gostionice, hoteli
- 6. Osje?ka kinematografija ? prvi osje?ki kinematograf ¨C 1901. ? prvafilmska predstava- na gornjogradskom secesijskom kinu Urania prikazana 1912. godine ? Kinematografi Osijek d.d. - trgova?ko dru?tvo registrirano u Osijeku koje se bavi kino prikaziva?kom djelatno??u ? dru?tvoraspola?e s dvije atraktivne zgrade- kinom Urania i kinom Europa
- 7. ?objeza?ti?ene kao spomenici kulture s dugom povje??u i tradicijom prikazivanja filmova ?kina diljem Hrvatske terete se nametima (re?ijama i davanjima) kao djelatnost u kulturi, ?to ?ini puno manji iznos u odnosu na davanja u gospodarstvu- to nije slu?aj u Osijeku ?Cirkus Charliea Chaplina
- 8. ?osje?ka kina- optere?ena su davanjima jednako kao i bilo kakav drugi gospodarski subjekt koji ostvaruje dobit ?to nije u skladu sa zakonom niti pozitivnim propisima ?burna povijest- stogodi?nja tradicija, 3 rata, sna?an razvoj filmske industrije u svijetu, transformacija industrije u novijem razdoblju gradili su, a kasnije prodavali kina, pro?li nekoliko preoblikovanja dru?tva
- 9. KRONOLOGIJA OSJE?KIH KINA ?19.rujna 1912. - prva kinematografska predstava u novoizgra?enom gornjogradskom Urania kinu ?od 25. prosinca 1920. ¨C do 1990. - kinematograf Slavija d. d.
- 10. ? kino Retfala - krajem prosinca 1941. promijenilo ime u "Narodno kino" i pod tim imenom djelovalo do 1990. ? Bra?a Fleissig su 1939. otvorila novi kinematograf pod imenom "Korzo", dana?nje kino "Europa" ? prva predstava prikazana je 14. kolovoza 1940. godine ? U tom je razdoblju djelovalo jo? jedno gornjogradsko kino "Royal Biografy" (kino Zve?evo), te Apollo kino
- 11. ?Nakon zavr?etka Drugoga svjetskoga rata osnovano je 24. listopada 1946. Gradsko kinematografsko poduze?e "Prosvjeta¡° ?sastojalo se prvotno od dva kinematografa - "Royal Biografy¡° i kinematograf "Korzo¡° (preimenovan u "Crvena zvijezda¡°) ?od5. prosinca 1947. kinematografsko poduze?e "Prosvjeta" preuzelo je retfala?ko kino "Narodni", a prijeratno gornjogradsko kino "Urania", tada ve? "Papuk", priklju?eno je "Prosvjeti" 27. travnja 1951. godine
- 12. ? kinematograf"Slavija" tako?er uklju?eno u poduze?e ? poduze?e djeluje do 1995. ¨Cmijenja ime ¨C Osje?ki kinematografi d.o.o. ? od6. velja?e 1958. u Domu JNA - jo? jedna osje?ka kino-dvorana ? istodobno djeluje i kino- dvorana Radni?kog doma
- 13. ?prestankom agresije na Osijek, obnovljene su kino dvorane "Europa" i "Urania" ?ostvarivanje prihoda ¨C preoblikovanje poduze?a ?Kinematografi Osijek ?lan su presti?ne europske kinoprikaziva?ke grupacije EUROPA CINEMAS
- 14. KINO EUROPA ? najljep?i objekat cijele moderne arhitekture u Osijeku iz 1939. godine ? djeloosje?kog arhitekta - Ljudevit Pelzer ? urbanisti?kii arhitektonski -izuzetno djelo hrvatske moderne arhitekture
- 15. ?za arhitektonski element Pelzer je upotrijebio boju ?zagasita,originalna crvena boja ?dramati?an spoj jedinih dviju fasada, na kontrast zatvorena kubusa i ostakljena ugla zgrade
- 16. ?na ovom istaknutom stupu na prednjem pro?elju se trebao nalaziti kip koji nikad nije realiziran ?to je prvo moderno osje?ko kino - koje je Osje?ane upoznalo sa "surround" tehnologijom i udobnim kinonaslonja?ima
- 17. KINO URANIA ? poznato kino u znamenitoj secesijskoj zgradi u Gornjem gradu u Osijeku ? Sagra?eno je prema projektu arhitekta Viktora Axmanna 1912. godine ? dobiopresti?nu nagradu na kino-izlo?bi u Be?u
- 18. ?Zgrada se odlikuje neobi?nim konveksno-konkavnim pro?eljem s valovitim zabatom u vrhu kojega je reljef ? Konkavna forma pro?eljne linije razgibana je konveksnim balkonskim istakom prvoga kata, ispod kojega je glavni ulaz u zgradu s visokim pristupnim stubi?tem
- 19. ?jednim od najzna?ajnijih ostvarenja secesijske arhitekture u Hrvatskoj ?ambiciozan pothvat ?Klima ure?aji, elektri?na rasvjeta iz vlastitog plinskog generatora, elektri?nu blagajnu koja na zahtjev ?tampa i izdaje ulaznice
- 20. GA?ENJE OSJE?KIH KINA Zatvorili svoja vrata, ?ini se, zauvijek!!! http://www.youtube.com/watch?v=47Fo4cf87AA
- 21. ?2011. godine Uprava Kinematografa Osijek d.d. donijela je odluku o zatvaranju oba osje?ka kina - kina Europa i kina Urania ?Povod - blokada ra?una od strane Grada Osijeka na ime spomeni?ke rente u iznosu od oko 300.000 kuna za razdoblje od 2007. do 2010. godine
- 22. ?kultno osje?ko kino ¡°Urania¡± ne?e do?ivjeti proslavu 100. ro?endana od kojega ga dijeli manje od godine dana. ?iako je u 99 godina postojanja pro?lo dva rata, promijenilo nekoliko vlasnika te se vi?e puta za dlaku "i??upalo" iz financijskih dubioza ? porazio ga je dolazak velikih kinolanaca u novosagra?enim trgova?kim centrima
- 23. ?prisiljeni staviti klju? u bravu kina Urania i kina Europa!!! ?nisumogli konkurirati ogromnom repertoaru komfornih kinodvorana s najsuvremenijom tehnologijom
- 24. mi?ljenje: prof. dr. sc. Goran Rem, knji?evnik, znanstvenik i sveu?ili?ni profesor "To ?to nam nestaje kinokultura, pakleni je plan protugradnog stanja divlja?kog vremena... Bez kina nema gradske kulture, a kina nipo?to nisu tr?ni?ke robnoku?ne projekcije na obilaznici. ?elim im tr?i?ni uspjeh, koliko god upravo metastazirana tr?i?nost bila glavni sponzor ukupnog uni?tavanja urbaniteta", nagla?ava knji?evnik, dodaju?i kako je "kino - centar, organski oblik urbanosti"
- 25. BUDU?NOST KINA ?Ako gradski ?elnici ne prihvate prijedlog Kinematografa Osijek da zajedni?ki u?u u postupak prenamjene kina Europa i Uranija u kulturno-umjetni?ke svrhe, postoji realna mogu?nost da se ona pretvore u kineski distributivni centar (Europa) i kasino (Urania)!
- 26. ?svjesnite?ke situacije- kulminirano otvaranjem dva multipleksa - Cinestara u TC Portanova i Cineplexxa u Avenue Mallu ?ne ?ele do?ivjeti sudbinu tri nekada?nje kinodvorane (Zve?evo, Narodni i Slavija) koje su prodane i vi?e ne slu?e u javne svrhe
- 27. ZAKLJU?AK ?bez kina nema gradske kulture ?kino je ?ivo multiumjetni?ko bi?e grada ?gradska su kina posljednje mjesto koje Osijeku ?uva sam identitet pa bi i grad trebao ?uvati kina ?kompleksima komfornih kinodvorana s najsuvremenijom tehnologijom osje?ki Kinematografi jednostavno nisu uspjeli konkurirati - bitku gube dva Osje?ka kina
- 29. Iako smo i mi posjetili nova kina koja su opremljena novom tehnologijom i koja su magnet za mlade ( velik broj dvorana, velik repertoar, ljubavna sjedala, 3D filmovi...) nadamo se da ovo nije kraj starih kina i da ?emo opet jednoga dana sjediti u starom, ali pobolj?anom kulturnom srcu Osijeka http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded5
- 30. HVALA VAM NA PA?NJI!!! KRAJ!!!
- 31. LITERATURA: ?ASOPISI: Peji?, L. (2010.), Osijek kroz povijest:Essehist,FFOS,str. 28-29 INTERVJU: Rem,G. (2011) Intervju. Kina ?uvaju identitet grada, neka i grad (o)?uva prava kina - ¡°Europu¡± i ¡°Uraniju¡±,kolovoz 2011.,str.25 INTERNET: http://www.exdizajn.com/hr-web/kinematografi-osijek-povratak-u-kino/ http://www.osijek-online.com/Kultura/Osvrti-i-zapazanja/Nakon-99-godina-zauv http://www.osijek.hr/index.php/cro/Kultura/Kina