ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo
организација животиња
СИМЕТРИЈА
АСИМЕТРИЧНИ
 ОРГАНИЗМИ
    • тело не може се
      поделити на једнаке
      делове јер немају
      сталан облик тела
СФЕРИЧНА СИМЕТРИЈА
• Кроз центар њиховог тела је
  могуће повући неограничен
  број хомополних оса и кроз
  њих поставити исто толико
  равни симетрије.
• Хомополна оса је права чији
  су крајеви (полови)
  међусобно једнаки.
• Раван симетрије дели тело на
  две симетричне (једнаке)
  половине.
Радијална симетрија
• Тело у облику цилиндра
• Кроз њихово тело је могуће
  повући једну хетрополну осу и
  кроз њу поставити безброј равни
  симетрије.
• Хетерополна оса је права чији се
  крајеви разликују тако што се
  нпр. на једном крају налазе уста
  (орални крај), а на другом анус
  (аборални крај).
• Ова симетрија карактеристична
  је за сесилне (већина жарњака),
  и пасивно пливајуће организме.
• Ова симетрија може се јавити и
  у нешто измењеном облику
  каква је нпр. петозрачна
  симетрија бодљокожаца.
Билатерална симетрија
• Билатерално (двоструко или
  двобочно) симетрични организми су
  они кроз чије тело је могуће повући три
  осе, али се само кроз једну од њих може
  поставити раван симетрије.
• Највећи број животиња има билатералну
  симетрију при чему ту убрајамо и човека.
  Карактеристична је за организме који се
  активно крећу у једном правцу.
• Две осе су хетерополне и то су :
   – леђно-трбушна (сагитална), која одређује леђну
     (дорзалну) и трбушну (вентралну) страну тела и
   – уздужна (лонгитудинална) која одређује предњи,
     главени (кранијални) и задњи, репни (каудални)
     део тела.
• Раван која пролази по уздужној и сагиталној
  оси (сагитална раван) дели тело на две
  симетричне половине – леву и десну.
  Хомополна је попречна (трансферзална) оса и
  она одређује леву и десну страну тела.
СЕГМЕНТАЦИЈА
• Правилно, серијско понављање истих
  органа
• СПОЉАШЊА
• УНУТРАШЊА

• ПРАВИЛНА – хомономна (кишне глисте)
• НЕПРАВИЛНА – хетерономна (инсекти)
ЦЕФАЛИЗАЦИЈА
• Формирање главеног региона
                                   Само
• Концентрација чула у нервних ћелија у
                                 напред!!!
  главеном региону
• Усни отвор локализован у главеном
  региону
ТЕЛЕСНЕ ДУПЉЕ
Ацеломате

• Животиње без телесне дупље
• Простор између ектодерма и
  ендодерма испуњава паренхим
• ПСЕУДОЦЕЛОМ
се јавља први пут код облих црва.
Примарна бластулина дупља остаје празна, тј. око
  црева остаје шупљина
• CELOM
  – sekundarna telesna duplja.
  – Potpuno nov prostor koji nastaje razmicanjem ćelija središnjeg sloja.
  – Poseduje svoj epitel – peritoneum.
  – Visceralni peritoneum naleže na unutrašnje organe, a parijetalni
    naleže na telesni zid.
  – Sustiču se iznad i ispod creva pružaju ći mu potporu.
  – Prvi put se javlja kod člankovitih crva

More Related Content

What's hot (20)

Opšte odlike zglavkara
Opšte odlike zglavkaraOpšte odlike zglavkara
Opšte odlike zglavkara
Jelena Simic
Kožni sistem čoveka
Kožni sistem čovekaKožni sistem čoveka
Kožni sistem čoveka
Ena Horvat
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
Ivana Damnjanović
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulaciju
Sanja Stefanović
Deoba ćelije
Deoba ćelijeDeoba ćelije
Deoba ćelije
Ivana Damnjanović
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
Sanja Stefanović
ʸ鴡Žհձ-ѷ*
ʸ鴡Žհձ-ѷ*ʸ鴡Žհձ-ѷ*
ʸ鴡Žհձ-ѷ*
Ivana Damnjanović
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Ivana Damnjanović
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
Ivana Damnjanović
Raznovrsnost živog sveta i principi naučnog klasifikovanja
Raznovrsnost živog sveta i principi naučnog klasifikovanjaRaznovrsnost živog sveta i principi naučnog klasifikovanja
Raznovrsnost živog sveta i principi naučnog klasifikovanja
Ivana Damnjanović
Centralni nervni sistem
Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem
Centralni nervni sistem
Ivana Damnjanović
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
Ivana Damnjanović
Jednoćelijski organizmi sa organizovanim jedrom
Jednoćelijski organizmi sa organizovanim jedromJednoćelijski organizmi sa organizovanim jedrom
Jednoćelijski organizmi sa organizovanim jedrom
Ivana Damnjanović

Viewers also liked (12)

Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Citologija uvod, hemijski sastav,dopunjena verzija
Citologija   uvod, hemijski sastav,dopunjena verzijaCitologija   uvod, hemijski sastav,dopunjena verzija
Citologija uvod, hemijski sastav,dopunjena verzija
Ljubica Lalić Profesorski Profil
3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje
3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje
3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje
ltixomir
Upijanje vode putem korena
Upijanje vode putem korenaUpijanje vode putem korena
Upijanje vode putem korena
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Regulacija fotosinteze c4 i cam
Regulacija fotosinteze   c4 i camRegulacija fotosinteze   c4 i cam
Regulacija fotosinteze c4 i cam
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Poreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čovekaPoreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čoveka
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Organizacija tela životinja
Organizacija tela životinjaOrganizacija tela životinja
Organizacija tela životinja
Ivana Damnjanović

Similar to организација животиња (20)

L168 - Biologija - Zglavkari - Aleksandra Živadinović - Danijela Veljković
L168 - Biologija - Zglavkari - Aleksandra Živadinović - Danijela VeljkovićL168 - Biologija - Zglavkari - Aleksandra Živadinović - Danijela Veljković
L168 - Biologija - Zglavkari - Aleksandra Živadinović - Danijela Veljković
šŠDZ.
008phylumannelida 110202153152-phpapp01
008phylumannelida 110202153152-phpapp01008phylumannelida 110202153152-phpapp01
008phylumannelida 110202153152-phpapp01
Natasa Spasic
009phylumarthropoda 110222105059-phpapp02
009phylumarthropoda 110222105059-phpapp02009phylumarthropoda 110222105059-phpapp02
009phylumarthropoda 110222105059-phpapp02
Natasa Spasic
Хордати
ХордатиХордати
Хордати
Магдалена Дамјановић
Anatomija lokomotornog sistema
Anatomija lokomotornog sistemaAnatomija lokomotornog sistema
Anatomija lokomotornog sistema
dr Šarac
Zmije
ZmijeZmije
Zmije
FilipLazic2
Zmije
ZmijeZmije
Zmije
FilipLazic2
Anatomija lokomotornog sistema
Anatomija lokomotornog sistemaAnatomija lokomotornog sistema
Anatomija lokomotornog sistema
Lara Šarenac
Lokomotorni trakt
Lokomotorni traktLokomotorni trakt
Lokomotorni trakt
Au Medu
67. 68. nastavna jedinica
67. 68. nastavna jedinica67. 68. nastavna jedinica
67. 68. nastavna jedinica
VioletaNovakovi
Biologija -pripremna_nastava
Biologija  -pripremna_nastavaBiologija  -pripremna_nastava
Biologija -pripremna_nastava
milorad22
8. Mekusci (Mollusca)
8. Mekusci (Mollusca)8. Mekusci (Mollusca)
8. Mekusci (Mollusca)
ltixomir

More from Ljubica Lalić Profesorski Profil (20)

Populaciona genetika
Populaciona genetikaPopulaciona genetika
Populaciona genetika
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Informacioni molekuli
Informacioni molekuliInformacioni molekuli
Informacioni molekuli
Ljubica Lalić Profesorski Profil
004 neurofiziologija uvod1b
004 neurofiziologija   uvod1b004 neurofiziologija   uvod1b
004 neurofiziologija uvod1b
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Fiziologija zivotinja uvod 2016
Fiziologija zivotinja   uvod 2016Fiziologija zivotinja   uvod 2016
Fiziologija zivotinja uvod 2016
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Imunski sistem i vakcinacija
Imunski sistem i vakcinacijaImunski sistem i vakcinacija
Imunski sistem i vakcinacija
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Nukleinske kiseline 2016 djs
Nukleinske kiseline 2016 djsNukleinske kiseline 2016 djs
Nukleinske kiseline 2016 djs
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Autonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistemAutonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistem
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Ekologija čovekovih predaka
Ekologija čovekovih predakaEkologija čovekovih predaka
Ekologija čovekovih predaka
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Od genadoeugenike pms 2017
Od genadoeugenike pms 2017Od genadoeugenike pms 2017
Od genadoeugenike pms 2017
Ljubica Lalić Profesorski Profil
Molekularna biologija pms 2014
Molekularna biologija pms 2014Molekularna biologija pms 2014
Molekularna biologija pms 2014
Ljubica Lalić Profesorski Profil

организација животиња

  • 3. АСИМЕТРИЧНИ ОРГАНИЗМИ • тело не може се поделити на једнаке делове јер немају сталан облик тела
  • 4. СФЕРИЧНА СИМЕТРИЈА • Кроз центар њиховог тела је могуће повући неограничен број хомополних оса и кроз њих поставити исто толико равни симетрије. • Хомополна оса је права чији су крајеви (полови) међусобно једнаки. • Раван симетрије дели тело на две симетричне (једнаке) половине.
  • 5. Радијална симетрија • Тело у облику цилиндра • Кроз њихово тело је могуће повући једну хетрополну осу и кроз њу поставити безброј равни симетрије. • Хетерополна оса је права чији се крајеви разликују тако што се нпр. на једном крају налазе уста (орални крај), а на другом анус (аборални крај). • Ова симетрија карактеристична је за сесилне (већина жарњака), и пасивно пливајуће организме. • Ова симетрија може се јавити и у нешто измењеном облику каква је нпр. петозрачна симетрија бодљокожаца.
  • 6. Билатерална симетрија • Билатерално (двоструко или двобочно) симетрични организми су они кроз чије тело је могуће повући три осе, али се само кроз једну од њих може поставити раван симетрије. • Највећи број животиња има билатералну симетрију при чему ту убрајамо и човека. Карактеристична је за организме који се активно крећу у једном правцу.
  • 7. • Две осе су хетерополне и то су : – леђно-трбушна (сагитална), која одређује леђну (дорзалну) и трбушну (вентралну) страну тела и – уздужна (лонгитудинална) која одређује предњи, главени (кранијални) и задњи, репни (каудални) део тела. • Раван која пролази по уздужној и сагиталној оси (сагитална раван) дели тело на две симетричне половине – леву и десну. Хомополна је попречна (трансферзална) оса и она одређује леву и десну страну тела.
  • 8. СЕГМЕНТАЦИЈА • Правилно, серијско понављање истих органа • СПОЉАШЊА • УНУТРАШЊА • ПРАВИЛНА – хомономна (кишне глисте) • НЕПРАВИЛНА – хетерономна (инсекти)
  • 9. ЦЕФАЛИЗАЦИЈА • Формирање главеног региона Само • Концентрација чула у нервних ћелија у напред!!! главеном региону • Усни отвор локализован у главеном региону
  • 11. Ацеломате • Животиње без телесне дупље • Простор између ектодерма и ендодерма испуњава паренхим
  • 12. • ПСЕУДОЦЕЛОМ се јавља први пут код облих црва. Примарна бластулина дупља остаје празна, тј. око црева остаје шупљина
  • 13. • CELOM – sekundarna telesna duplja. – Potpuno nov prostor koji nastaje razmicanjem ćelija središnjeg sloja. – Poseduje svoj epitel – peritoneum. – Visceralni peritoneum naleže na unutrašnje organe, a parijetalni naleže na telesni zid. – Sustiču se iznad i ispod creva pružaju ći mu potporu. – Prvi put se javlja kod člankovitih crva