L135 - Fizika - Buka - Lidija Rajković - Slavoljub Radulović
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
tema,
predmet,
učenika,
nastavnik,
Gimnazija Aleksinac
Uticaj pesticida na zdravlje ljudiOlivera LučićPesticidi su proizvodi hemijskog, biološkog ili prirodnog porijekla koji su namijenjeni za sprečavanje, suzbijanje i uništavanje štetnih organizama i njihovog djelovanja.
Definicija: „supstance ili smješe supstanci namijenjene za prevenciju, uništavanje, suzbijanje ili smanjenje količine štetočina“.
Upotreba pesticida:
poljoprivreda
šumarstvo
drvna industrija
prehrambena tehnologija
animalna medicina...
Lanci ishraneThe Little Art School "The Blue Bunny"This document discusses food chains in nature. It explains that plants like phytoplankton and algae are producers at the start of the food chain, obtaining energy through photosynthesis. Zooplankton and other organisms then consume the plants as primary consumers. Secondary consumers feed on the primary consumers, and in some ecosystems there are tertiary consumers that feed on both. Decomposer bacteria break down dead organisms, recycling nutrients. Each link in the food chain is important for the survival of the whole chain.
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjekaRusmir GadžoDokument analizira uticaj buke na zdravlje ljudi, naglašavajući negativne efekte buke na sluh, mentalno zdravlje i fizičke sisteme. Buka se definiše kao neželjeni zvuk koji može izazvati brojne zdravstvene probleme, uključujući nagluhost i psihosomatske poremećaje. Mjere prevencije i zakoni o zaštiti od buke sugeriraju način za kontrolu i smanjenje izloženosti buci u radnom i životnom okruženju.
Kopneni (suvozemni) ekosistemi - osnovne odlike.pptxIvanaTei1U kopnene ekosisteme spadaju šumski i travni ekosistemi. U šumske ekosisteme spadaju četinarske šume, listopadne šume i tropske kišne šume, a u travne ekosisteme spadaju stepe, visokplaninske livade i rudine.
Živi svijet kopnene oblasti života prilagođen je uslovima života koji u njemu vladaju.
Za disanje se koristi atmosferski kiseonik
U suvozemnoj oblasti više je vazduha nego vode, tako da organizmi ovdje imaju potporne organe. Životinje imaju kosti, a biljke mehanička tkiva
Malo je vlage, tako da su se biljke prilagodile pomoću kore, a životinje pomoću tjelesnog pokrivača
Biljke imaju korijen kojim upijaju vodu i mineralne materijali koji ih čvrsto drži u zemlji.
Zagađivanje i posledice zagađivanjaEna HorvatŠta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
Faktori ugrožavanja i zaštita životinjaEna HorvatŠta sve ugrožava opstanak životinja i dovodi do smanjenja brojnosti njihovih populacija ili do izumiranja vrste. Koje su ugrožene vrste na području Srbije, a koje su globalno ugrožene, kako ih zaštititi i omogućiti im opstanak.
Uticaj buke u radnoj i životnoj sredini na zdravlje čovjekaRusmir GadžoDokument analizira uticaj buke na zdravlje ljudi, naglašavajući negativne efekte buke na sluh, mentalno zdravlje i fizičke sisteme. Buka se definiše kao neželjeni zvuk koji može izazvati brojne zdravstvene probleme, uključujući nagluhost i psihosomatske poremećaje. Mjere prevencije i zakoni o zaštiti od buke sugeriraju način za kontrolu i smanjenje izloženosti buci u radnom i životnom okruženju.
Kopneni (suvozemni) ekosistemi - osnovne odlike.pptxIvanaTei1U kopnene ekosisteme spadaju šumski i travni ekosistemi. U šumske ekosisteme spadaju četinarske šume, listopadne šume i tropske kišne šume, a u travne ekosisteme spadaju stepe, visokplaninske livade i rudine.
Živi svijet kopnene oblasti života prilagođen je uslovima života koji u njemu vladaju.
Za disanje se koristi atmosferski kiseonik
U suvozemnoj oblasti više je vazduha nego vode, tako da organizmi ovdje imaju potporne organe. Životinje imaju kosti, a biljke mehanička tkiva
Malo je vlage, tako da su se biljke prilagodile pomoću kore, a životinje pomoću tjelesnog pokrivača
Biljke imaju korijen kojim upijaju vodu i mineralne materijali koji ih čvrsto drži u zemlji.
Zagađivanje i posledice zagađivanjaEna HorvatŠta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
Faktori ugrožavanja i zaštita životinjaEna HorvatŠta sve ugrožava opstanak životinja i dovodi do smanjenja brojnosti njihovih populacija ili do izumiranja vrste. Koje su ugrožene vrste na području Srbije, a koje su globalno ugrožene, kako ih zaštititi i omogućiti im opstanak.
Zrak i sastav zrakaNikolina NovakovićZrak je smjesa plinova koja tvori zemljinu atmosferu, ključnu za disanje i gorenje. Sastoji se prvenstveno od dušika, kisika i ugljikovog dioksida, a zemljina atmosfera se sastoji od slojeva troposfere, stratosfere, mezosfere, termosfere i egzosfere. Troposfera sadrži 80% mase atmosfere i odgovorna je za vremenske prilike.
Monitoring životne sredine i bioindikatoriEna HorvatPraćenje stanja životne sredine-monitoring i živa bića (mikroorganizmi, biljke, životinje, lišajevi) kao indikatori kvaliteta životne sredine
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicšŠDZ.Takmicenje NasaSkolaNET 2011 - Biramo najbolju lekciju
Baze podataka
Stefan Nikolic
Silivana Ivkovic
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikašŠDZ.Наставни план и програм за гимназију – школска 2012/2013 година - Рачунарство и информатика
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)šŠDZ.Наставни план и програм за гимназију – школска 2012/2013 година - Рачунарство и информатика
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазијеšŠDZ.Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - школска 2012/2013 година
1. BUKA I VIBRACIJE
Učenik :Rajković Lidija
Škola: Aleksinačka gimnazija
Predmet: Fizika
Profesor: Slavoljub Radulović
2. Prema definiciji buka je neželjeni
zvuk, koji na više načina
ugrožava ljudsko zdravlje i sam
sluh. Govor i muzika su koristan
zvuk za one koji ih žele slušati, a
drugima su istovremeno, pri
razgovoru ili kad spavaju, štetni
zvukovi.
3. Osim buke u čujnom delu zvučnog spektra postoji i buka
u
infrazvučnom i ultrazvučnom delu spektra. I vibracije,
koje mogu poticati od najrazličitijih izvora, vrlo loše utiču
na ljudsko zdravlje, pa je potrebno odgovarajućim
zahvatima sprovesti zaštitu.
4. Buka na čoveku odmah izaziva nekoliko promena, koje ako su
česte ostavljaju ireverzibilne promene, a manifestuju se kao:
• proširenje zenica, lupanje srca, reakcije mišića
• lučenje adrenalina, hormona štitne i nadbubrežne žlezde
• pojačana peristaltika želuca i creva i sužavanje krvnih
sudova
• porast krvnog pritiska
5. Delovanje buke na centralni nervni sistem:
•promena cerebralne mikrocirkulacije usled promene
tonusa krvnih sudova
•promene bioelektričnih potencijala i nervne aktivnosti
•teškoće u psihomotornim reakcijama
•smanjenje efektivnosti rada
•poremećaji ponašanja, pojava nesanice, straha, apatije
Delovanje na glas i govor zbog poremećaja refleksnih
lukova i korelacije između sluha i govora.
Delovanje na organ vida u smislu slabijeg raspoznavanja
boja, sporije adaptacije na promene intenziteta.
6. Privremeni (TTS - Temporary Threshold Shift) i trajni
gubitak (PTS - Permanent TS) sluha, odnosno
pomeranje praga čujnosti usled buke nastaje tek od
oko 80 dBA i pri dužem izlaganju. O vremenu
oporavka zavisi vraćanje na početni prag. Smatra se
da je 16 sati oporavka potrebno posle izloženosti
buci od 85 dBA za vreme od 8h. Veliki je uticaj
buke niskih frekvencija na telo i unutrašnje organe.
7. Zona Namena prostora Najviše dopuštene ocenski
buke Nivoi buke imisije LRAeq u dB/A) za
dan za noć
1. Zona namenjena odmoru, 50 40
oporavku i lečenju
2. zona namenjena samo 55 40
stanovanju i boravku
3. zona mešovita, pretežno 55 45
stambene namene
4. zona mešovita, pretežno 65 50
poslovne namene
5. zona gospodarske na granici građevne čestice unutar
namene zone ne sme prelaziti 80 dB(A)
8. Buka u zatvorenim boravišnim
prostorima
Zona prema prethodnoj 1 2 3 4 5
tablici
Najviše dopušteni 30 35 35 40 40
ekvivalentni nivoi buke
LReq u dB(A) - za dan
Najviše dopušteni 25 25 25 30 30
ekvivalentni nivoi buke
LReq u dB(A) - za noć
9. MERENJE BUKE
• za okolnu buku standardno se koristi ekvivalentni
nivo buke u decibelima A (A je karakteristika
subjektivne glasnoće prema preporuci IEC)
• C- težinska krivulja (uzima u obzir niže frekvencije)
• G- težinska krivulja (ISO7196, 1995.) predviđena
specijalno za infrazvuk
• Z- težišna krivulja (ravna od 10 Hz do 20 kHz)
11. REZULTAT MERENJA:
• dobija se usrednjavanjem kroz period vremena
• mereni podaci prolaze kroz filter (težinska
funkcija)
• korišćenjem ekvivalentnih nivoa zapostavlja se
karakter, kvaliteta i spektralni sastav buke
• spektralna analiza buke
12. IZVORI NF-
BUKE
BUKA DIREKTNOG IZVORA
STRUKTURALNA BUKA BUKA OD SPOLJAŠNJEG IZVORA
13. VIBRACIJE I POTRESANJE
Čovek ih prima s više organa istovremeno.
Pri potresanju se celo telo giba uglavnom kao celina,
dok
se kod vibracija (zapravo je to mnogo brže
potresanje) pomiču samo delovi tela.
U praksi se pojavljuju potresanje i vibracije
istovremeno.
14. U delu tela između kukova i ramena nastaju
pri frekvencijama 3 - 6 Hz jasne rezonantne
pojave.
Sistem glava - vrat ima 20 i 30 Hz, očne
jabučice 60 - 90 Hz, a donje čeljusti 100 - 200
Hz.
15. SIMPTOMI DELOVANJA VIBRACIJA
Prvi stepen
• reverzibilan, malo simptoma
• bolovi i parestezije delova prstiju
• sniženje praga osetljivosti na vibracije
Drugi stepen
• nedostatak osećaja boli u koži
• jaki bolovi u mišićima, kostima i zglobovima
• povećanje zahvaćene površine tela
• lečenje moguće
16. SIMPTOMI DELOVANJA VIBRACIJA
Treći stepen
• belina kože šake pri najmanjoj hladnoći
• bolovi u kostima
• prestanak osećaja boli i dodira na koži prstiju
• uticaj na srce i krvne žile, živčani sastav
• liječenje teško i retko uspešno
Četvrti stepen
• atrofija kože
• oticanje i edemi
• nekontrolsane kontrakcije mišića
• vrtoglavice
• srčane smetnje
• neurološke smetnje (naročito noću)
• moguća pojava gangrene
17. EKVIVALENTNI NIVO BUKE
Karakteristična veličina buke koja se meri i na osnovu
koje se ocenjuje je ekvivalentni nivo buke u
decibelima A (LAeq u dB(A)) (A je karakteristika
subjektivne glasnoće, zavisna od frekvenciji, prema
preporuci IEC).
Najviše dopušteni nivo buke u boravišnim
prostorijama stambenih zgrada ne smeju preći
vrednost od 25 dB(A) noću (23h - 07h) i 35 dB(A)
danju (07h - 23h).
Ako je buka povremena ili neujednačena, tada ukupno
tri 15-minutna ekvivalentna nivoa u toku dana ili noći
ne smeu preći navedene granice.
18. EKVIVALENTNI NIVO BUKE
U boravišnim prostorijama stambenih zgrada tri
najviše 15-minutna ekvivalentna nivos buke, koje
potiču od nestacionarnih izvora buke (prometa i sl.)
izvan stambene zgrade, u toku dana ne smeu preći 45
dB(A), a u toku noći 35 dB(A).
Slični zahtevi su i za razne druge prostore u kojima
boravi ili radi čovek.
19. ZAŠTITA OD BUKE
Buka se može pojaviti:
• ako se stvara u prostoriji u kojoj smeta,
• kao buka koja dolazi spolja,
• kao strukturna buka koja se prenosi preko građevinske
ili neke druge tvrde strukture.
20. ZAŠTITA OD BUKE
Buka se može pojaviti:
• ako se stvara u prostoriji u kojoj smeta,
• kao buka koja dolazi spolja,
• kao strukturna buka koja se prenosi preko građevinske
ili neke druge tvrde strukture.