ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo
Industrija i životna
sredina
Životna sredina
VAZDUH
VODA
ZEMLJIŠTE
U čitavoj svojoj istoriji čovek je uticao i menjao svoju okolinu.
Sa procesom industrijalizacije, započetim prvom industrijskom
revolucijom krajem XVIII veka, ekološki problemi počinju da se
zaoštravaju i ubrzano rastu.
Između industrije i ekološkog sistema postoji tesna uzročno-
posledična veza, koja se narušava delovanjem čoveka:
degradacijom (korišćenjem prirodnih resursa, fizičkim promenama
pejzaža, uništavanjem vegetacije) i sve većim zagađivanjem životne
sredine.
Industrijalizacija je dovela do intenzivnog razvoja urbanizacije
(povećanje broja i veličine gradova, i stanovnika koji u njima žive),
motorizacije (masovno korišćenje motornih vozila u prevozu ljudi i
roba) i dr. Istovremeno, dovela je i do tzv. "industrijalizma", kao
načina i stila rada i života ljudi.
Industrija
...neželjene promene fizičkih, hemijskih i bioloških
svojstava životne sredine (voda, vazduh, zemljište) koje
mogu nepovoljno delovati na ekosisteme i živa bića u
njemu.
ZAGA ENJEĐ
• Intoksikacija – otrovna zagađenja,
• Kontaminacija – preopterećenje prirode nerastvorljivim ili
radioaktivnim elementima,
• Pejorizacija – narušavanje estetike pejsaža,
• Destrukcija – fizičko razaranje prirodne sredine,
• Zagađenje može biti i u obliku neželjene emisije energije, npr.
prekomerna toplota, buka ili zračenje.
Oblici zaga enja životneđ
sredine
Индустрија и животна средина
VRSTE ZAGA ENJAĐ
• AEROZAGAĐENJE
• ZAGAĐENJE VODA
• ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA
Индустрија и животна средина
Zaga enje vazduhađ
• Zagađen vazduh je onaj koji je
poprimio gas, paru, dim, prašinu i
druge materije iz različitih izvora u
količinama koje mogu štetiti
zdravlju stanovnika, životnoj
sredini i materijalnim dobrima.
Индустрија и животна средина
Индустрија и животна средина
Индустрија и животна средина
Zaga ivanje vodeđ
Najveći zagađivači vode na Zemlji su:
- nafta i petrohemijska industrija,
- hemijska industrija,
- vađenje i obrada mineralnih sirovina,
- metalurgija i mašinska industrija,
- energetika.
Voda se zagađuje na više načina:
- mehanički,
- hemijski,
- bakteriološki,
- toplotno.
Za dobijanje 1 t neke mineralne sirovine, na pr. metala iz
rude potrebno je oko 70% vode u tehnološkom postupku.
Količina otpadnih voda je izuzetno velika, kao i njeni
negativni efekti na okolinu.
BORSKA REKA
Transport nafte tankerima, u slučaju havarije, ugrožava
okeansku vodu.
Meksički zaliv: iscurelo 750.000 kubnih metara
nafte
• Toksični crveni mulj, koji se pre četiri godine izlio iz jedne
fabrike aluminijuma na zapadu Mađarske, po razmerama
odgovara naftnoj mrlji koja se izlila u Meksičkom zalivu, što je
smatra najvećom ekološkom katastrofom u američkoj istoriji.
• U zagađenju u Mađarskoj, usled havarije na rezervoaru u fabrici
za preradu aluminijuma "MAL", nastradalo je sedam ljudi, dok
je najmanje 150 zadobilo opekotine.
Индустрија и животна средина
Zaga ivanje zemljištađ
• Podzagađivanjem zemljišta podrazumevajusepromenefizičkih,
hemijskihIbiološkihsvojstavazemljišta,kojedovodedosmanjenja
njegoveplodnostiisposobnostizanormalnoodvijanjeprocesa
razlaganja,asamimtimikruženjamaterijeuprirodi.
Znamodajezemljištezačovekajedanodosnovnihuslovaživota,
odnosnojedanodnajvažnijihprirodnihresursa.
• ČoveknazemljištuproizvodihranuIbezzemljištanemožeopstati.
Zemljistese,kaoivoda,zagađujenaraznenačine:
-fizički,hemijski,biološkiIradioaktivno.
Zagadjivačizemljistasu:površinskikopovi,kamenolomi,deponije,
industrija.
• Industrijazagađujezemljište:neposredno–zauzimanjemterena,i
posredno –zagađivanjemtlaprekootpadnihvodaivazduha(kisele
kiše).
Jalovištenekadašnjegrudnikakod
Krupnja
kamenolom
površinskikop
deponijapepela
Zaga ivanje zemljištađ – deponije industrijskog otpada
Direktno zagađivanje zemljišta – deponije industrijskog otpada
(pepelišta TE)
Deponija pepela TE Kostolac = 250 ha
Deponije pepela i šljake u
Srbiji zauzimaju 1.800 ha
plodnog zemljišta
U Srbiji se godišnje produkuje i
deponuje 6-7 miliona tona
pepela
Eksploatacija uglja i ruda iz površinskih
kopova
USvetusegodišnjeuništioko40milionatonaplodnogzemljišnog
materijala–“ZEMLJASEKRUNI”.
Površinskikopoviugljairudasuprisutniusvimregionimasveta.
PovršinskikopoviugljauSrbijizauzimajuukupno11.000ha.
Posledice industrijskog zaga enjađ
• Negativneekološkeposlediceindustrijskograzvojapredstavljajunajvećei
najtežeproblemesavremenogdruštva.
• Ubrzanindustrijskirastirazvojizazvalisustvaranjevelikekoličineraznovrsnog
otpadaipotencijalnoopasnihiradioaktivnihmaterijakojeseispuštajuu
prirodneekosisteme.
• Posledicetogasuneželjeniefektinazdravstvenostanjeljudi,oštećenjana
biljkama,životinjama,materijalimaiizmenamaklimatskihuslova,kaoi
smanjenjeprirodnihresursapotrebnihzadugoročnoodrživiekonomskii
ukupnidruštvenirazvoj.
• Onemogubiti:
A)globalne
1.klimatskepromene
2.uništavanjeozonskogomotača
3.smanjenjebiološkeraznovrsnosti
B)regionalneilokalne
1.kiselekiše
2.hemikalije
3.prometopasnogotpada
4.smanjenjeobradivihpovršinaidegradacijatla
Svojim funkcionisanjem, masovnom proizvodnjom i
širenjem, industrija neprestano iscrpljuje neobnovljive
prirodne resurse i zagadjuje životnu sredinu.
Medjutim, nemaju sve industrijske grane isti uticaj na
životnu sredinu.
On zavisi od tehničko-tehnoloških karakteristika
primenjene tehnike i tehnologije, kao i od vrste i
porekla dobijenih ili preradjenih sirovina u
tehnološkim procesima proizvodnje.
U Evropi, najveće zagadjenje medju industrijskim
granama ima hemijska industrija, industrija papira,
celuloze, cementa, čelika i obojenih metala. Njihov
uticaj na živi svet još uvek nije u potpunosti sagledan,
ni proučen. U prilog tome govori podatak, da se u
Evropi godišnje registruje 200-300 novih hemijskih
proizvoda, dok ih je trenutno u upotrebi preko 100
hiljada.
Posebno štetni, i za zdravlje opasni, su oni hemijski
proizvodi koji sadrže azot, fosfor, teške metale,
azbest, zatim deterdženti i pesticidi.
U zemljama EU do sada je prijavljeno preko 300
genetičkih modifikovanih organizama koji
predstavljaju nove vrste virusa, bakterija, gljiva,
biljaka, insekata.
Tehnološki parkovi
• Industrija koja ne zagađuje životnu sredinu, već je
okrenuta ka štednji resursa i energije, i stvaranju
bezotpadne proizvodnje je industrija visoke tehnologije.
• Hi-Tech industrija se gradi u blizini naučnih centara kako
bi se što lakše mogla ostvariti veza nauka-tehnologija-
proizvodnja.
• Tako se u okolini univerzitetskih gradova stvaraju
tehnopolisi – tehnološki parkovi.
• Najpoznatiji su: Silikonska dolina u Kaliforniji, Cukuba u
Japanu, Sofija Antipolis u Francuskoj.
Silikonska dolina - tehnopolis
Održivi razvoj
Индустрија и животна средина
Ad

Recommended

Јован Цвијић
Јован Цвијић
Tanja Milanović
Gotika
Gotika
LeonoraRistic
Klimatske promene
Klimatske promene
Ivana Damnjanović
Romanika i gotika
Romanika i gotika
Marina Chudov
Prezentacija o Kini - Geografija
Prezentacija o Kini - Geografija
Ivan Ristić
Zagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduha
Ena Horvat
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
Ena Horvat
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Ena Horvat
Привреда Србије
Привреда Србије
Tanja Milanović
Aromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodonici
vvlivvli
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
prijicsolar
Biocenoza
Biocenoza
Ivana Damnjanović
Zagadjivanje i zaštita zemljišta
Zagadjivanje i zaštita zemljišta
Ena Horvat
Definicija, predmet i znacaj ekologije
Definicija, predmet i znacaj ekologije
milorad22
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
prijicsolar
Urbanizacija kao svetski proces lj đ
Urbanizacija kao svetski proces lj đ
ljubicadj1
Rudarstvo Tanja Gagić
Rudarstvo Tanja Gagić
Edukacija Obrazovni portal
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
Ivana Damnjanović
Otpad i reciklaža
Otpad i reciklaža
Ena Horvat
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
e Geografija
Tercijarni sektor
Tercijarni sektor
prijicsolar
Kruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energije
Ivana Damnjanović
Odrzivi razvoj
Odrzivi razvoj
prijicsolar
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
Катарина Венгрин

More Related Content

What's hot (20)

Zagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Ena Horvat
Привреда Србије
Привреда Србије
Tanja Milanović
Aromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodonici
vvlivvli
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
prijicsolar
Biocenoza
Biocenoza
Ivana Damnjanović
Zagadjivanje i zaštita zemljišta
Zagadjivanje i zaštita zemljišta
Ena Horvat
Definicija, predmet i znacaj ekologije
Definicija, predmet i znacaj ekologije
milorad22
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
prijicsolar
Urbanizacija kao svetski proces lj đ
Urbanizacija kao svetski proces lj đ
ljubicadj1
Rudarstvo Tanja Gagić
Rudarstvo Tanja Gagić
Edukacija Obrazovni portal
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
Ivana Damnjanović
Otpad i reciklaža
Otpad i reciklaža
Ena Horvat
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
e Geografija
Tercijarni sektor
Tercijarni sektor
prijicsolar
Kruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energije
Ivana Damnjanović
Odrzivi razvoj
Odrzivi razvoj
prijicsolar
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
Катарина Венгрин
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Ena Horvat
Aromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodonici
vvlivvli
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
Загађивање и заштита воде, ваздуха и земљишта
prijicsolar
Zagadjivanje i zaštita zemljišta
Zagadjivanje i zaštita zemljišta
Ena Horvat
Definicija, predmet i znacaj ekologije
Definicija, predmet i znacaj ekologije
milorad22
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
prijicsolar
Urbanizacija kao svetski proces lj đ
Urbanizacija kao svetski proces lj đ
ljubicadj1
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
Naselja i proces urbanizacije u svetu i našoj zemlji
e Geografija
Kruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energije
Ivana Damnjanović
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
Катарина Венгрин

Viewers also liked (20)

Radioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Ena Horvat
утицај хемијске индустрије на животну околину
утицај хемијске индустрије на животну околину
Petar Markovic
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
sofija99
Know How Big or Great You are.
Know How Big or Great You are.
dewrajputra
Radon "Why is it so Dangerous?"
Radon "Why is it so Dangerous?"
Shamail Ahmad
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Marijana Šmelcerović
Metabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselina
Klara Kakučka
Proteini
Proteini
Dama Kamelijama
вулкани и земјотреси
вулкани и земјотреси
valentinastanoevska
Stene Geografija - 1. razred gimnazije
Stene Geografija - 1. razred gimnazije
Prva kragujevačka gimnazija
Aminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemija
harisq1
Vulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresi
ljubicadj1
Proteini
Proteini
Ivana Damnjanović
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Ena Horvat
утицај хемијске индустрије на животну околину
утицај хемијске индустрије на животну околину
Petar Markovic
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
sofija99
Know How Big or Great You are.
Know How Big or Great You are.
dewrajputra
Radon "Why is it so Dangerous?"
Radon "Why is it so Dangerous?"
Shamail Ahmad
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Marijana Šmelcerović
вулкани и земјотреси
вулкани и земјотреси
valentinastanoevska
Aminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemija
harisq1
Vulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresi
ljubicadj1
Ad

Similar to Индустрија и животна средина (12)

3.Ekoloska bezbednost - Zagadjenje vode.ppt
3.Ekoloska bezbednost - Zagadjenje vode.ppt
mladen2511
Globalni ekološki problemi
Globalni ekološki problemi
ArnelVeljkovic1
Zdravlje i zagađenje životne sredine.pptx
Zdravlje i zagađenje životne sredine.pptx
MarijaNikolic48
Energija i mineralni resursi
Energija i mineralni resursi
Johan244492
zagađenje u pljevljima.pptx
zagađenje u pljevljima.pptx
iliu3
Mulj clanak
Mulj clanak
nenoc9
Aleksandra Pejin
Aleksandra Pejin
Valentina Rutovic
Biodiverzitet
Biodiverzitet
Olivera Lučić
Ad

Индустрија и животна средина

  • 3. U čitavoj svojoj istoriji čovek je uticao i menjao svoju okolinu. Sa procesom industrijalizacije, započetim prvom industrijskom revolucijom krajem XVIII veka, ekološki problemi počinju da se zaoštravaju i ubrzano rastu. Između industrije i ekološkog sistema postoji tesna uzročno- posledična veza, koja se narušava delovanjem čoveka: degradacijom (korišćenjem prirodnih resursa, fizičkim promenama pejzaža, uništavanjem vegetacije) i sve većim zagađivanjem životne sredine. Industrijalizacija je dovela do intenzivnog razvoja urbanizacije (povećanje broja i veličine gradova, i stanovnika koji u njima žive), motorizacije (masovno korišćenje motornih vozila u prevozu ljudi i roba) i dr. Istovremeno, dovela je i do tzv. "industrijalizma", kao načina i stila rada i života ljudi. Industrija
  • 4. ...neželjene promene fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava životne sredine (voda, vazduh, zemljište) koje mogu nepovoljno delovati na ekosisteme i živa bića u njemu. ZAGA ENJEĐ
  • 5. • Intoksikacija – otrovna zagađenja, • Kontaminacija – preopterećenje prirode nerastvorljivim ili radioaktivnim elementima, • Pejorizacija – narušavanje estetike pejsaža, • Destrukcija – fizičko razaranje prirodne sredine, • Zagađenje može biti i u obliku neželjene emisije energije, npr. prekomerna toplota, buka ili zračenje. Oblici zaga enja životneđ sredine
  • 7. VRSTE ZAGA ENJAĐ • AEROZAGAĐENJE • ZAGAĐENJE VODA • ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA
  • 9. Zaga enje vazduhađ • Zagađen vazduh je onaj koji je poprimio gas, paru, dim, prašinu i druge materije iz različitih izvora u količinama koje mogu štetiti zdravlju stanovnika, životnoj sredini i materijalnim dobrima.
  • 13. Zaga ivanje vodeđ Najveći zagađivači vode na Zemlji su: - nafta i petrohemijska industrija, - hemijska industrija, - vađenje i obrada mineralnih sirovina, - metalurgija i mašinska industrija, - energetika. Voda se zagađuje na više načina: - mehanički, - hemijski, - bakteriološki, - toplotno.
  • 14. Za dobijanje 1 t neke mineralne sirovine, na pr. metala iz rude potrebno je oko 70% vode u tehnološkom postupku. Količina otpadnih voda je izuzetno velika, kao i njeni negativni efekti na okolinu. BORSKA REKA Transport nafte tankerima, u slučaju havarije, ugrožava okeansku vodu. Meksički zaliv: iscurelo 750.000 kubnih metara nafte
  • 15. • Toksični crveni mulj, koji se pre četiri godine izlio iz jedne fabrike aluminijuma na zapadu Mađarske, po razmerama odgovara naftnoj mrlji koja se izlila u Meksičkom zalivu, što je smatra najvećom ekološkom katastrofom u američkoj istoriji. • U zagađenju u Mađarskoj, usled havarije na rezervoaru u fabrici za preradu aluminijuma "MAL", nastradalo je sedam ljudi, dok je najmanje 150 zadobilo opekotine.
  • 17. Zaga ivanje zemljištađ • Podzagađivanjem zemljišta podrazumevajusepromenefizičkih, hemijskihIbiološkihsvojstavazemljišta,kojedovodedosmanjenja njegoveplodnostiisposobnostizanormalnoodvijanjeprocesa razlaganja,asamimtimikruženjamaterijeuprirodi. Znamodajezemljištezačovekajedanodosnovnihuslovaživota, odnosnojedanodnajvažnijihprirodnihresursa. • ČoveknazemljištuproizvodihranuIbezzemljištanemožeopstati. Zemljistese,kaoivoda,zagađujenaraznenačine: -fizički,hemijski,biološkiIradioaktivno. Zagadjivačizemljistasu:površinskikopovi,kamenolomi,deponije, industrija. • Industrijazagađujezemljište:neposredno–zauzimanjemterena,i posredno –zagađivanjemtlaprekootpadnihvodaivazduha(kisele kiše).
  • 19. Zaga ivanje zemljištađ – deponije industrijskog otpada Direktno zagađivanje zemljišta – deponije industrijskog otpada (pepelišta TE) Deponija pepela TE Kostolac = 250 ha Deponije pepela i šljake u Srbiji zauzimaju 1.800 ha plodnog zemljišta U Srbiji se godišnje produkuje i deponuje 6-7 miliona tona pepela
  • 20. Eksploatacija uglja i ruda iz površinskih kopova USvetusegodišnjeuništioko40milionatonaplodnogzemljišnog materijala–“ZEMLJASEKRUNI”. Površinskikopoviugljairudasuprisutniusvimregionimasveta. PovršinskikopoviugljauSrbijizauzimajuukupno11.000ha.
  • 21. Posledice industrijskog zaga enjađ • Negativneekološkeposlediceindustrijskograzvojapredstavljajunajvećei najtežeproblemesavremenogdruštva. • Ubrzanindustrijskirastirazvojizazvalisustvaranjevelikekoličineraznovrsnog otpadaipotencijalnoopasnihiradioaktivnihmaterijakojeseispuštajuu prirodneekosisteme. • Posledicetogasuneželjeniefektinazdravstvenostanjeljudi,oštećenjana biljkama,životinjama,materijalimaiizmenamaklimatskihuslova,kaoi smanjenjeprirodnihresursapotrebnihzadugoročnoodrživiekonomskii ukupnidruštvenirazvoj. • Onemogubiti: A)globalne 1.klimatskepromene 2.uništavanjeozonskogomotača 3.smanjenjebiološkeraznovrsnosti B)regionalneilokalne 1.kiselekiše 2.hemikalije 3.prometopasnogotpada 4.smanjenjeobradivihpovršinaidegradacijatla
  • 22. Svojim funkcionisanjem, masovnom proizvodnjom i širenjem, industrija neprestano iscrpljuje neobnovljive prirodne resurse i zagadjuje životnu sredinu. Medjutim, nemaju sve industrijske grane isti uticaj na životnu sredinu. On zavisi od tehničko-tehnoloških karakteristika primenjene tehnike i tehnologije, kao i od vrste i porekla dobijenih ili preradjenih sirovina u tehnološkim procesima proizvodnje. U Evropi, najveće zagadjenje medju industrijskim granama ima hemijska industrija, industrija papira, celuloze, cementa, čelika i obojenih metala. Njihov uticaj na živi svet još uvek nije u potpunosti sagledan, ni proučen. U prilog tome govori podatak, da se u Evropi godišnje registruje 200-300 novih hemijskih proizvoda, dok ih je trenutno u upotrebi preko 100 hiljada. Posebno štetni, i za zdravlje opasni, su oni hemijski proizvodi koji sadrže azot, fosfor, teške metale, azbest, zatim deterdženti i pesticidi. U zemljama EU do sada je prijavljeno preko 300 genetičkih modifikovanih organizama koji predstavljaju nove vrste virusa, bakterija, gljiva, biljaka, insekata.
  • 23. Tehnološki parkovi • Industrija koja ne zagađuje životnu sredinu, već je okrenuta ka štednji resursa i energije, i stvaranju bezotpadne proizvodnje je industrija visoke tehnologije. • Hi-Tech industrija se gradi u blizini naučnih centara kako bi se što lakše mogla ostvariti veza nauka-tehnologija- proizvodnja. • Tako se u okolini univerzitetskih gradova stvaraju tehnopolisi – tehnološki parkovi. • Najpoznatiji su: Silikonska dolina u Kaliforniji, Cukuba u Japanu, Sofija Antipolis u Francuskoj.
  • 24. Silikonska dolina - tehnopolis