際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Ucenjeprezent
1) Promjena u pona邸anju ili linosti
2) Promjena je nastupila pod uticajem sredine, a nije

rezultat naslijea
3) Promjena je relativno trajna
Trajna ili relativno trajna spremnost organizma da se
pona邸a na novi nain, koji je poslijedica prethodne
aktivnosti i do転ivljavanja
Razlika izmeu promjena koje su nastale pod
uticajem naslijednih faktora i sazrijevanja i promjena
koje su rezultat uenja
Ganje: klasifikacija na osnovu slo転enopsti psihikih

promjena koje su u osnovi procesa uenja:
1) klasino uslovljavanje (uenje signala)
2) S-R uenje (operantno uenje)
3) lananje
4) uenje verbalnih asocijacija
5) uenje razlika
6) uenje pojmova
7) uenje pravila
8) rje邸avanje problema
Klasino uslovljavanje
Pavlov (ruski fiziolog)
Klasino uslovljavanje  postupak u kojem nakon

uparivanja bezuslovne dra転i i neutralne dra転i, i sama
neutralna dra転 poinje izazivati reakciju koja se zove
uslovna reakcija
Fiziologija vi邸e nervne djelatnosti , organizam se ne
prilagoava sredini samo na osnovu uroenih refleksa,
nego postaje sposoban da reaguje na signale iz okoline koji
prethode biolo邸ki znaajnim dogaajima
Generalizacija straha, procesi ekscitacije i inhibicije u kori
velikog mozga su poslu転ili kao osnov za tipologiju
temperamenta, fobije, simpatije, antipatije
Adaptivna vrijednost uslovljavanja  u prirodnim

uslovima organizam mora odgovoriti ne samo na
stimuluse koji donose neku neposrednu dobit ili
邸tetu nego na fizike ili hemijske uzroke koji
signaliziraju dolazak ovih stimulusa (hrana)
Organizam koji je u stanju da reaguje na udaljene
stimuluse u velikoj je prednosti u odnosu na onaj koji
reaguje na osnovu uroenih refleksa
Generalizacija  uslovna reakcija javlja se i na sline dra転i

(邸to je manja slinost dra転i sa originalnom, to je manja
snaga uslovne rekcije)
Korisna za prilagoavanje - organizamu koji nije
sposoban da reguje ne sline situacije ote転ano je
snala転enje
Semantika generalzacija (verbalno uslovljavanje: rije
mo転e da zamijeni neku drugu dra転  rije signailizira
fiziku dra転 : rije zvono umjesto zvuka zvona (rije je
signal signala)
Spontano preno邸enje uslovne rekcije sa rijei na rije :
generalizacija na osnovu slinosti u znaenju a ne na
osnovu jednostavne glasovne slinosti
Diferencijacija: raszlikovanje dviju neutralnih dra転i

(jedna je potkrepljenja tj. praena BD, a druga nije)
Ga邸enje UR  nakon faze uslovljavanja, nastavlja se sa
davanjem UD bez BD, UR postepeno slabi dok se ne
ugasi (ga邸enje se javlja i na prirodne dra転i)
Spontano obnavljanje  ponovo javljanje ve uga邸ene
reakcije ako se izlo転i samo UD, ili BD i UD, ili BD
Klasino uslovljavanje emocija: emocionalne reakcije se

vema lakouslovljavaju kod 転ivotinja i kod ljudi
Sluaj malog Alberta (Votson, 1920)
Uslovljavanje emocionalnih rakcija m転e se javiti i na
osnovu empatikog do転ivljavanja tuih emocionalnih
reakcija: emocija izazvana empatijom mo転e se klasinim
uslovljavanjem vezati za neku ND (posmatranje panione
reakcije majke koja se pla邸i )
Fobije: danas je umjerenija teza da se sve fobije razvijaju
na osnovu mehanizma klasinog uslovljavanja
Uslovljavanje pozitivnih (reklame)i negativnih
emocionalnih reakcija
Bihevioralna terapija: primjena principa klasinog

uslovljavanja u klinikoj psihologiji
Direktno tretiranje simptoma bez zahvata u
pretpostavljeni uzrok koji le転i i dubljim slojevima linosti,
psihiki problmi se razbijaju na komponente koje se
nezavisno uklanjanju
Sistematska desenzibilizacija: antagonistika reakcija
stalno se pojavljuje u prisutusu dra転i koja je prvobitno
izazavla negativno emocionalno stanje
Preplavljivanje: ponovno izlaganje dra転ima koje izazivaju
negativnu emocionalnu reakciju
Averzivna terapija (odvikavanje alkoholiara)
Operantno uenje
Torndajk  instrumentalno uenje (kavez): radnja

postaje sredstvo, instrument za dola転enje do cilja
Uenje s poku邸ajima i gre邸kama  neuspje邸ni poku邸aji
postepeno nestaju, a poku邸aj koji dovodi do uspjeha
se utvruje
Zakon efekta: radnje koje dovode poslijedica koje
zadovoljavaju postojee motivaciono stanje bivaju
pojaane i uvr邸ene, dok one koje ne dovode do
zadovoljavanja postojeeg motivacionog stanja bivaju
eleminisane
Skiner: prouavanje operantnog uenja u strogo

kontrolisanim uslovima  prikupljanje podataka o
tempu (uestalosti) odgovoranja
Skinerova kutija
Potkrepljenje: ono 邸to slijedi neko pona邸anje i 邸to
dovodi do njegovog jaanja
Diskriminativni stimulus  mo転e pratiti vanjske i
unutra邸nje dra転i
Pozitivno potkrepljenje reakcija (operant) se

uvr邸uje neim 邸to ima svojstvo pozitivne dra転i ili
ishoda
Negativno potkrepljenje  prekid ili uklanjanje neke
averzivne ili neprijatne dra転i ili okolnosti (pona邸anje
nekih neurotskih osoba)
Primarno potkrepljenje  nenaueno, zadovoljava
neku biolo邸ku potrebu
Sekundarno potkrepljenje  potkrepljujuu uilogu
stekla na osnovu zajednikog javljanja sa primarnim
potkrepljenjem
Kazna  averzivna dra転 koja treba da dovede do

eliminacije ili slabljenja pona邸anja (operanata)
Dvije vrste kazne: izlaganje neprijatne dra転i i
uskraivanje prijatnih dra転i (potkrepljenja)
Ne転eljenji efekti ka転njavanja u vaspitnom procesu
Kori邸tenje kazne: onaj ko se ka転njava mora imati
jasan utisak da se ka転njava za neadekvatan postupak s
ciljem da se ne邸to popravi, oblik ka転njavanja treba d a
bude usklaen sa osobinama onoga ko se ka転njava
Primjena principa operantnog uenja:
Neki oblici bihevioralne terapije: kori邸tenje

sekundarnih potkrepljenja (ekonomija 転etona)
Programirana nastava (samopoduavanje)  Skiner:
princip oblikovanja  nagrauju se najprije parcijalne
reakcije, zatim se vr邸i njihovo objedinjavanje)
Biofidbek (biolo邸ka povratna informacija): operantna
naela se primjenjuju u ostvarivanju kontrole nad
vlastitim tjelesnim funkcijama (hronino anksiozne
osobe, hipertenzije, glavobolje)
Uenje uvianjem
Ge邸taltisti, Keler
Osoba otkriva novi aspekt situacije, sagledava problem na
nov nain
Iskustvo nije dovoljno
1) do rje邸enja se dolazi naglo
2) nema vraanja na pogre邸ne reakcije
3) uspje邸an model rje邸avanja primjenjuje se ne samo na
pribli転no iste situacije ve i u slinim situacijama
Identino sa rje邸avanjem problema putem mi邸ljenja
Kritika: ranije iskustvo nije kontrolisano, uvianje je

samo ishod prenosa (transfera) starog iskustva
Uenje po modelu (ugledanjem)
Uenje po modelu  opa転anje neijeg pona邸anja i ugledanje na

naine reagovanja drugih osoba
Bandura: socijalno uenje (ne mo転e se ograniiti samo na ovaj
oblik uenja)
Va転an izvor oblika uenja socijalnog pona邸anja
Modeli: osobe iz porodinog kruga, iz u転e socijalne sredine,
likovi iz literature, zvijezde
Pojedinac samo opa転a model, istovremeno ne ponavlja opa転eno
pona邸anje i nije potkrepljivan
Nagrada iloi kazna koju dobija uzor utie na izvoenje
posmatranog i upamenog pona邸anja a ne na sam proces uenje
Imitacija specifinih motornih radnji ili verbalnih iskaza,
op邸taih pravila , svojsatva veeg broja modela kombinovanjem u
jednu cjelinu

More Related Content

What's hot (20)

Predmet i metode psihologije
Predmet i metode psihologijePredmet i metode psihologije
Predmet i metode psihologije
Natalija Simi
Molekularna biotehnologija
Molekularna biotehnologijaMolekularna biotehnologija
Molekularna biotehnologija
Ivana Damnjanovi
Operacija barbarosa
Operacija barbarosa Operacija barbarosa
Operacija barbarosa
Acavox
Mitoza
MitozaMitoza
Mitoza
Natalija Grujic
Motivacija
MotivacijaMotivacija
Motivacija
Simonida Vukobrat
Teorije licnosti
Teorije licnostiTeorije licnosti
Teorije licnosti
Anita Kliment
Tvorba rei 2003
Tvorba rei 2003Tvorba rei 2003
Tvorba rei 2003
zeljkotsc
Reproduktivno zdravlje - Marija Vozar
Reproduktivno zdravlje - Marija VozarReproduktivno zdravlje - Marija Vozar
Reproduktivno zdravlje - Marija Vozar
Edukacija Obrazovni portal
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
Biljana Ristic
Vrste motiva,ii 8
Vrste motiva,ii 8Vrste motiva,ii 8
Vrste motiva,ii 8
Simonida Vukobrat
Motivacija, II razred gimnazije
Motivacija, II razred gimnazijeMotivacija, II razred gimnazije
Motivacija, II razred gimnazije
Profpsiholog
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
dr arac
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledalaOdbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
kosticdobrila
亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒
亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒
亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒
Adisboss
zavisne i izricne recenice
zavisne i izricne recenicezavisne i izricne recenice
zavisne i izricne recenice
Marko Mitrovic
Vrste neurotransmitera
Vrste neurotransmiteraVrste neurotransmitera
Vrste neurotransmitera
Simonida Vukobrat
ulo sluha i ravnote転e
ulo sluha i ravnote転eulo sluha i ravnote転e
ulo sluha i ravnote転e
Ivana Damnjanovi
Predmet i metode psihologije
Predmet i metode psihologijePredmet i metode psihologije
Predmet i metode psihologije
Natalija Simi
Molekularna biotehnologija
Molekularna biotehnologijaMolekularna biotehnologija
Molekularna biotehnologija
Ivana Damnjanovi
Operacija barbarosa
Operacija barbarosa Operacija barbarosa
Operacija barbarosa
Acavox
Tvorba rei 2003
Tvorba rei 2003Tvorba rei 2003
Tvorba rei 2003
zeljkotsc
Motivacija, II razred gimnazije
Motivacija, II razred gimnazijeMotivacija, II razred gimnazije
Motivacija, II razred gimnazije
Profpsiholog
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
dr arac
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledalaOdbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
kosticdobrila
亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒
亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒
亳仗仂于亳 仆舒仍亠亳于舒舒 仂仂弍亳仆舒
Adisboss
zavisne i izricne recenice
zavisne i izricne recenicezavisne i izricne recenice
zavisne i izricne recenice
Marko Mitrovic
ulo sluha i ravnote転e
ulo sluha i ravnote転eulo sluha i ravnote転e
ulo sluha i ravnote転e
Ivana Damnjanovi

More from A. D. (18)

亠仄舒 8
亠仄舒 8亠仄舒 8
亠仄舒 8
A. D.
亠仄舒 10.
亠仄舒 10.亠仄舒 10.
亠仄舒 10.
A. D.
亠仄舒 7.
亠仄舒 7.亠仄舒 7.
亠仄舒 7.
A. D.
Tema 6.
Tema 6.Tema 6.
Tema 6.
A. D.
亠仄舒 11.
亠仄舒 11.亠仄舒 11.
亠仄舒 11.
A. D.
Ucenje psihologija
Ucenje   psihologijaUcenje   psihologija
Ucenje psihologija
A. D.
Pamcenje zaboravljanje prezentacija
Pamcenje zaboravljanje prezentacijaPamcenje zaboravljanje prezentacija
Pamcenje zaboravljanje prezentacija
A. D.
Tema 5.
Tema 5.Tema 5.
Tema 5.
A. D.
Tema 3.
Tema 3.Tema 3.
Tema 3.
A. D.
Tema 2.
Tema 2.Tema 2.
Tema 2.
A. D.
Tema 1.
Tema 1.Tema 1.
Tema 1.
A. D.
Psihzivotpreyent
PsihzivotpreyentPsihzivotpreyent
Psihzivotpreyent
A. D.
Psiholskoleipravciprezent
PsiholskoleipravciprezentPsiholskoleipravciprezent
Psiholskoleipravciprezent
A. D.
Predmetzadaciprezent
PredmetzadaciprezentPredmetzadaciprezent
Predmetzadaciprezent
A. D.
Osnovi pedagogije
Osnovi pedagogijeOsnovi pedagogije
Osnovi pedagogije
A. D.
Metodeprezent
MetodeprezentMetodeprezent
Metodeprezent
A. D.
Barn l脱r-skole-tekst-boskro-ser
Barn l脱r-skole-tekst-boskro-serBarn l脱r-skole-tekst-boskro-ser
Barn l脱r-skole-tekst-boskro-ser
A. D.
didaktika i pedagogija
didaktika i pedagogijadidaktika i pedagogija
didaktika i pedagogija
A. D.
亠仄舒 8
亠仄舒 8亠仄舒 8
亠仄舒 8
A. D.
亠仄舒 10.
亠仄舒 10.亠仄舒 10.
亠仄舒 10.
A. D.
亠仄舒 7.
亠仄舒 7.亠仄舒 7.
亠仄舒 7.
A. D.
Tema 6.
Tema 6.Tema 6.
Tema 6.
A. D.
亠仄舒 11.
亠仄舒 11.亠仄舒 11.
亠仄舒 11.
A. D.
Ucenje psihologija
Ucenje   psihologijaUcenje   psihologija
Ucenje psihologija
A. D.
Pamcenje zaboravljanje prezentacija
Pamcenje zaboravljanje prezentacijaPamcenje zaboravljanje prezentacija
Pamcenje zaboravljanje prezentacija
A. D.
Tema 5.
Tema 5.Tema 5.
Tema 5.
A. D.
Tema 3.
Tema 3.Tema 3.
Tema 3.
A. D.
Tema 2.
Tema 2.Tema 2.
Tema 2.
A. D.
Tema 1.
Tema 1.Tema 1.
Tema 1.
A. D.
Psihzivotpreyent
PsihzivotpreyentPsihzivotpreyent
Psihzivotpreyent
A. D.
Psiholskoleipravciprezent
PsiholskoleipravciprezentPsiholskoleipravciprezent
Psiholskoleipravciprezent
A. D.
Predmetzadaciprezent
PredmetzadaciprezentPredmetzadaciprezent
Predmetzadaciprezent
A. D.
Osnovi pedagogije
Osnovi pedagogijeOsnovi pedagogije
Osnovi pedagogije
A. D.
Metodeprezent
MetodeprezentMetodeprezent
Metodeprezent
A. D.
Barn l脱r-skole-tekst-boskro-ser
Barn l脱r-skole-tekst-boskro-serBarn l脱r-skole-tekst-boskro-ser
Barn l脱r-skole-tekst-boskro-ser
A. D.
didaktika i pedagogija
didaktika i pedagogijadidaktika i pedagogija
didaktika i pedagogija
A. D.

Ucenjeprezent

  • 2. 1) Promjena u pona邸anju ili linosti 2) Promjena je nastupila pod uticajem sredine, a nije rezultat naslijea 3) Promjena je relativno trajna Trajna ili relativno trajna spremnost organizma da se pona邸a na novi nain, koji je poslijedica prethodne aktivnosti i do転ivljavanja Razlika izmeu promjena koje su nastale pod uticajem naslijednih faktora i sazrijevanja i promjena koje su rezultat uenja
  • 3. Ganje: klasifikacija na osnovu slo転enopsti psihikih promjena koje su u osnovi procesa uenja: 1) klasino uslovljavanje (uenje signala) 2) S-R uenje (operantno uenje) 3) lananje 4) uenje verbalnih asocijacija 5) uenje razlika 6) uenje pojmova 7) uenje pravila 8) rje邸avanje problema
  • 4. Klasino uslovljavanje Pavlov (ruski fiziolog) Klasino uslovljavanje postupak u kojem nakon uparivanja bezuslovne dra転i i neutralne dra転i, i sama neutralna dra転 poinje izazivati reakciju koja se zove uslovna reakcija Fiziologija vi邸e nervne djelatnosti , organizam se ne prilagoava sredini samo na osnovu uroenih refleksa, nego postaje sposoban da reaguje na signale iz okoline koji prethode biolo邸ki znaajnim dogaajima Generalizacija straha, procesi ekscitacije i inhibicije u kori velikog mozga su poslu転ili kao osnov za tipologiju temperamenta, fobije, simpatije, antipatije
  • 5. Adaptivna vrijednost uslovljavanja u prirodnim uslovima organizam mora odgovoriti ne samo na stimuluse koji donose neku neposrednu dobit ili 邸tetu nego na fizike ili hemijske uzroke koji signaliziraju dolazak ovih stimulusa (hrana) Organizam koji je u stanju da reaguje na udaljene stimuluse u velikoj je prednosti u odnosu na onaj koji reaguje na osnovu uroenih refleksa
  • 6. Generalizacija uslovna reakcija javlja se i na sline dra転i (邸to je manja slinost dra転i sa originalnom, to je manja snaga uslovne rekcije) Korisna za prilagoavanje - organizamu koji nije sposoban da reguje ne sline situacije ote転ano je snala転enje Semantika generalzacija (verbalno uslovljavanje: rije mo転e da zamijeni neku drugu dra転 rije signailizira fiziku dra転 : rije zvono umjesto zvuka zvona (rije je signal signala) Spontano preno邸enje uslovne rekcije sa rijei na rije : generalizacija na osnovu slinosti u znaenju a ne na osnovu jednostavne glasovne slinosti
  • 7. Diferencijacija: raszlikovanje dviju neutralnih dra転i (jedna je potkrepljenja tj. praena BD, a druga nije) Ga邸enje UR nakon faze uslovljavanja, nastavlja se sa davanjem UD bez BD, UR postepeno slabi dok se ne ugasi (ga邸enje se javlja i na prirodne dra転i) Spontano obnavljanje ponovo javljanje ve uga邸ene reakcije ako se izlo転i samo UD, ili BD i UD, ili BD
  • 8. Klasino uslovljavanje emocija: emocionalne reakcije se vema lakouslovljavaju kod 転ivotinja i kod ljudi Sluaj malog Alberta (Votson, 1920) Uslovljavanje emocionalnih rakcija m転e se javiti i na osnovu empatikog do転ivljavanja tuih emocionalnih reakcija: emocija izazvana empatijom mo転e se klasinim uslovljavanjem vezati za neku ND (posmatranje panione reakcije majke koja se pla邸i ) Fobije: danas je umjerenija teza da se sve fobije razvijaju na osnovu mehanizma klasinog uslovljavanja Uslovljavanje pozitivnih (reklame)i negativnih emocionalnih reakcija
  • 9. Bihevioralna terapija: primjena principa klasinog uslovljavanja u klinikoj psihologiji Direktno tretiranje simptoma bez zahvata u pretpostavljeni uzrok koji le転i i dubljim slojevima linosti, psihiki problmi se razbijaju na komponente koje se nezavisno uklanjanju Sistematska desenzibilizacija: antagonistika reakcija stalno se pojavljuje u prisutusu dra転i koja je prvobitno izazavla negativno emocionalno stanje Preplavljivanje: ponovno izlaganje dra転ima koje izazivaju negativnu emocionalnu reakciju Averzivna terapija (odvikavanje alkoholiara)
  • 10. Operantno uenje Torndajk instrumentalno uenje (kavez): radnja postaje sredstvo, instrument za dola転enje do cilja Uenje s poku邸ajima i gre邸kama neuspje邸ni poku邸aji postepeno nestaju, a poku邸aj koji dovodi do uspjeha se utvruje Zakon efekta: radnje koje dovode poslijedica koje zadovoljavaju postojee motivaciono stanje bivaju pojaane i uvr邸ene, dok one koje ne dovode do zadovoljavanja postojeeg motivacionog stanja bivaju eleminisane
  • 11. Skiner: prouavanje operantnog uenja u strogo kontrolisanim uslovima prikupljanje podataka o tempu (uestalosti) odgovoranja Skinerova kutija Potkrepljenje: ono 邸to slijedi neko pona邸anje i 邸to dovodi do njegovog jaanja Diskriminativni stimulus mo転e pratiti vanjske i unutra邸nje dra転i
  • 12. Pozitivno potkrepljenje reakcija (operant) se uvr邸uje neim 邸to ima svojstvo pozitivne dra転i ili ishoda Negativno potkrepljenje prekid ili uklanjanje neke averzivne ili neprijatne dra転i ili okolnosti (pona邸anje nekih neurotskih osoba) Primarno potkrepljenje nenaueno, zadovoljava neku biolo邸ku potrebu Sekundarno potkrepljenje potkrepljujuu uilogu stekla na osnovu zajednikog javljanja sa primarnim potkrepljenjem
  • 13. Kazna averzivna dra転 koja treba da dovede do eliminacije ili slabljenja pona邸anja (operanata) Dvije vrste kazne: izlaganje neprijatne dra転i i uskraivanje prijatnih dra転i (potkrepljenja) Ne転eljenji efekti ka転njavanja u vaspitnom procesu Kori邸tenje kazne: onaj ko se ka転njava mora imati jasan utisak da se ka転njava za neadekvatan postupak s ciljem da se ne邸to popravi, oblik ka転njavanja treba d a bude usklaen sa osobinama onoga ko se ka転njava
  • 14. Primjena principa operantnog uenja: Neki oblici bihevioralne terapije: kori邸tenje sekundarnih potkrepljenja (ekonomija 転etona) Programirana nastava (samopoduavanje) Skiner: princip oblikovanja nagrauju se najprije parcijalne reakcije, zatim se vr邸i njihovo objedinjavanje) Biofidbek (biolo邸ka povratna informacija): operantna naela se primjenjuju u ostvarivanju kontrole nad vlastitim tjelesnim funkcijama (hronino anksiozne osobe, hipertenzije, glavobolje)
  • 15. Uenje uvianjem Ge邸taltisti, Keler Osoba otkriva novi aspekt situacije, sagledava problem na nov nain Iskustvo nije dovoljno 1) do rje邸enja se dolazi naglo 2) nema vraanja na pogre邸ne reakcije 3) uspje邸an model rje邸avanja primjenjuje se ne samo na pribli転no iste situacije ve i u slinim situacijama Identino sa rje邸avanjem problema putem mi邸ljenja Kritika: ranije iskustvo nije kontrolisano, uvianje je samo ishod prenosa (transfera) starog iskustva
  • 16. Uenje po modelu (ugledanjem) Uenje po modelu opa転anje neijeg pona邸anja i ugledanje na naine reagovanja drugih osoba Bandura: socijalno uenje (ne mo転e se ograniiti samo na ovaj oblik uenja) Va転an izvor oblika uenja socijalnog pona邸anja Modeli: osobe iz porodinog kruga, iz u転e socijalne sredine, likovi iz literature, zvijezde Pojedinac samo opa転a model, istovremeno ne ponavlja opa転eno pona邸anje i nije potkrepljivan Nagrada iloi kazna koju dobija uzor utie na izvoenje posmatranog i upamenog pona邸anja a ne na sam proces uenje Imitacija specifinih motornih radnji ili verbalnih iskaza, op邸taih pravila , svojsatva veeg broja modela kombinovanjem u jednu cjelinu

Editor's Notes