Nepovoljne reakcije na lokalne anestetike mogu biti: op邸te i lokalne. U op邸tu (sistemsku) komplikaciju koja mo転e nastati nakon primjene lokalnog anestetika ubraja se anafilaktiki 邸ok.
Svetski Dan borbe protiv 邸eerne bolesti (WDD) se obele転ava svake godine 14. novembra, na roendan Ser Frederika Bentinga, koji je 1922. zajedno sa arlsom Bestom otkrio insulin. Predstavlja najveu svetsku kampanju usmerenu na podizanje svesti o dijabetesu
Ova prezentacija govori o bakterijama kao izazivaima bolesti.
Posredi je rad uenika i koristi se u nastavi biologije u prvom razredu gimnazije.
This presentation is about bacteria as a source of different kinds of infections.
Nepovoljne reakcije na lokalne anestetike mogu biti: op邸te i lokalne. U op邸tu (sistemsku) komplikaciju koja mo転e nastati nakon primjene lokalnog anestetika ubraja se anafilaktiki 邸ok.
Svetski Dan borbe protiv 邸eerne bolesti (WDD) se obele転ava svake godine 14. novembra, na roendan Ser Frederika Bentinga, koji je 1922. zajedno sa arlsom Bestom otkrio insulin. Predstavlja najveu svetsku kampanju usmerenu na podizanje svesti o dijabetesu
Ova prezentacija govori o bakterijama kao izazivaima bolesti.
Posredi je rad uenika i koristi se u nastavi biologije u prvom razredu gimnazije.
This presentation is about bacteria as a source of different kinds of infections.
1. Ateroskleroza
Definicija:Ateroskleroza(AS) je sistemsko inflamatorno fibroproliferativno
zadebljanje i otvrdnuce zida arterija u kome ucestvuju endotelne,glatke misicne
celije,makrofagi,leukociti i koje predstavlja ARTERIOSKLEROZU velikih
arterije(koronarke,aorta,art donjih ekstemiteta,mozga).Ime potice od grc reci ATERA i
SKLEROS,sto znaci KASA I OTVRDNUCE,zbog karakteristicnog razbacanog i cvorastrog
izgleda lezija,kao stvrdnuta kasa.
Arterioskleroza:zadebljanje I otvrdnuce intime zida krvnog suda.
Bolesti krvnih sudova:Arterioskleroza
Kongenitalne strukturne mane
Inflamatorne ili granulomske bolesti
Bolesti uglavnom malih krvnih sudova(inflamatorne ili
autoimunske etiologije)
Arterioloskleroza:Ateroskleroza(ateromatozni obl)
Fokalna klacifikujuca arterioskleroza(Mekenbergova skleroza)
(neater.obl)-propadanje GMC sa talozenjem Ca,art kao rigidne cevi,ekstremiteti i
genitalije,dijabeticari,arteriol.aortna valvula.Cesto sa AS.
Arterioloskleroza(neater.obl)-hijalinizacija i degeneracija arteriola
visceralnih organa,hipertenzija.
Normalna arterija:INTIMA
lamina elastika interna
MEDIA(glatke misicne celije-GMC)
lamina elastika externa
ADVENTICIA(kolagena i elasticna vlakna,GMC,fibroblasti,vasa
vasorum i nervi)
Normalne promene kod starenja
Atr zadeblja,izduzi se,izvijuga.Posebno osetljive art u mozgu.Zadebljanje:taloze se
GMC,mnozi se vezivno tkivo oko njih,talozi se sfingomijelin i linoleinska kiselina iz
holesterola(zbog aktivnosti LDL).Ove promene treba razl od fibroznih plakova.To su dva razl
i odvojena procesa.
2. AS
Promene pocinju jos intrauterino.
Faze:rane lezije(inicijalne lezije I masne pruge)
Intermedijarne lezije
fibrozna ploca
komplikovana lezija
Inic lez su male,fokalne,ne zatvaraju lumen,vidljive mikroskopski,sastoje se od
makrofaga sa lipidima,luk aorte(osetljiv na AS).
Masne pruge se vide na koronarkama i aorti kod male dece,u pubertetu se
povecavaju.Progrediraju u zavisnosti od procenta LDL i hemodinamike sila,metabolizma u
tom podrucju.Progresija:izm GMC se taloze lipidi i debri,ovo su intermedijarne jer jos nema
lipidnih jezgeza,nekroze,malo holesterinskih kristala.
Fibrozna ploca se javlja u trecoj deceniji,prvo u abdominalnoj aorti,pre u
muskaraca(estrogen),tek kasnije u vert i cerebr art.Okrugle,cvrste naslage,prominiraju u
lumen,debela intima,glevni su holesterol i njegova linoleinska kiselina(ekstracelularni
lipidi).Fibrozna kapa:GMC,matiks,endotelne celije,makrofagi,kolagen,a jezgro ekstrecelularni
lipidi i debri ili kasa.
Komplikovana lezija:fobrozni plak sa trombozama,krvarenjem i ulceracijama.Ruptura
plaka,usled toga embolozacija,stenoze,okluzije,nastabilna angina,infarkt...
Teorije nastanka ateroskleroze
Teorija ostecenja endotela(prihvacena):
Stvaranje promena popcinje ostecenjem endotela.Unistavanje end cel ili popustanje
njihove funkcije.Slobodni radikali izazivaju hiperholesterolemiju,tj,pov LDL,a taj LDL
izaziva i turbulent tok krvi umesto laminarnog(povrede).Uzroci pov LDL:pusenje,imun
mehanizmi(AS posle transplantacije),homocistein,dug spazam k
suda,hipertenzija(hemodinamika-turb tok krvi,osetljivi su pregibi i racve art).NFkB(jedan
transkripcioni faktor) akt end cel da luce citonile(TNF alfa,interleukin 1),cel adhezivne
molekule( VCAM,ICAM) i Eselektin.Oni privlace monocite i T limfocite uy subendotelni
prostor.Slob rad oks LDL,zato i ih brzo unesu makrofagi koji nastanu od dospelih
monocita.Gubi se reg meh i ne stvara se manje LDL sto se vise unese,nego ga i dalje ima i
zato unose sve vise i tako nastaju PENASTE CELIJE-makfofagi puni holesterola.Ometa se
sinteza NO,luci se zato endoteln(vazokonstrikcija umesto vazod).Fibromusk sloj(kapa) raste
pod uticajem TGF beta,fakt rasta fibroblasta jer oni prave proteoglikan(matriks),rastu
3. GMC,kolag vlakmna o ostalo.PDGF i aktivator plazminogena-akt i taloze se trombociti.LDLi
insulin jednako i udruzeno deluju na GMC.Oks LDL ide i u GMC-PENASTE CELIJE.
PENASTE CELIJE su makrofagi i GMC ispunjeni holesterolom,tj,ekstacelularnim
lipidima,tj,linoleinskom kiselinom.
Monoklonska teorija
U ateromima postoje jedinstveni izoenzimi kao dokaz da sve GMC poticu od
iste(monoklonalna proliferacija).Kao benigni tumori glatkih misica.
Teorija starenja
U samom procesu starenja gubi se kontrola i sposobnost inhibicije mitoze GMC jer se
nadzorne celije trose,a ne minjaju se,pa dolazi do nekontrolisane proliferacije.
Lizozomska teorija
Starenjem se u lizozomima nakuplja pigment lipofuscin,lizozomi ne funk kako treba
jer nema lizozomske hidrolaze estra holesterola,pa se on talozi.Ali holesterol je obicno u
citoplazmi penastih celija,a ne u lizozomima,pa ova teorija nije bas odrziva.
Ove se teorije medjusobno ne iskljucuju.
Postoje dve vrste plakova:
Stabilni-Vise veziva,ne puca.Stabilna angina pectoris,simp nastaju usled dugotrajne
okluzije ili stenoze.
Nestabilni-manje veziva,sklon pucanju.Embolije ,okluzije,stenoze.Nestabilna angina
pectoris nastaje usled rupture nestabilnog plaka.
Faktori rizika:
dislipidemija-povecan LDL,smanjen HDL,povecan lipoprotein A(jer je glikoprotein A
koji je u njegovom sastavu strukturno slican plazminogenu,a imaju i apoprotein B i
holosterol.Lek-statini.
pusenje-ostecuje endotel,smanjuje HDL,pov trig
Dijabetes melitus-hipergl oks LDL,manje je vit C(antioks),insulin,komb
faktora
muski pol-estrogen smanjuje LDL i VLDL,a pov HDL.
menopauza i oralni kontraceptivi-male doze estrogena u tim tabletama
pov LDL i VLDL,a za vece sa smatra,ali nije dokazano da pov HDL.
art hipertenzija(hemodinamika)
nasledje-za ostale faktore rizika
4. psihosocijalni faktori-stres,depresija,zbog toga pusenje,preobilna
ishrana,hipertenzija(i zbog fakora rizika i zbog poremecene hipotlalamo-hipofizno-
nadbubrezne osovine)
povisen fibrinogen-trombogeno,reaktant akutne faze
povisen homocistein-trombogeno,oksidacija LDL.Lek je folna
kiselina.Homocistinurija(umiru od AS pre tridesete).
imunoreakcija-reakcija endotela na ostecenje,cesto kod
dermatomiozitisa
bolesti bubrega-mikroalbuminurija
gojaznost-udruzenost sa hiperglikemijom,hipertenzijom,smanjen HDL)
sedateran nacin zivota-fiz akt pov HDL,a smanjuje trig.
Dijagnoza:Pre svega, koronarna angiografija(koronarografija).
Ostalo:
Intravaskularni UZ sa angiografijom
UZ
NMR(morf,procenat lipida,komplikovana)
Multislajs CT(morf)
Dopler(brzina protoka krvi)
Ergometrija(EKG)
Digitalna platizmografija u opterecenju(noge)
Scintigrafija srca u opterecenju
Rtg nije pouzdan jer intima moze zadebljati i bez kalcifikata.
Terapija:Hipertenzija
Indikacije:inad 160/95 mm/Hg.
Lekovi:ACE inhibitori
Hiperlipidemija
Indikacije:holesterol iznad 6mmol/l,a trigliceridi iznad2.8 mmol/l.
Lekovi:fibrati(klofibrat,gemfibrozil),statini(inhibitori HMG CoA reduktaze-
lovastatatin,simvastatin),smole koje vezuju zucne kiseline(holestiramin,holestipol),nikotinska
kiselina(niacin),probukol,estrogeni(estradiol),dijeta.
5. Prevencija:prev faktora rizika
Prevencija postojecih faktora rizika pre klinickih simptoma
Prevencija nakon kllinickih simptoma
Klinicke manifestacije:koronarna bolest,infarkt,aneurizme,embolije,angina
pectoris,klaudicatio intermitens,cerebralna tromboza I hemoragija I cerebrovaskularni insult
Samo masne pruge i mikrotrombi mogu regredirati,ostale promene su
ireverzibilne,zbog vezivnog tkiva.Terapija je neuspesna I sve se polaze na prevenciju.
6. Prevencija:prev faktora rizika
Prevencija postojecih faktora rizika pre klinickih simptoma
Prevencija nakon kllinickih simptoma
Klinicke manifestacije:koronarna bolest,infarkt,aneurizme,embolije,angina
pectoris,klaudicatio intermitens,cerebralna tromboza I hemoragija I cerebrovaskularni insult
Samo masne pruge i mikrotrombi mogu regredirati,ostale promene su
ireverzibilne,zbog vezivnog tkiva.Terapija je neuspesna I sve se polaze na prevenciju.