Uspje邸ne intervencije u borbi protiv ovisnosti.pptxMiljenkoGrbi
油
Zamjena ovisnikog pona邸anja konstruktivnim aktivnostima koje pru転aju zadovoljstvo (nagradu).
Unapreenje vje邸tina rje邸avanja problema
Intervencije usmjerene pobolj邸anju interpersonalnih odnosa osobito jaanje obiteljskih veza i odnosa .
Jaanje ustrajnosti u primjeni i nastavku terapijskog tretmana .
Lijeenje komorbiditeta, drugih mentalnih poremeaja.
Prezentacija dopredsjednika Hrvatske lijenike komore, dr. sc. Kre邸imira Luetia dr. med., na kongresu Hrvatskog zbora lijenika "Zdravlje i zdravstvena za邸tita 2015.-2030. Futur Z", studeni 2015., Opatija
2. Somatopsihologija
podruje koje se bavi utjecajem tjelesnih bolesti na psihika stanja
odnosi se na psihike probleme svih tjelesno oboljelih osoba
pojavljuje se 50-ih godina 20. stoljea kada se javlja izra転ena potreba za
prouavanjem psiholo邸kih stanja mnogih osoba s invaliditetom i potreba za
ispitivanjem utjecaja ovih psihikih stanja na proces rehabilitacije
obuhvaa i bolesne osobe i osobe s invaliditetom
osim utvrivanja psiholo邸kih posljedica izazvanim tjelesnim bolestima i
o邸teenjima, istra転uje i utjecaj socijalne sredine na proces prilagodbe bolesnika
na tjelesnu bolest i tjelesno o邸teenje
3. Za邸to rehabilitacija?
rehabilitacijom se bolesnik esto ne mo転e vratiti u potpuno stanje
zdravlja te mu treba pomoi u prilagodbi na posljedici bolesti
to je osobito veliki problem kod tjelesnih trauma koje uzrokuju trajnu
invalidnost kada preostaje bolesnika 邸to bolje prilagoditi na njegov trajni
tjelesni nedostatak i omoguiti mu da 転ivi 邸to 邸to samostalnije i potpunije
brojne psiholo邸ke tehnike sueljavanja s nepovratnim gubitkom zdravlja
pokazale su se korisnima u provoenju uspje邸ne rehabilitacije
4. Psihologija rehabilitacije
podruje specijalizacije unutar somatopsihologije koja se fokusira na
prouavanje i primjenu psiholo邸kih znanja i vje邸tina u ime osoba s
INVALIDITETOM i kroninim zdravstvenim stanjima kako bi im se
pobolj邸alo zdravlje, poveala neovisnost, funkcionalne sposobnosti i
sudjelovanje u dru邸tvenoj ulozi
Cilj psihologije rehabilitacije:
pomoi pojedincima s invaliditetom i kroninim zdravstvenim uvjetima i
pobolj邸ati kvalitetu 転ivota
psiholozi se bave svim imbenicima u 転ivotima ljudi koji pridonose njihovu
oporavku, od potpore koju dobivaju od obitelji i prijatelja do odnosa koje
imaju s timom pru転atelja usluga lijeenja
5. - psiholozi imaju kljunu ulogu u savjetovanju odvjetnika, sudova,
obrazovnih institucija, poslodavaca i osiguravajuih dru邸tava u vezi s
invaliditetom i zdravstvenim problemima
- ukljueni su u razvoj i promicanje javnih politika i zakona koji
podr転avaju nediskriminirajue postupke i financiranje usluga
namijenjenih poveanju neovisnosti
- krajnji cilj je pomoi smanjiti ili ubla転iti negativan utjecaj invaliditeta i
kroninih zdravstvenih stanja i optimizirati dobrobit osoba tijekom
転ivota!
Za邸to trebamo psihologe u
rehabilitacijskom centru?
6. Tko su psiholozi u rehabilitaciji?
osobe koje poma転u osobama s invaliditetom i kroninim bolestima
jedinstveno su osposobljeni i specijalizirani za sudjelovanje u 邸irokom spektru aktivnosti
ukljuujui kliniku praksu, savjetovanje, istra転ivanje, pru転anje usluga i osposobljavanje
osoba s invaliditetom ili kroninim zdravstvenim stanjima
pru転aju usluge s ciljem poveanja funkcije i kvalitete 転ivota, smanjenje ogranienja
aktivnosti i ogranienja sudjelovanja u dru邸tvu
pru転aju psihoterapiju i upravljaju procjenama bolesnika
procjene mogu biti neurolo邸ke (testiranje pamenja i drugih kognitivnih funkcija) ili
psiholo邸ke (procjenjivanje emocionalnog postupanja s problemima vezanim za
invalidnost)
nakon procjene i dijagnosticiranja pacijenta, psiholog rehabilitacije takoer je odgovoran
za preporuivanje tijeka lijeenja (razliitih tipova terapije)
prilikom planiranja lijeenja, psiholozi za rehabilitaciju ukljuuju se u tim za
rehabilitaciju i razmotre 転ivotno okru転enje pojedinca
uzimaju se u obzir potrebe osoba, a sve prepreke koje spreavaju najvi邸u razinu osobnog
funkcioniranja su uklonjene kada je to mogue
ponekad rade zajedno s neuropsiholo邸kim strunjacima, a esto surauju s drugim
zdravstvenim i medicinskim strunjacima, npr. FIZIOTERAPEUTIMA
7. Psiholozi - somatopsihologija
bolnice, centri za fizikalnu terapiju, centri za dugoronu njegu, centri za
odvikavanje od droga i alkohola, psihijatrijske bolnice i klinike za mentalno
zdravlje
agencije u zajednici koji slu転e osobama s posebnim invaliditetom ili kroninim
zdravstvenim uvjetima (npr. cerebralna paraliza, multipla skleroza, ozljeda
kralje転nice, ozljeda mozga, gluhoa, sljepoa, amputacije, autizam, ...)
u radu s djecom - pru転aju sveobuhvatne procjene, provode individualnu i
obiteljsku terapiju, pi邸u recepte i po potrebi obavljaju neuro-rehabilitacijske
intervencije
8. Zdravstvena psihologija u zdravstvenoj praksi
u Hrvatskoj
vrlo je malo psihologa koji sustavno rade i surauju sa zdravstvenim
djelatnicima na pojedinim disciplinama unutar zdravstvene psihologije
pedijatrijske psihologije, bihevioralne kardiologije, psihoonkologije,
psihodermatologije, psihoimunologije i drugih
ako se i uspiju baviti pojedinim problemima s ovih podruja, to naje邸e rade
povremeno, iz vlastita interesa, a ne kao djelatnost utvrenu standardima
usluga u zdravstvu i ugovorenu s osiguravajuim zavodima koji plaaju
cijene zdravstvenih usluga
prema evidenciji Hrvatskoga psiholo邸kog dru邸tva, u zdravstvenoj djelatnosti
u Hrvatskoj bilo je 2001. godine, od oko 2200 psihologa, zaposleno oko 220
psihologa, od ega oko 120 u bolnikim zdravstvenim ustanovama, a oko
100 u primarnoj zdravstvenoj za邸titi.
10. Vrijednost cilja:
cilj i program rehabilitacije odrediti u dogovoru s bolesnikom
mora obuhvaati bolesnikove organske potrebe i potrebe za
prihvaanjem, ljubavlju, po邸tovanjem ...
Vjerojatnost uspjeha:
realno postaviti cilj, ako je dugoroan niz kratkoronih, poticati
unutra邸nju motivaciju
Napor:
podsjetiti da vi邸e cijenimo stvari koje smo dobili uz vi邸e ulo転enog
truda ili napora
stalna ohrabrenja i poticaji (izmjena bihevioralnih i psihoterapijskih
tehnika)
motivirati s prva dva faktora
11. Kako poveati motivaciju?
Nemotivirani bolesnik:
odbija obavljanje terapijskih zadataka
odustaje im osjeti umor, bol ili neugodu
ne uspijeva nauiti potrebne zadatke
ne prihvaa tumaenje svog problema i ponuenog programa za
rje邸avanje te邸koa
12. DOBAR FIZIOTERAPEUT
cilj rehabilitacije odreuje zajedno s bolesnikom (svrhovitost
vje転bi)
ako je cilj dugoroan, postavlja niz kratkoronih ciljeva
u fazi negiranja daje bolesniku istinite i relevantne, ali samo
djelomine informacije o traumi i njenim posljedicama
ciljeve postavlja u pozitivnim terminima
cilj vizualizira i ima ga stalno pred oima
potie bolesnika da prati vlastiti napredak i nagrauje se (bolje
nego se usporeivati s drugima)
13. DOBAR FIZIOTERAPEUT
osobe s tjelesnom vrijednosnom orijentacijom usmjerava na trajne
vrijednosti
podsjea osobe da mogu puno postii vlastitim trudom
podsjea da e vi邸e cijeniti sebe i ostvareno ako su u to ulo転ili vei
napor ili pro邸li kroz bolno iskustvo
koristi znanja iz zdravstvene psihologije (kombiniranje
psihoterapijskih i bihevioralnih tehnika, ventilacija uvstava,
pretvaranje prijetnje u izazov, iracionalnih vjerovanja u
racionalna, humor, tehnike ubla転avanja boli, savjeti za bolje
slijeenje zdravstvenih uputa i preporuka, komunikacija
prilagoena dobi ....)
14. USPJEAN FIZIOTERAPEUT
OSOBINE LINOSTI
entuzijazam
pozitivan stav prema poslu
ugodan
savjestan
vedar i optimistian
tolerantan na stres i frustraciju
strpljiv
uredan fiziki izgled
PROFESIONALNE
KOMPETENCIJE
strunost (znanje iz podruja
struke)
vje邸tina praktine primjene
znanja
vje邸tine komunikacije
vje邸tine timskog rada
spremnost na cjelo転ivotno
struno usavr邸avanje