2. TO JE FANTOMSKA BOL?
Fantomska bol je bol u nepostojeem dijelu tijela, tj. bolesnik osjea bol u
amputiranom dijelu tijela.
Fantomska javlja se kod ljudi kojima je amputiran jedan dio tijela, naje邸e
ekstremiteti.
Ono 邸to bol dodatno razlikuje od ostalih osjetnih sustava je problem ne
jednoznane veze podra転aj - osjet. U odnosu na druge osjetne sustave,
neproporcionalno je velik broj sluajeva da nema percepcije boli kada je oito
da podra転ivanje u tom smislu postoji, odnosno da se javlja percepcija boli kada
nema jasnih izvora podra転ivanja.
3. Pacijenti osjeaju bol u dijelu tijela koji vi邸e ne postoji toliko jasno da im se ini
kao da ga jo邸 posjeduju. Fantomska bol se u veini sluajeva javlja odmah
nakon amputacije te nestaje u roku od godine dana nakon operacije, ali mo転e
trajati i du転e. Takva bol izaziva osjeaj stezanja, grenja prstiju, i bol u
amputiranom dijelu tijela. Bol se esto poveava kod emotivnog uzbuenja,
razliitih senzacija iz unutra邸njih dijelova tijela i rijetko se mo転e ubla転iti
analgeticima (Havelka, 1998).
Fantomska bol je primjer da uobiajeni nain nastajanja osjeta nu転no ne mora
biti kontroliran samo impulsima iz osjetnih organa, u ovom sluaju
nociceptorima. Dio tijela koji ne postoji mo転e biti 束izvor損 vrlo jake i neugodne
boli. To bi se moglo pripisati karakteristikama na邸eg organizma da stvarno vr邸i
integraciju svih raspolo転ivih informacija u danom prostornom, vremenskom i
socijalnom kontekstu. Zato se mo転e razdvojiti do転ivljaja boli i nocicepciju.
Do転ivljaj boli ipak je na kraju psiholo邸ki fenomen, a to znai da centralni
mozgovni procesi sudjeluju kreiranju krajnjeg ishoda pojave boli (Ivanec,
2004).
4. FANTOMSKA BOL - UZROCI
toan uzrok nije jasan
smatra se da potjee iz lene mo転dine ili mozga
neuroradiolo邸ke metode - magnetska rezonanca (MR) i pozitronsko
emisijska tomografija (PET) pokazuju aktivaciju u dijelu mozga koji je
odgovoran za amputirani ud u vrijeme kad se javi bol
dana邸nje teorije govore da u bolesnika s amputiranim dijelovima tijela
dolazi do promjene neuroanatomskih puteva i reorganizacije mozga
Postoji nekoliko teorija o fantomskoj boli. Sugerira se da je fantomska bol
vezana za kortikalne promjene u mozgu. Zasad nije poznato je li kortikalna
reorganizacija ograniena samo na gornje udove ili i u podruju korteksa
zadu転enog za donje udove, iako se ini loginim da je predviena za sve
udove.
Utjecaj protoka vremena na kortikalnu reorganizaciju nije poznat, ali je
fantomska bol rjea 邸to je vi邸e vremena proteklo od amputacije (Bosmans,
Geertzen, Post, van der Schans i Dijkstra, 2010).
6. NEUROLOKA HIPOTEZA
sadr転i periferna i centralna obja邸njenja fantomske boli
Periferna obja邸njenja tumae nastanak fantomske boli pomou poveane
osjetljivosti 転ivanih vlakana na mjestu amputacije. Meutim takvo obja邸njenje
ne mo転e protumaiti za邸to se u nekim primjerima fantomska bol javlja i nakon
presijecanja kralje転nine mo転dine. To je dovelo do pretpostavke da je uzrok boli
spontano aktiviranje impulsa u kralje転ninoj mo転dini i mozgu budui da vi邸e
nema inhibitornog djelovanja perifernih senzornih podra転ivanja.
Centralna obja邸njenja pretpostavljaju da aferentna 転ivana vlakna koja ostaju i
poslije odstranjenja nekog dijela tijela mogu izazvati pojavu fantomske boli;
svako aferentno 転ivano vlakno ima svoju ulogu u ukupnoj reprezentaciji tijela
mozgu. To neka klinika istra転ivanja i potvruju kroz primjere izostanka
fantomske boli nakon ozljede odreenih dijelova korteksa.
7. PSIHOLOKA HIPOTEZA
Psiholo邸ka hipoteza pretpostavlja da su uzroci fantomske boli psihike naravi.
U prilog toj teoriji ide injenica da se bol javlja poslije emotivnog uzbuenja, a
isto tako mo転e nastati pod utjecajem hipnotske sugestije. Glavna ideja ove
hipoteze je da je uzrok fantomske boli halucinatorno odbijanje postojanja
tjelesnog gubitka. Drugim rijeima bolesnici ne 転ele sami sebi priznati tjelesni
gubitak i zato sna転na 転elja da gubitka nema dovodi do haluciniranja raznih pa i
bolnih senzacija iz izgubljenog dijela tijela. Na taj nain se bolesnik uvjerava
da do gubitka nikada nije ni do邸lo. Meutim to ne mo転e biti potpuno tono jer
ne postoji povezanost izmeu jakosti fantomske boli i subjektivne va転nosti
izgubljenog dijela tijela.
Na kraju Havelka (1998.) zakljuuje da kod pojave fantomske boli odreenu
ulogu imaju i periferni i sredi邸nji neurolo邸ki mehanizmi, simpatiki dio
autonomnog sustava, a i odreena psihika stanja u kojima se bolesnik nalazi.
Meutim jo邸 nije u potpunosti razja邸njen fenomen fantomske boli i njezinog
nastanka.
8. KARAKTERISTIKE FANTOMSKE BOLI:
1. javlja se unutar prvih nekoliko dana po amputaciji
2. nije konstantna ve se javlja povremeno
3. obino se javlja nakon amputacije udaljenih dijelova tijela kao 邸to su stopala ili
potkoljenica
4. bol se mo転e opisati kao pulsirajua, 転area, gnjeea
5. bolesnik ima osjeaj da mu je dio tijela koji nedostaje stavljen u neudoban
polo転aj
6. bol mo転e biti provocirana promjenom vremena, pritiskom na preostali dio
uda ili emocionalnim stresom
9. DIJAGNOZA I LIJEENJE
ne postoji dijagnostika metoda kojom se fantomska bol mo転e potvrditi
dijagnoza - na temelju detaljno uzete anamneze i klinikog pregleda
lijekovi : tricikliki antidepresivi
antiepileptici
fizikalne metode :
TENS
biofeedback terapija
terapija ogledalom
akupunktura
10. FANTOMSKA BOL - REHABILITACIJA
problem vanjskog izgleda uzrokuje psihike te邸koe, osobito u mlaih
bolesnika
Zadaci zdravstvenih djelatnika u rehabilitaciji:
upoznavanje bolesnika s novim mogunostima
ohrabrivanje za savladavanje odreenih motorikih vje邸tina na nov nain, uz
nu転an oprez kako se ne bi prenagla邸avale mogunosti pokreta s protezom
Tijekom rehabilitacije bolesnicima se mo転e pomoi u prilagodbi na novo stanje
tako da im se :
omogui vje転ba za kori邸tenje protezom, kako bi 邸to manje osjeali svoj
nedostatak
otkriju nove mogunosti, aktivnosti i vrijednost koje se mogu ostvariti unato
nedostatku
uklone negativne emocionalne reakcije na amputaciju
pojaa motivacija da prihvate novi 転ivotni stil
11. FANTOMSKA BOL - REHABILITACIJA
転ivotni stil bolesnika koji su do転ivjeli amputaciju nikada nee biti potpuno
isti, bez obzira na ulo転ene rehabilitacijske napore
punim uinkom rehabilitacije smatra se prihvaanje novoga 転ivotnog stila
i potpuno kori邸tenje preostalih sposobnosti radi bogatijeg i sadr転ajnijeg
転ivota
Uloga psihologa u rehabilitaciji - bitna zbog mogunosti korisne primjene
mnogih psiholo邸kih metoda i tehnika iz podruja psihologije uenja, kojima
mo転emo omoguiti stjecanje novih specifinih znanja i utjecati na napu邸tanje
starih stavova i navika usmjeravajui bolesnika prema usvajanju novih
転ivotnih stilova.
12. KAUZALGIJA (CRPS)
kompklesni regionalni bolni sindrom (CRPS)
kauzalgija - bol koja se osjea poput peenja ili paljenja
poslijedica o邸teenja perifernog 転ivca, naje邸e n. medianusa
tip I - kronina neuropatska bol, ozljede mekog tkiva ili kosti
tip II - ozljede 転ivca
hladnoa mo転e pojaati kauzalgiju, toplina je smiruje
13. SIMPTOMI KAUZALGIJA
bol u ekstremitetima, najizra転eniji u 邸aci ili stopalu
intenzitet i trajanje bolova nije razmjerno o邸teenju tkiva
alodinija izazivanje ili pojaavanje bola stimulansima (npr. blagim
dodirom)
vaskularne promjene:
vazodilatacija topla i crvena
vazokonstrikcija hladna i cijanotina