際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
FANTOMSKA BOL I KAUZALGIJE
TO JE FANTOMSKA BOL?
 Fantomska bol je bol u nepostojeem dijelu tijela, tj. bolesnik osjea bol u
amputiranom dijelu tijela.
 Fantomska javlja se kod ljudi kojima je amputiran jedan dio tijela, naje邸e
ekstremiteti.
 Ono 邸to bol dodatno razlikuje od ostalih osjetnih sustava je problem ne
jednoznane veze podra転aj - osjet. U odnosu na druge osjetne sustave,
neproporcionalno je velik broj sluajeva da nema percepcije boli kada je oito
da podra転ivanje u tom smislu postoji, odnosno da se javlja percepcija boli kada
nema jasnih izvora podra転ivanja.
 Pacijenti osjeaju bol u dijelu tijela koji vi邸e ne postoji toliko jasno da im se ini
kao da ga jo邸 posjeduju. Fantomska bol se u veini sluajeva javlja odmah
nakon amputacije te nestaje u roku od godine dana nakon operacije, ali mo転e
trajati i du転e. Takva bol izaziva osjeaj stezanja, grenja prstiju, i bol u
amputiranom dijelu tijela. Bol se esto poveava kod emotivnog uzbuenja,
razliitih senzacija iz unutra邸njih dijelova tijela i rijetko se mo転e ubla転iti
analgeticima (Havelka, 1998).
 Fantomska bol je primjer da uobiajeni nain nastajanja osjeta nu転no ne mora
biti kontroliran samo impulsima iz osjetnih organa, u ovom sluaju
nociceptorima. Dio tijela koji ne postoji mo転e biti 束izvor損 vrlo jake i neugodne
boli. To bi se moglo pripisati karakteristikama na邸eg organizma da stvarno vr邸i
integraciju svih raspolo転ivih informacija u danom prostornom, vremenskom i
socijalnom kontekstu. Zato se mo転e razdvojiti do転ivljaja boli i nocicepciju.
 Do転ivljaj boli ipak je na kraju psiholo邸ki fenomen, a to znai da centralni
mozgovni procesi sudjeluju kreiranju krajnjeg ishoda  pojave boli (Ivanec,
2004).
FANTOMSKA BOL - UZROCI
 toan uzrok nije jasan
 smatra se da potjee iz lene mo転dine ili mozga
 neuroradiolo邸ke metode - magnetska rezonanca (MR) i pozitronsko
emisijska tomografija (PET) pokazuju aktivaciju u dijelu mozga koji je
odgovoran za amputirani ud u vrijeme kad se javi bol
 dana邸nje teorije govore da u bolesnika s amputiranim dijelovima tijela
dolazi do promjene neuroanatomskih puteva i reorganizacije mozga
 Postoji nekoliko teorija o fantomskoj boli. Sugerira se da je fantomska bol
vezana za kortikalne promjene u mozgu. Zasad nije poznato je li kortikalna
reorganizacija ograniena samo na gornje udove ili i u podruju korteksa
zadu転enog za donje udove, iako se ini loginim da je predviena za sve
udove.
 Utjecaj protoka vremena na kortikalnu reorganizaciju nije poznat, ali je
fantomska bol rjea 邸to je vi邸e vremena proteklo od amputacije (Bosmans,
Geertzen, Post, van der Schans i Dijkstra, 2010).
Havelka (1998.)
predla転e dvije
hipoteze nastanka
fantomske boli;
neurolo邸ku
psiholo邸ku
NEUROLOKA HIPOTEZA
 sadr転i periferna i centralna obja邸njenja fantomske boli
 Periferna obja邸njenja tumae nastanak fantomske boli pomou poveane
osjetljivosti 転ivanih vlakana na mjestu amputacije. Meutim takvo obja邸njenje
ne mo転e protumaiti za邸to se u nekim primjerima fantomska bol javlja i nakon
presijecanja kralje転nine mo転dine. To je dovelo do pretpostavke da je uzrok boli
spontano aktiviranje impulsa u kralje転ninoj mo転dini i mozgu budui da vi邸e
nema inhibitornog djelovanja perifernih senzornih podra転ivanja.
 Centralna obja邸njenja pretpostavljaju da aferentna 転ivana vlakna koja ostaju i
poslije odstranjenja nekog dijela tijela mogu izazvati pojavu fantomske boli;
svako aferentno 転ivano vlakno ima svoju ulogu u ukupnoj reprezentaciji tijela
mozgu. To neka klinika istra転ivanja i potvruju kroz primjere izostanka
fantomske boli nakon ozljede odreenih dijelova korteksa.
PSIHOLOKA HIPOTEZA
 Psiholo邸ka hipoteza pretpostavlja da su uzroci fantomske boli psihike naravi.
U prilog toj teoriji ide injenica da se bol javlja poslije emotivnog uzbuenja, a
isto tako mo転e nastati pod utjecajem hipnotske sugestije. Glavna ideja ove
hipoteze je da je uzrok fantomske boli halucinatorno odbijanje postojanja
tjelesnog gubitka. Drugim rijeima bolesnici ne 転ele sami sebi priznati tjelesni
gubitak i zato sna転na 転elja da gubitka nema dovodi do haluciniranja raznih pa i
bolnih senzacija iz izgubljenog dijela tijela. Na taj nain se bolesnik uvjerava
da do gubitka nikada nije ni do邸lo. Meutim to ne mo転e biti potpuno tono jer
ne postoji povezanost izmeu jakosti fantomske boli i subjektivne va転nosti
izgubljenog dijela tijela.
 Na kraju Havelka (1998.) zakljuuje da kod pojave fantomske boli odreenu
ulogu imaju i periferni i sredi邸nji neurolo邸ki mehanizmi, simpatiki dio
autonomnog sustava, a i odreena psihika stanja u kojima se bolesnik nalazi.
Meutim jo邸 nije u potpunosti razja邸njen fenomen fantomske boli i njezinog
nastanka.
KARAKTERISTIKE FANTOMSKE BOLI:
1. javlja se unutar prvih nekoliko dana po amputaciji
2. nije konstantna ve se javlja povremeno
3. obino se javlja nakon amputacije udaljenih dijelova tijela kao 邸to su stopala ili
potkoljenica
4. bol se mo転e opisati kao pulsirajua, 転area, gnjeea
5. bolesnik ima osjeaj da mu je dio tijela koji nedostaje stavljen u neudoban
polo転aj
6. bol mo転e biti provocirana promjenom vremena, pritiskom na preostali dio
uda ili emocionalnim stresom
DIJAGNOZA I LIJEENJE
 ne postoji dijagnostika metoda kojom se fantomska bol mo転e potvrditi
 dijagnoza - na temelju detaljno uzete anamneze i klinikog pregleda
 lijekovi : tricikliki antidepresivi
antiepileptici
 fizikalne metode :
TENS
biofeedback terapija
terapija ogledalom
akupunktura
FANTOMSKA BOL - REHABILITACIJA
 problem vanjskog izgleda uzrokuje psihike te邸koe, osobito u mlaih
bolesnika
Zadaci zdravstvenih djelatnika u rehabilitaciji:
 upoznavanje bolesnika s novim mogunostima
 ohrabrivanje za savladavanje odreenih motorikih vje邸tina na nov nain, uz
nu転an oprez kako se ne bi prenagla邸avale mogunosti pokreta s protezom
 Tijekom rehabilitacije bolesnicima se mo転e pomoi u prilagodbi na novo stanje
tako da im se :
 omogui vje転ba za kori邸tenje protezom, kako bi 邸to manje osjeali svoj
nedostatak
 otkriju nove mogunosti, aktivnosti i vrijednost koje se mogu ostvariti unato
nedostatku
 uklone negativne emocionalne reakcije na amputaciju
 pojaa motivacija da prihvate novi 転ivotni stil
FANTOMSKA BOL - REHABILITACIJA
 転ivotni stil bolesnika koji su do転ivjeli amputaciju nikada nee biti potpuno
isti, bez obzira na ulo転ene rehabilitacijske napore
 punim uinkom rehabilitacije smatra se prihvaanje novoga 転ivotnog stila
i potpuno kori邸tenje preostalih sposobnosti radi bogatijeg i sadr転ajnijeg
転ivota
Uloga psihologa u rehabilitaciji - bitna zbog mogunosti korisne primjene
mnogih psiholo邸kih metoda i tehnika iz podruja psihologije uenja, kojima
mo転emo omoguiti stjecanje novih specifinih znanja i utjecati na napu邸tanje
starih stavova i navika usmjeravajui bolesnika prema usvajanju novih
転ivotnih stilova.
KAUZALGIJA (CRPS)
 kompklesni regionalni bolni sindrom (CRPS)
 kauzalgija - bol koja se osjea poput peenja ili paljenja
 poslijedica o邸teenja perifernog 転ivca, naje邸e n. medianusa
 tip I - kronina neuropatska bol, ozljede mekog tkiva ili kosti
 tip II - ozljede 転ivca
 hladnoa mo転e pojaati kauzalgiju, toplina je smiruje
SIMPTOMI KAUZALGIJA
 bol u ekstremitetima, najizra転eniji u 邸aci ili stopalu
 intenzitet i trajanje bolova nije razmjerno o邸teenju tkiva
 alodinija  izazivanje ili pojaavanje bola stimulansima (npr. blagim
dodirom)
 vaskularne promjene:
 vazodilatacija  topla i crvena
 vazokonstrikcija  hladna i cijanotina
DIJAGNOZA KAUZALGIJA
 klinika slika
 termografija
 RTG
 scintigrafija
 test za dokaz lediranosti simpatikusa
LIJEENJE KAUZALGIJA
 slo転eno i esto sa slabim rezultatima
 fizikalna terapija ( TENS)
 blokada simpatikusa
 psihoterapija
 antidepresivi, antiepileptici
 analgetici
LITERATURA
 http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-
prirucnik/neurologija/bol/kompleksni-regionalni-bolni-sindrom
 http://ss-medicinska-sb.skole.hr/upload/ss-medicinska-
sb/images/static3/694/attachment/psih_4_fizio_skripta.pdf
 Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-ud転benik za trei razred
medicinske 邸kole za zanimanje medicinska sestra/tehniar ope njege.
Zagreb: kolska knjiga
FOTOGRAFIJA:
Preuzeto s https://painresource.com/phantom-limb/phantom-limb-pain-pain-
lingers/ 10.3.2021.

More Related Content

What's hot (20)

invalidna stanja
invalidna stanjainvalidna stanja
invalidna stanja
petraognjenovic
Specificne reakcije na tjelesne gubtike
Specificne reakcije na tjelesne gubtikeSpecificne reakcije na tjelesne gubtike
Specificne reakcije na tjelesne gubtike
petraognjenovic
novo za web kako napraviti 20222023.pptx
novo za web kako napraviti 20222023.pptxnovo za web kako napraviti 20222023.pptx
novo za web kako napraviti 20222023.pptx
petraognjenovic
1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 41 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4
petraognjenovic
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitke
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitkePsiholoske reakcije na tjelesne gubitke
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitke
petraognjenovic
novo za web kako napraviti 20232024.pptx
novo za web kako napraviti 20232024.pptxnovo za web kako napraviti 20232024.pptx
novo za web kako napraviti 20232024.pptx
petraognjenovic
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
petraognjenovic
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcijaPsiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
petraognjenovic
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenjeUtjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
petraognjenovic
Dinamika licnosti
Dinamika licnostiDinamika licnosti
Dinamika licnosti
Profpsiholog
Linost, gimnazija
Linost, gimnazijaLinost, gimnazija
Linost, gimnazija
Profpsiholog
Predmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnostiPredmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnosti
Profpsiholog
仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠
仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠
仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠
Simonida Vukobrat
54a
54a54a
54a
Anita Kliment
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
petraognjenovic
Motivacija
MotivacijaMotivacija
Motivacija
Simonida Vukobrat
Specificne reakcije na tjelesne gubtike
Specificne reakcije na tjelesne gubtikeSpecificne reakcije na tjelesne gubtike
Specificne reakcije na tjelesne gubtike
petraognjenovic
novo za web kako napraviti 20222023.pptx
novo za web kako napraviti 20222023.pptxnovo za web kako napraviti 20222023.pptx
novo za web kako napraviti 20222023.pptx
petraognjenovic
1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 41 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4
petraognjenovic
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitke
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitkePsiholoske reakcije na tjelesne gubitke
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitke
petraognjenovic
novo za web kako napraviti 20232024.pptx
novo za web kako napraviti 20232024.pptxnovo za web kako napraviti 20232024.pptx
novo za web kako napraviti 20232024.pptx
petraognjenovic
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
petraognjenovic
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcijaPsiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
petraognjenovic
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenjeUtjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
petraognjenovic
Dinamika licnosti
Dinamika licnostiDinamika licnosti
Dinamika licnosti
Profpsiholog
Linost, gimnazija
Linost, gimnazijaLinost, gimnazija
Linost, gimnazija
Profpsiholog
Predmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnostiPredmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnosti
Profpsiholog
仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠
仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠
仗亠亟仄亠 亳 亞舒仆亠 仗亳仂仍仂亞亳亠
Simonida Vukobrat
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
petraognjenovic

More from petraognjenovic (20)

Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptxOblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
petraognjenovic
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptxPsiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
petraognjenovic
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptxUinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
petraognjenovic
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptxPsihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
petraognjenovic
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptxMetode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
petraognjenovic
Linost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptx
Linost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptxLinost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptx
Linost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptx
petraognjenovic
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptxPristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
petraognjenovic
Vje邸tine uvjeravanja.pptx
Vje邸tine uvjeravanja.pptxVje邸tine uvjeravanja.pptx
Vje邸tine uvjeravanja.pptx
petraognjenovic
Sukobi motiva.pptx
Sukobi motiva.pptxSukobi motiva.pptx
Sukobi motiva.pptx
petraognjenovic
Motivacija.pptx
Motivacija.pptxMotivacija.pptx
Motivacija.pptx
petraognjenovic
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptximbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
petraognjenovic
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptximbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
petraognjenovic
Ja poruke.pptx
Ja poruke.pptxJa poruke.pptx
Ja poruke.pptx
petraognjenovic
Asertivnost.pptx
Asertivnost.pptxAsertivnost.pptx
Asertivnost.pptx
petraognjenovic
Komunikacijski stilovi.pptx
Komunikacijski stilovi.pptxKomunikacijski stilovi.pptx
Komunikacijski stilovi.pptx
petraognjenovic
Emocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptxEmocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptx
petraognjenovic
Frustracija.pptx
Frustracija.pptxFrustracija.pptx
Frustracija.pptx
petraognjenovic
Stres.pptx
Stres.pptxStres.pptx
Stres.pptx
petraognjenovic
Emocije.pptx
Emocije.pptxEmocije.pptx
Emocije.pptx
petraognjenovic
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdfpriprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
petraognjenovic
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptxOblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
petraognjenovic
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptxPsiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
petraognjenovic
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptxUinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
petraognjenovic
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptxPsihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
petraognjenovic
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptxMetode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
petraognjenovic
Linost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptx
Linost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptxLinost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptx
Linost (uvod i teorijski pristupi linosti).pptx
petraognjenovic
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptxPristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
petraognjenovic
Vje邸tine uvjeravanja.pptx
Vje邸tine uvjeravanja.pptxVje邸tine uvjeravanja.pptx
Vje邸tine uvjeravanja.pptx
petraognjenovic
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptximbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
petraognjenovic
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptximbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
petraognjenovic
Komunikacijski stilovi.pptx
Komunikacijski stilovi.pptxKomunikacijski stilovi.pptx
Komunikacijski stilovi.pptx
petraognjenovic
Emocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptxEmocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptx
petraognjenovic
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdfpriprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
petraognjenovic

fantomska bol

  • 1. FANTOMSKA BOL I KAUZALGIJE
  • 2. TO JE FANTOMSKA BOL? Fantomska bol je bol u nepostojeem dijelu tijela, tj. bolesnik osjea bol u amputiranom dijelu tijela. Fantomska javlja se kod ljudi kojima je amputiran jedan dio tijela, naje邸e ekstremiteti. Ono 邸to bol dodatno razlikuje od ostalih osjetnih sustava je problem ne jednoznane veze podra転aj - osjet. U odnosu na druge osjetne sustave, neproporcionalno je velik broj sluajeva da nema percepcije boli kada je oito da podra転ivanje u tom smislu postoji, odnosno da se javlja percepcija boli kada nema jasnih izvora podra転ivanja.
  • 3. Pacijenti osjeaju bol u dijelu tijela koji vi邸e ne postoji toliko jasno da im se ini kao da ga jo邸 posjeduju. Fantomska bol se u veini sluajeva javlja odmah nakon amputacije te nestaje u roku od godine dana nakon operacije, ali mo転e trajati i du転e. Takva bol izaziva osjeaj stezanja, grenja prstiju, i bol u amputiranom dijelu tijela. Bol se esto poveava kod emotivnog uzbuenja, razliitih senzacija iz unutra邸njih dijelova tijela i rijetko se mo転e ubla転iti analgeticima (Havelka, 1998). Fantomska bol je primjer da uobiajeni nain nastajanja osjeta nu転no ne mora biti kontroliran samo impulsima iz osjetnih organa, u ovom sluaju nociceptorima. Dio tijela koji ne postoji mo転e biti 束izvor損 vrlo jake i neugodne boli. To bi se moglo pripisati karakteristikama na邸eg organizma da stvarno vr邸i integraciju svih raspolo転ivih informacija u danom prostornom, vremenskom i socijalnom kontekstu. Zato se mo転e razdvojiti do転ivljaja boli i nocicepciju. Do転ivljaj boli ipak je na kraju psiholo邸ki fenomen, a to znai da centralni mozgovni procesi sudjeluju kreiranju krajnjeg ishoda pojave boli (Ivanec, 2004).
  • 4. FANTOMSKA BOL - UZROCI toan uzrok nije jasan smatra se da potjee iz lene mo転dine ili mozga neuroradiolo邸ke metode - magnetska rezonanca (MR) i pozitronsko emisijska tomografija (PET) pokazuju aktivaciju u dijelu mozga koji je odgovoran za amputirani ud u vrijeme kad se javi bol dana邸nje teorije govore da u bolesnika s amputiranim dijelovima tijela dolazi do promjene neuroanatomskih puteva i reorganizacije mozga Postoji nekoliko teorija o fantomskoj boli. Sugerira se da je fantomska bol vezana za kortikalne promjene u mozgu. Zasad nije poznato je li kortikalna reorganizacija ograniena samo na gornje udove ili i u podruju korteksa zadu転enog za donje udove, iako se ini loginim da je predviena za sve udove. Utjecaj protoka vremena na kortikalnu reorganizaciju nije poznat, ali je fantomska bol rjea 邸to je vi邸e vremena proteklo od amputacije (Bosmans, Geertzen, Post, van der Schans i Dijkstra, 2010).
  • 5. Havelka (1998.) predla転e dvije hipoteze nastanka fantomske boli; neurolo邸ku psiholo邸ku
  • 6. NEUROLOKA HIPOTEZA sadr転i periferna i centralna obja邸njenja fantomske boli Periferna obja邸njenja tumae nastanak fantomske boli pomou poveane osjetljivosti 転ivanih vlakana na mjestu amputacije. Meutim takvo obja邸njenje ne mo転e protumaiti za邸to se u nekim primjerima fantomska bol javlja i nakon presijecanja kralje転nine mo転dine. To je dovelo do pretpostavke da je uzrok boli spontano aktiviranje impulsa u kralje転ninoj mo転dini i mozgu budui da vi邸e nema inhibitornog djelovanja perifernih senzornih podra転ivanja. Centralna obja邸njenja pretpostavljaju da aferentna 転ivana vlakna koja ostaju i poslije odstranjenja nekog dijela tijela mogu izazvati pojavu fantomske boli; svako aferentno 転ivano vlakno ima svoju ulogu u ukupnoj reprezentaciji tijela mozgu. To neka klinika istra転ivanja i potvruju kroz primjere izostanka fantomske boli nakon ozljede odreenih dijelova korteksa.
  • 7. PSIHOLOKA HIPOTEZA Psiholo邸ka hipoteza pretpostavlja da su uzroci fantomske boli psihike naravi. U prilog toj teoriji ide injenica da se bol javlja poslije emotivnog uzbuenja, a isto tako mo転e nastati pod utjecajem hipnotske sugestije. Glavna ideja ove hipoteze je da je uzrok fantomske boli halucinatorno odbijanje postojanja tjelesnog gubitka. Drugim rijeima bolesnici ne 転ele sami sebi priznati tjelesni gubitak i zato sna転na 転elja da gubitka nema dovodi do haluciniranja raznih pa i bolnih senzacija iz izgubljenog dijela tijela. Na taj nain se bolesnik uvjerava da do gubitka nikada nije ni do邸lo. Meutim to ne mo転e biti potpuno tono jer ne postoji povezanost izmeu jakosti fantomske boli i subjektivne va転nosti izgubljenog dijela tijela. Na kraju Havelka (1998.) zakljuuje da kod pojave fantomske boli odreenu ulogu imaju i periferni i sredi邸nji neurolo邸ki mehanizmi, simpatiki dio autonomnog sustava, a i odreena psihika stanja u kojima se bolesnik nalazi. Meutim jo邸 nije u potpunosti razja邸njen fenomen fantomske boli i njezinog nastanka.
  • 8. KARAKTERISTIKE FANTOMSKE BOLI: 1. javlja se unutar prvih nekoliko dana po amputaciji 2. nije konstantna ve se javlja povremeno 3. obino se javlja nakon amputacije udaljenih dijelova tijela kao 邸to su stopala ili potkoljenica 4. bol se mo転e opisati kao pulsirajua, 転area, gnjeea 5. bolesnik ima osjeaj da mu je dio tijela koji nedostaje stavljen u neudoban polo転aj 6. bol mo転e biti provocirana promjenom vremena, pritiskom na preostali dio uda ili emocionalnim stresom
  • 9. DIJAGNOZA I LIJEENJE ne postoji dijagnostika metoda kojom se fantomska bol mo転e potvrditi dijagnoza - na temelju detaljno uzete anamneze i klinikog pregleda lijekovi : tricikliki antidepresivi antiepileptici fizikalne metode : TENS biofeedback terapija terapija ogledalom akupunktura
  • 10. FANTOMSKA BOL - REHABILITACIJA problem vanjskog izgleda uzrokuje psihike te邸koe, osobito u mlaih bolesnika Zadaci zdravstvenih djelatnika u rehabilitaciji: upoznavanje bolesnika s novim mogunostima ohrabrivanje za savladavanje odreenih motorikih vje邸tina na nov nain, uz nu転an oprez kako se ne bi prenagla邸avale mogunosti pokreta s protezom Tijekom rehabilitacije bolesnicima se mo転e pomoi u prilagodbi na novo stanje tako da im se : omogui vje転ba za kori邸tenje protezom, kako bi 邸to manje osjeali svoj nedostatak otkriju nove mogunosti, aktivnosti i vrijednost koje se mogu ostvariti unato nedostatku uklone negativne emocionalne reakcije na amputaciju pojaa motivacija da prihvate novi 転ivotni stil
  • 11. FANTOMSKA BOL - REHABILITACIJA 転ivotni stil bolesnika koji su do転ivjeli amputaciju nikada nee biti potpuno isti, bez obzira na ulo転ene rehabilitacijske napore punim uinkom rehabilitacije smatra se prihvaanje novoga 転ivotnog stila i potpuno kori邸tenje preostalih sposobnosti radi bogatijeg i sadr転ajnijeg 転ivota Uloga psihologa u rehabilitaciji - bitna zbog mogunosti korisne primjene mnogih psiholo邸kih metoda i tehnika iz podruja psihologije uenja, kojima mo転emo omoguiti stjecanje novih specifinih znanja i utjecati na napu邸tanje starih stavova i navika usmjeravajui bolesnika prema usvajanju novih 転ivotnih stilova.
  • 12. KAUZALGIJA (CRPS) kompklesni regionalni bolni sindrom (CRPS) kauzalgija - bol koja se osjea poput peenja ili paljenja poslijedica o邸teenja perifernog 転ivca, naje邸e n. medianusa tip I - kronina neuropatska bol, ozljede mekog tkiva ili kosti tip II - ozljede 転ivca hladnoa mo転e pojaati kauzalgiju, toplina je smiruje
  • 13. SIMPTOMI KAUZALGIJA bol u ekstremitetima, najizra転eniji u 邸aci ili stopalu intenzitet i trajanje bolova nije razmjerno o邸teenju tkiva alodinija izazivanje ili pojaavanje bola stimulansima (npr. blagim dodirom) vaskularne promjene: vazodilatacija topla i crvena vazokonstrikcija hladna i cijanotina
  • 14. DIJAGNOZA KAUZALGIJA klinika slika termografija RTG scintigrafija test za dokaz lediranosti simpatikusa
  • 15. LIJEENJE KAUZALGIJA slo転eno i esto sa slabim rezultatima fizikalna terapija ( TENS) blokada simpatikusa psihoterapija antidepresivi, antiepileptici analgetici
  • 16. LITERATURA http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd- prirucnik/neurologija/bol/kompleksni-regionalni-bolni-sindrom http://ss-medicinska-sb.skole.hr/upload/ss-medicinska- sb/images/static3/694/attachment/psih_4_fizio_skripta.pdf Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-ud転benik za trei razred medicinske 邸kole za zanimanje medicinska sestra/tehniar ope njege. Zagreb: kolska knjiga FOTOGRAFIJA: Preuzeto s https://painresource.com/phantom-limb/phantom-limb-pain-pain- lingers/ 10.3.2021.