PSIHOLOSKA POMOC NAKON TESKIH OZLJEDA
0 likes1,024 views
Psiholo邸ka pomo nakon te邸kih ozljeda ukljuuje razmatranje razliitih imbenika, ukljuujui prirodu ozljede, Individualne karakteristike, okolinske uvjete i obiteljsku podr邸ku. Negativna emocionalna stanja i strahovi bolesnika u bolnici zahtijevaju adekvatnu komunikaciju i podr邸ku od zdravstvenih djelatnika kako bi se pobolj邸ala rehabilitacija i oporavak. Kljuni su pristupi poput otvorene komunikacije, osna転ivanje bolesnika i omoguavanje posjeta bliskih osoba.
1 of 16
Ad
Recommended
invalidna stanja
invalidna stanjapetraognjenovic
油
Dokument obrauje invalidnost kao stanje koje mo転e biti uroena ili steena, uz naglasak na prilagodbu dru邸tva i pojedinca. Osobe s invaliditetom esto se suoavaju s izazovima u svakodnevnom 転ivotu, ali uz podr邸ku mogu znaajno funkcionirati. Takoer, istie se va転nost razumijevanja i podr邸ke okoline prema osobama s invaliditetom.Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija petraognjenovic
油
Dokument opisuje psiholo邸ke reakcije na tjelesne gubitke uzrokovane kroninim bolestima, ukljuujui faze odbijanja, tra転enja informacija i prihvaanja. Istie subjektivnost gubitka i znaaj socijalne podr邸ke, te razliite emocionalne reakcije kao 邸to su bijes, depresija i mirenje s gubitkom. Takoer, obrauje specifine reakcije na te転e gubitke zdravlja, ukljuujui zbunjenost, suicidalne misli i osjeaj odbaenosti.stajalista
stajalista petraognjenovic
油
Dokument analizira stajali邸ta prema osobama s tjelesnim o邸teenjima, nagla邸avajui utjecaj negativnih stavova na njihovu rehabilitaciju i integraciju u dru邸tvo. Psihosocijalna rehabilitacija se fokusira na prevladavanje predrasuda, dok je kljuna metoda promjene stavova edukacija i zajedniko dru転enje. Takoer, istie se va転nost prilagodbe pristupanosti i mobilnosti kako bi osobe s invaliditetom mogle ravnopravno sudjelovati u dru邸tvenom i kulturnom 転ivotu.puk
pukpetraognjenovic
油
Uspje邸na komunikacija u zdravstvu zahtijeva odreene osobine i vje邸tine, ukljuujui samopo邸tovanje, otvorenost, ljubaznost i izbjegavanje stereotipa. Osobe s visokim samopo邸tovanjem lak邸e ostvaruju kontakte i otvorenije su u komunikaciji, dok stereotipi i predrasude ote転avaju interakciju i negativno utjeu na ishod lijeenja. Preporuke za pobolj邸anje komunikacije ukljuuju osvje邸tavanje vlastitih predrasuda, suosjeanje i tolerantnost prema razliitostima.Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcija
Psiholo邸ke reakcije na gubitak tjelesnih funkcijapetraognjenovic
油
Dokument opisuje psiholo邸ke reakcije i preporuke za osobe s tjelesnim o邸teenjima, ukljuujui gluhou, hemiplegiju, amputacije i gubitke vida, nagla邸avajui prilagodbu na nove 転ivotne uvjete. Uz to, istie va転nost socijalne podr邸ke, radne terapije i mogunosti za rehabilitaciju kako bi se pobolj邸ala kvaliteta 転ivota tih osoba. Istra転ivanja sugeriraju da emocionalna i praktina pomo roditelja i okoline igra kljunu ulogu u procesu prilagodbe.Psiholoske reakcije na tjelesne gubitke
Psiholoske reakcije na tjelesne gubitkepetraognjenovic
油
Dokument analizira psiholo邸ke reakcije na tjelesne gubitke i istie faze suoavanja, ukljuujui odbijanje, tra転enje informacija, priznanje i mirenje s gubitkom. Opisuje razliite vrste gubitaka, poput zdravlja i socijalnog statusa, te reakcije na te gubitke, poput zbunjenosti, suicidnih misli i osjeaja izolacije. Takoer se spominje kako prethodna iskustva, subjektivna vrijednost gubitka i socijalna podr邸ka utjeu na proces prihvaanja gubitka.1 Zdravstvena psihologija 4
1 Zdravstvena psihologija 4petraognjenovic
油
Zdravstvena psihologija prouava utjecaj psihikih stanja na tijelo, a njen znaaj raste zbog masovne pojave nezaraznih bolesti povezanih sa suvremenim nainom 転ivota i stresom. Psiholozi surauju sa zdravstvenim djelatnicima u dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji, koristei psiholo邸ke metode za pobolj邸anje zdravstvene skrbi. Ova grana psihologije u Hrvatskoj razvija se od 1920-ih, s posebnim fokusom na specijalizirane grane poput pedijatrijske psihologije i neuropsihologije.3 Psihologija rehabilitacije SS.pptx
3 Psihologija rehabilitacije SS.pptxpetraognjenovic
油
Psihologija rehabilitacije, unutar somatopsihologije, prouava utjecaj tjelesnih bolesti na psihika stanja i psiholo邸ke posljedice kod osoba s invaliditetom. Cilj je pobolj邸ati kvalitetu 転ivota tih pojedinaca kroz primjenu psiholo邸kih znanja i tehnika te suradnju s timovima rehabilitacije. Psiholozi igraju kljunu ulogu u podr邸ci pacijentima kroz procjene, preporuke lijeenja i promicanje javnih politika za poveanje neovisnosti osoba s invaliditetom.Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptxpetraognjenovic
油
Dokument se bavi poremeajima u razvoju djece, kao 邸to su intelektualne te邸koe, autizam, hiperaktivni poremeaj i poremeaj senzorne integracije. Svaki od ovih poremeaja karakterizira specifine simptome, uzroke i pristupe lijeenju, ukljuujui ranu intervenciju, obrazovanje i terapije. Istie se va転nost razumijevanja i podr邸ke osobama s ovim pote邸koama te promjena u terminologiji za ouvanje dostojanstva pojedinaca.Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenjepetraognjenovic
油
Dokument istra転uje utjecaj hospitalizacije na psiholo邸ki razvoj djece, istiui faze emocionalnih reakcija i izazove koje bolniki boravak uzrokuje, poput osjeaja gubitka i pote邸koa u prilagoavanju. Nagla邸ava va転nost prisutnosti majke i potrebu za kontinuiranom emocionalnom podr邸kom, kao i potrebu za inkluzijom djece s te邸koama u dru邸tvo. Takoer, dokument opisuje regresivno pona邸anje i smanjenje samostalnosti koje se mo転e pojaviti zbog estih hospitalizacija.Specificne reakcije na tjelesne gubtike
Specificne reakcije na tjelesne gubtikepetraognjenovic
油
Dokument se bavi psiholo邸kim reakcijama na tjelesne gubitke, ukljuujui gubitak vida, gluhou i amputacije, te opisuje specifine emocionalne reakcije i preporuene pristupe kako pomoi oboljelima. Istie znaaj rehabilitacije, radne terapije i podr邸ke zajednice za pobolj邸anje kvalitete 転ivota pacijenata. Nagla邸ava potrebu za prilagodbom i specifinim strategijama u radu s osobama koje su do転ivjele razliite oblike tjelesnog o邸teenja.suzbijanje bola
suzbijanje bola petraognjenovic
油
Dokument raspravlja o raznim metodama suzbijanja bola, ukljuujui farmakolo邸ke (poput aspirina i opijata) i psiholo邸ke tehnike (kao 邸to su hipnoza, odvraanje pa転nje i placebo). Nagla邸ava se va転nost kombinacije ovih metoda za efikasnije upravljanje bolom. Takoer se istie psiholo邸ka dimenzija boli, koja mo転e ukljuivati emocionalne aspekte i reakcije.bol
bolpetraognjenovic
油
Placebo je tvar ili postupak koji ne mo転e izravno proizvesti uinak, ali mo転e izazvati stvarne psiholo邸ke ili fiziolo邸ke promjene, poput smanjenja boli kod pacijenata. Oekivanje da e odreena supstanca djelovati aktivira dijelove mozga odgovorne za izluivanje endorfina, 邸to rezultira smanjenjem do転ivljaja boli. Placebo efekt se takoer mo転e primijeniti na razne simptome poput nesanice, neuroze, i astme.bol i psiholoske odrednice bola
bol i psiholoske odrednice bola petraognjenovic
油
Bol je slo転en do転ivljaj koji ukljuuje percepciju, emocije i pona邸anje, a mo転e biti kronina ili akutna. Psiholo邸ke odrednice bola znaajno utjeu na do転ivljaj boli, pri emu kontekst i osobne percepcije igraju kljunu ulogu u tome kako ljudi reagiraju na bolne podra転aje. Kontrola boli mo転e se poveati informiranjem pacijenata o postoperativnoj boli i nainima olak邸avanja, 邸to smanjuje njihovo samoizvje邸tavanje o boli.gabriela grubisic
gabriela grubisicpetraognjenovic
油
Autizam je slo転en neurorazvojni poremeaj koji utjee na komunikaciju, motoriku, pona邸anje i uenje, a simptomi se obino prepoznaju nakon tree godine 転ivota. Razliite terapije, poput glazboterapije, terapije igrom i kognitivno bihevioralne terapije, su kljune za podr邸ku djeci s autizmom, a rana dijagnostika mo転e pobolj邸ati kvalitetu 転ivota. Iako uzroci autizma nisu potpuno razja邸njeni, procjenjuje se da znaajan postotak autistine djece ima i druge dodatne bolesti.novo za web kako napraviti 20232024.pptx
novo za web kako napraviti 20232024.pptxpetraognjenovic
油
Dokument opisuje kako napraviti prezentaciju iz zdravstvene psihologije, nagla邸avajui strukturu koja ukljuuje naslov, uvod, razradu, vanjsku poveznicu, zakljuak i literaturu. Takoer se daju indikatori za ocjenu rada, ukljuujui va転nost povezanosti teme s buduim zanimanjem i pravilan vizualni dojam. Dokument pru転a smjernice za izradu prezentacije, ukljuujui pravila o dizajnu slajdova, animacijama i kori邸tenju slika.fantomska bol
fantomska bolpetraognjenovic
油
Fantomska bol je bol u nepostojeem dijelu tijela, naje邸e nakon amputacije, i mo転e trajati du転e od godine dana. Njeni uzroci nisu potpuno razja邸njeni, ali ukljuuju neuroanatomske promjene i psiholo邸ke imbenike. Dijagnostika se temelji na anamnezi, a lijeenje ukljuuje razliite metode, ukljuujui lijekove i rehabilitaciju.Psihosocijalna prilagodba osoba s invaliditetom.pptx
Psihosocijalna prilagodba osoba s invaliditetom.pptxpetraognjenovic
油
Invalidnost obuhvaa psihike ili fizike nedostatke koji smanjuju sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, 邸to mo転e ukljuivati uroene ili steene invalidnosti. Razliiti uzroci invalidnosti postoje, ukljuujui nasljedne, organske, socijalno-kulturne i one koje nastaju uslijed nesrea. Osobe s invalidno邸u trebaju podr邸ku i razumijevanje od okoline kako bi se prilagodili svojim potrebama i postigli normalno funkcioniranje u dru邸tvu.Licnost
Licnostpetraognjenovic
油
Linost se definira kao skup karakteristika koje se ispoljavaju u pona邸anju, razmi邸ljanju i do転ivljavanju, uz pretpostavku da su one stabilne u vremenu i dosljedne u razliitim situacijama. Razvoj linosti oblikovan je interakcijom izmeu genetike i okoline, a razliiti teorijski pristupi, kao 邸to su psihoanalitiki, bihevioristiki i humanistiki, omoguuju razliite perspektive u razumijevanju linosti. Model pet velikih faktora linosti, koji ukljuuje neuroticizam, otvorenost, ugodnost, savjesnost i ekstraverziju, nudi sustavan pristup analizi osobina koje ine jedinstven profil svake osobe.novo za web kako napraviti 20222023.pptx
novo za web kako napraviti 20222023.pptxpetraognjenovic
油
Dokument pru転a smjernice za izradu prezentacije iz zdravstvene psihologije, ukljuujui strukturu i kljune komponente kao 邸to su naslov, uvod, razrada, vanjska poveznica, zakljuak i literatura. Za ocjenu odlian, va転no je zadovoljiti sve kriterije, ukljuujui pravilan pristup literaturi i vizualnim sadr転ajima. Takoer se nagla邸ava va転nost dizajna slajdova, ukljuivanja relevantnih informacija i kori邸tenja pravilnog pravopisa.ptsp
ptsppetraognjenovic
油
PTSP, ili posttraumatski stresni poremeaj, psihiki je poremeaj koji se javlja nakon izlaganja traumatskim dogaajima kao 邸to su rat, zlostavljanje ili nesree. Simptomi ukljuuju ponovno pro転ivljavanje traume, izbjegavanje podsjetnika na traumu, te anksioznost i depresiju, a lijeenje obuhvaa kombinaciju farmakoterapije i psihoterapije uz dru邸tvenu podr邸ku. Rizini faktori za razvoj PTSP-a ukljuuju nedostatak socijalne podr邸ke i postojee probleme s mentalnim zdravljem.nvk
nvkpetraognjenovic
油
Neverbalna komunikacija igra kljunu ulogu u preno邸enju emocija i informacija koje nisu uvijek izra転ene verbalno. Na neverbalnu komunikaciju utjee izgled, dr転anje, geste i kontakt oima, a njeno znaenje varira ovisno o kontekstu i kulturi. Razumijevanje neverbalnih znakova poma転e u preciznijem tumaenju emocionalnog stanja i komunikacije izmeu ljudi.vrste
vrstepetraognjenovic
油
Dokument opisuje razliite vrste neslu邸anja, ukljuujui pseudoslu邸anje i selektivno slu邸anje, te daje savjete za prepoznavanje i prevladavanje ovih pona邸anja. Nudi tehnike aktivnog slu邸anja kao rije邸enje za pobolj邸anje komunikacije. Takoer, nagla邸ava va転nost razumijevanja pozadine konflikta u situacijama kada slu邸atelj ne obraa punu pa転nju.as
aspetraognjenovic
油
Aktivno slu邸anje podrazumijeva razumijevanje sugovornika i reagiranje s osjetljivo邸u na njegove poruke, dok se istovremeno izbjegavaju prepreke poput prosudbi ili vlastitih preokupacija. Neverbalni znakovi, kao 邸to su kontakt oima i otvorene geste, kljuni su za postizanje uinkovitog aktivnog slu邸anja. Tehnike ukljuuju postavljanje potpitanja, reflektiranje i parafraziranje kako bi se osiguralo jasno razumijevanje.socijalni utjecaj
socijalni utjecajpetraognjenovic
油
Dokument istra転uje socijalni utjecaj koji odreuje pona邸anje pojedinaca unutar grupa kroz interakcije, norme i vostvo. Obrauje teme poput grupne kohezivnosti, socijalnog zabu邸avanja i prosocijalnog pona邸anja, te kako grupa mo転e utjecati na dono邸enje odluka. Takoer se spominju eksperimenti koji ilustriraju promjene u pona邸anju zbog grupnih dinamika.Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptxpetraognjenovic
油
Psiholo邸ka pomo nakon te邸kih ozljeda ovisi o initeljima vezanim uz ozljedu, osobu, okolinu i obitelj. Bolesnici esto do転ivljavaju razne negativne emocionalne reakcije koje se mogu pogor邸ati boravkom u bolnici, a zdravstveni radnici igraju kljunu ulogu u pru転anju podr邸ke i informacija. Pravilna komunikacija i omoguavanje prilagodbe bolesnika na novu sredinu znaajno utjeu na proces oporavka.Psihicke tegobe hospitaliziranih bolesnika
Psihicke tegobe hospitaliziranih bolesnikapetraognjenovic
油
Negativna emocionalna stanja bolesnika tijekom hospitalizacije mogu pogor邸ati tijek i ishod bolesti te umanjiti djelotvornost lijeenja, a znakovi tjeskobe i poti邸tenosti ukljuuju pote邸koe s koncentracijom, promjene apetita, socijalno povlaenje i osjeaj bespomonosti. Zdravstveni djelatnici trebaju posvetiti pa転nju psihikim tegobama bolesnika, kako bi pobolj邸ali njihov psiholo邸ki status i time doprinijeli uspje邸nijem lijeenju. Osim toga, lo邸 odnos izmeu bolesnika i zdravstvenih djelatnika esto vodi do nezadovoljstva i frustracija, 邸to dodatno utjee na mentalno zdravlje pacijenata.More Related Content
What's hot (20)
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptx
Pristup djeci s te邸koama u razvoju.pptxpetraognjenovic
油
Dokument se bavi poremeajima u razvoju djece, kao 邸to su intelektualne te邸koe, autizam, hiperaktivni poremeaj i poremeaj senzorne integracije. Svaki od ovih poremeaja karakterizira specifine simptome, uzroke i pristupe lijeenju, ukljuujui ranu intervenciju, obrazovanje i terapije. Istie se va転nost razumijevanja i podr邸ke osobama s ovim pote邸koama te promjena u terminologiji za ouvanje dostojanstva pojedinaca.Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenje
Utjecaj dobi na psihike reakcije djeteta na tjelesno o邸teenjepetraognjenovic
油
Dokument istra転uje utjecaj hospitalizacije na psiholo邸ki razvoj djece, istiui faze emocionalnih reakcija i izazove koje bolniki boravak uzrokuje, poput osjeaja gubitka i pote邸koa u prilagoavanju. Nagla邸ava va転nost prisutnosti majke i potrebu za kontinuiranom emocionalnom podr邸kom, kao i potrebu za inkluzijom djece s te邸koama u dru邸tvo. Takoer, dokument opisuje regresivno pona邸anje i smanjenje samostalnosti koje se mo転e pojaviti zbog estih hospitalizacija.Specificne reakcije na tjelesne gubtike
Specificne reakcije na tjelesne gubtikepetraognjenovic
油
Dokument se bavi psiholo邸kim reakcijama na tjelesne gubitke, ukljuujui gubitak vida, gluhou i amputacije, te opisuje specifine emocionalne reakcije i preporuene pristupe kako pomoi oboljelima. Istie znaaj rehabilitacije, radne terapije i podr邸ke zajednice za pobolj邸anje kvalitete 転ivota pacijenata. Nagla邸ava potrebu za prilagodbom i specifinim strategijama u radu s osobama koje su do転ivjele razliite oblike tjelesnog o邸teenja.suzbijanje bola
suzbijanje bola petraognjenovic
油
Dokument raspravlja o raznim metodama suzbijanja bola, ukljuujui farmakolo邸ke (poput aspirina i opijata) i psiholo邸ke tehnike (kao 邸to su hipnoza, odvraanje pa転nje i placebo). Nagla邸ava se va転nost kombinacije ovih metoda za efikasnije upravljanje bolom. Takoer se istie psiholo邸ka dimenzija boli, koja mo転e ukljuivati emocionalne aspekte i reakcije.bol
bolpetraognjenovic
油
Placebo je tvar ili postupak koji ne mo転e izravno proizvesti uinak, ali mo転e izazvati stvarne psiholo邸ke ili fiziolo邸ke promjene, poput smanjenja boli kod pacijenata. Oekivanje da e odreena supstanca djelovati aktivira dijelove mozga odgovorne za izluivanje endorfina, 邸to rezultira smanjenjem do転ivljaja boli. Placebo efekt se takoer mo転e primijeniti na razne simptome poput nesanice, neuroze, i astme.bol i psiholoske odrednice bola
bol i psiholoske odrednice bola petraognjenovic
油
Bol je slo転en do転ivljaj koji ukljuuje percepciju, emocije i pona邸anje, a mo転e biti kronina ili akutna. Psiholo邸ke odrednice bola znaajno utjeu na do転ivljaj boli, pri emu kontekst i osobne percepcije igraju kljunu ulogu u tome kako ljudi reagiraju na bolne podra転aje. Kontrola boli mo転e se poveati informiranjem pacijenata o postoperativnoj boli i nainima olak邸avanja, 邸to smanjuje njihovo samoizvje邸tavanje o boli.gabriela grubisic
gabriela grubisicpetraognjenovic
油
Autizam je slo転en neurorazvojni poremeaj koji utjee na komunikaciju, motoriku, pona邸anje i uenje, a simptomi se obino prepoznaju nakon tree godine 転ivota. Razliite terapije, poput glazboterapije, terapije igrom i kognitivno bihevioralne terapije, su kljune za podr邸ku djeci s autizmom, a rana dijagnostika mo転e pobolj邸ati kvalitetu 転ivota. Iako uzroci autizma nisu potpuno razja邸njeni, procjenjuje se da znaajan postotak autistine djece ima i druge dodatne bolesti.novo za web kako napraviti 20232024.pptx
novo za web kako napraviti 20232024.pptxpetraognjenovic
油
Dokument opisuje kako napraviti prezentaciju iz zdravstvene psihologije, nagla邸avajui strukturu koja ukljuuje naslov, uvod, razradu, vanjsku poveznicu, zakljuak i literaturu. Takoer se daju indikatori za ocjenu rada, ukljuujui va転nost povezanosti teme s buduim zanimanjem i pravilan vizualni dojam. Dokument pru転a smjernice za izradu prezentacije, ukljuujui pravila o dizajnu slajdova, animacijama i kori邸tenju slika.fantomska bol
fantomska bolpetraognjenovic
油
Fantomska bol je bol u nepostojeem dijelu tijela, naje邸e nakon amputacije, i mo転e trajati du転e od godine dana. Njeni uzroci nisu potpuno razja邸njeni, ali ukljuuju neuroanatomske promjene i psiholo邸ke imbenike. Dijagnostika se temelji na anamnezi, a lijeenje ukljuuje razliite metode, ukljuujui lijekove i rehabilitaciju.Psihosocijalna prilagodba osoba s invaliditetom.pptx
Psihosocijalna prilagodba osoba s invaliditetom.pptxpetraognjenovic
油
Invalidnost obuhvaa psihike ili fizike nedostatke koji smanjuju sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, 邸to mo転e ukljuivati uroene ili steene invalidnosti. Razliiti uzroci invalidnosti postoje, ukljuujui nasljedne, organske, socijalno-kulturne i one koje nastaju uslijed nesrea. Osobe s invalidno邸u trebaju podr邸ku i razumijevanje od okoline kako bi se prilagodili svojim potrebama i postigli normalno funkcioniranje u dru邸tvu.Licnost
Licnostpetraognjenovic
油
Linost se definira kao skup karakteristika koje se ispoljavaju u pona邸anju, razmi邸ljanju i do転ivljavanju, uz pretpostavku da su one stabilne u vremenu i dosljedne u razliitim situacijama. Razvoj linosti oblikovan je interakcijom izmeu genetike i okoline, a razliiti teorijski pristupi, kao 邸to su psihoanalitiki, bihevioristiki i humanistiki, omoguuju razliite perspektive u razumijevanju linosti. Model pet velikih faktora linosti, koji ukljuuje neuroticizam, otvorenost, ugodnost, savjesnost i ekstraverziju, nudi sustavan pristup analizi osobina koje ine jedinstven profil svake osobe.novo za web kako napraviti 20222023.pptx
novo za web kako napraviti 20222023.pptxpetraognjenovic
油
Dokument pru転a smjernice za izradu prezentacije iz zdravstvene psihologije, ukljuujui strukturu i kljune komponente kao 邸to su naslov, uvod, razrada, vanjska poveznica, zakljuak i literatura. Za ocjenu odlian, va転no je zadovoljiti sve kriterije, ukljuujui pravilan pristup literaturi i vizualnim sadr転ajima. Takoer se nagla邸ava va転nost dizajna slajdova, ukljuivanja relevantnih informacija i kori邸tenja pravilnog pravopisa.ptsp
ptsppetraognjenovic
油
PTSP, ili posttraumatski stresni poremeaj, psihiki je poremeaj koji se javlja nakon izlaganja traumatskim dogaajima kao 邸to su rat, zlostavljanje ili nesree. Simptomi ukljuuju ponovno pro転ivljavanje traume, izbjegavanje podsjetnika na traumu, te anksioznost i depresiju, a lijeenje obuhvaa kombinaciju farmakoterapije i psihoterapije uz dru邸tvenu podr邸ku. Rizini faktori za razvoj PTSP-a ukljuuju nedostatak socijalne podr邸ke i postojee probleme s mentalnim zdravljem.nvk
nvkpetraognjenovic
油
Neverbalna komunikacija igra kljunu ulogu u preno邸enju emocija i informacija koje nisu uvijek izra転ene verbalno. Na neverbalnu komunikaciju utjee izgled, dr転anje, geste i kontakt oima, a njeno znaenje varira ovisno o kontekstu i kulturi. Razumijevanje neverbalnih znakova poma転e u preciznijem tumaenju emocionalnog stanja i komunikacije izmeu ljudi.vrste
vrstepetraognjenovic
油
Dokument opisuje razliite vrste neslu邸anja, ukljuujui pseudoslu邸anje i selektivno slu邸anje, te daje savjete za prepoznavanje i prevladavanje ovih pona邸anja. Nudi tehnike aktivnog slu邸anja kao rije邸enje za pobolj邸anje komunikacije. Takoer, nagla邸ava va転nost razumijevanja pozadine konflikta u situacijama kada slu邸atelj ne obraa punu pa転nju.as
aspetraognjenovic
油
Aktivno slu邸anje podrazumijeva razumijevanje sugovornika i reagiranje s osjetljivo邸u na njegove poruke, dok se istovremeno izbjegavaju prepreke poput prosudbi ili vlastitih preokupacija. Neverbalni znakovi, kao 邸to su kontakt oima i otvorene geste, kljuni su za postizanje uinkovitog aktivnog slu邸anja. Tehnike ukljuuju postavljanje potpitanja, reflektiranje i parafraziranje kako bi se osiguralo jasno razumijevanje.socijalni utjecaj
socijalni utjecajpetraognjenovic
油
Dokument istra転uje socijalni utjecaj koji odreuje pona邸anje pojedinaca unutar grupa kroz interakcije, norme i vostvo. Obrauje teme poput grupne kohezivnosti, socijalnog zabu邸avanja i prosocijalnog pona邸anja, te kako grupa mo転e utjecati na dono邸enje odluka. Takoer se spominju eksperimenti koji ilustriraju promjene u pona邸anju zbog grupnih dinamika.Similar to PSIHOLOSKA POMOC NAKON TESKIH OZLJEDA (20)
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptx
Psiholo邸ka pomo i potpora nakon te邸kih ozljeda.pptxpetraognjenovic
油
Psiholo邸ka pomo nakon te邸kih ozljeda ovisi o initeljima vezanim uz ozljedu, osobu, okolinu i obitelj. Bolesnici esto do転ivljavaju razne negativne emocionalne reakcije koje se mogu pogor邸ati boravkom u bolnici, a zdravstveni radnici igraju kljunu ulogu u pru転anju podr邸ke i informacija. Pravilna komunikacija i omoguavanje prilagodbe bolesnika na novu sredinu znaajno utjeu na proces oporavka.Psihicke tegobe hospitaliziranih bolesnika
Psihicke tegobe hospitaliziranih bolesnikapetraognjenovic
油
Negativna emocionalna stanja bolesnika tijekom hospitalizacije mogu pogor邸ati tijek i ishod bolesti te umanjiti djelotvornost lijeenja, a znakovi tjeskobe i poti邸tenosti ukljuuju pote邸koe s koncentracijom, promjene apetita, socijalno povlaenje i osjeaj bespomonosti. Zdravstveni djelatnici trebaju posvetiti pa転nju psihikim tegobama bolesnika, kako bi pobolj邸ali njihov psiholo邸ki status i time doprinijeli uspje邸nijem lijeenju. Osim toga, lo邸 odnos izmeu bolesnika i zdravstvenih djelatnika esto vodi do nezadovoljstva i frustracija, 邸to dodatno utjee na mentalno zdravlje pacijenata.Uloga zdravstvenih djelatnika u ublazavanju psihickih tegoba hospitaliziranih...
Uloga zdravstvenih djelatnika u ublazavanju psihickih tegoba hospitaliziranih...petraognjenovic
油
Dokument se bavi ulogom zdravstvenih djelatnika u prepoznavanju i ubla転avanju psihikih tegoba bolesnika tijekom hospitalizacije. Opisuje va転ne znakove tjeskobe i poti邸tenosti te nagla邸ava potrebu za empatijom i stalnom komunikacijom s pacijentima kako bi se olak邸alo njihovo stanje. Takoer se istie va転nost podr邸ke obitelji i prijatelja, te potreba za ugodnijim bolnikim okru転enjem.Komunikacija s neizljecivim bolesnicima
Komunikacija s neizljecivim bolesnicimapetraognjenovic
油
Dokument se fokusira na kompleksnost komunikacije s neizljeivim bolesnicima, istiui izazove kao 邸to su emocionalno optereenje zdravstvenih djelatnika i potrebu za edukacijom o suosjeanju. Navedeno je kako je va転no komunicirati s bolesnikom kad god to po転eli, uz pridr転avanje njihove 転elje za informacijama o dijagnozi, a takoer se nagla邸ava odgovornost lijenika u informiranju obitelji o smrti. Predla転e se pobolj邸anje komunikacijskih vje邸tina zdravstvenih radnika kako bi se osna転io odnos povjerenja i smanjila emocionalna napetost.Komunikacija s bolesnicima
Komunikacija s bolesnicimapetraognjenovic
油
Zdravstveni djelatnici esto ne komuniciraju s bolesnicima zbog nedostatka vremena, pretpostavki o bolesnikom znanju i fokusa na rutinske postupke, 邸to dovodi do niskog zadovoljstva pacijenata. Nedovoljna komunikacija uzrokuje nepridr転avanje zdravstvenih uputa, usporava napredovanje bolesti i smanjuje otpornost organizma. Va転na je uspostava meuljudskog odnosa koji motivira bolesnike na suradnju i pravilno razumijevanje svog stanja i tretmana.Problemi prilagodbe
Problemi prilagodbe petraognjenovic
油
Hospitalizacija donosi neugodna iskustva i stresore poput simptoma bolesti, neizvjesnosti i izolacije. Reakcije na hospitalizaciju variraju ovisno o dobi, spolu, osobinama linosti i drugim faktorima, a najte転e ju podnose djeca. Nakon povratka kui, pacijenti mogu iskusiti psihike pote邸koe povezane s gubitkom zdravlja.Hospitalizacija djece
Hospitalizacija djecepetraognjenovic
油
Hospitalizacija djece izaziva znaajne psihike pote邸koe, posebno kod najmlaih koji te邸ko podnose odvajanje od roditelja, uz mogunost razvoja simptoma poput nonog mokrenja, poremeaja pona邸anja i emocionalnih problema. Preporuuje se da majke budu uz djecu u bolnici kako bi smanjile zabrinutost i olak邸ale zdravstvenu njegu, dok pedijatrijski psiholog igra kljunu ulogu u dijagnosticiranju i rje邸avanju psihikih problema uzrokovanih hospitalizacijom. Va転no je prepoznati da mnogi simptomi mogu nastati tek nakon izlaska iz bolnice, 邸to mo転e biti izazov za zdravstvene djelatnike._Mentalno_zdravlje.pptx
_Mentalno_zdravlje.pptxBUBILI2
油
Mentalno zdravlje predstavlja stanje opeg blagostanja gdje pojedinac ostvaruje svoje potencijale i nosi se sa 転ivotnim stresovima. Problemi mentalnog zdravlja mogu dovesti do socijalne iskljuenosti, funkcionalne nesposobnosti i uzrokovati stigmatizaciju pojedinca. U Hrvatskoj su mentalni i neurolo邸ki poremeaji meu vodeim bolestima, a naje邸i uzroci hospitalizacije su poremeaji prouzroeni alkoholom, shizofrenija i depresivni poremeaji.Kako-pitati-o-samoubistvu-Spektar-suicidalnih-misli.pptx.pptx
Kako-pitati-o-samoubistvu-Spektar-suicidalnih-misli.pptx.pptxOlivera Vukovic
油
Hitna psihijatrijska stanja definiraju se prema stupnju hitnosti terapijske intervencije, koja mo転e biti nu転na zbog opasnosti za kvalitetu 転ivota pacijenta ili njegove okoline. Stanja se klasificiraju u razliite kategorije hitnosti, ukljuujui ozbiljna stanja koja zahtijevaju trenutnu hospitalizaciju te manje hitne situacije koje ne zahtijevaju neodgodivu reakciju. Va転no je ostvariti kontakt s pacijentom i potaknuti suradnju, esto uz primjenu medikamentoznih metoda kao 邸to su trankvilizacija ili neuroleptizacija.pb
pbpetraognjenovic
油
Psihosomatske bolesti su fizike bolesti uzrokovane psihikim faktorima, ukljuujui razne bolesti unutarnjih organa. Stres, koji se mo転e manifestirati kroz negativne emocije, utjee na tjelesne funkcije i mo転e dovesti do razliitih zdravstvenih problema. Prevencija ukljuuje brigu o psihofizikom zdravlju kroz opu邸tajue tehnike, pravilnu prehranu i fiziku aktivnost.sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu Partnerships in Health
油
Dokument se bavi emocionalnim reakcijama i strategijama suoavanja osoba koje su dobile dijagnozu HIV-a, istiui faze prilagodbe na bolest i znaaj socijalne podr邸ke. Opisuje kako HIV dijagnoza djeluje kao trauma, uzrokujui osjeaje straha, bespomonosti i stigme, te nudi savjete za emocionalnu i kognitivnu obradu dijagnoze. Pored toga, ukljuuje naine za izgradnju i odr転avanje odnosa s zdravstvenim radnicima i va転nost pripreme za izazove u 転ivotu nakon dijagnoze.Anksioznost proces
Anksioznost procescrosunac
油
Anksioznost je emocionalno stanje karakterizirano osjeajem tjeskobe i straha koji mo転e manifestirati fizikim simptomima i znaajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje. Ovaj poremeaj mo転e se javiti kao generalizirani anksiozni poremeaj, fobije, opsesivno-kompulzivni poremeaj i panini poremeaj, a esto je uzrokovan stresom i genetskim faktorima. U lijeenju anksioznosti va転ni su psihofarmakoterapija, psihoedukacija te tehnike opu邸tanja i promjene 転ivotnog stila.Psihoonkologija
Psihoonkologija petraognjenovic
油
Psihoonkologija je disciplina koja prouava psihike reakcije i pru転a terapijske intervencije za onkolo邸ke bolesnike, s naglaskom na pobolj邸anje kvalitete 転ivota. Ono obuhvaa povezivanje psiholo邸kih i onkolo邸kih faktora, te istie da mnogi oboljeli do転ivljavaju razne psihijatrijske probleme, poput depresije i anksioznosti. Zbog uticaja razliitih faktora, va転no je ukljuiti psihoonkologe u proces lijeenja kako bi se unaprijedila ukupna dobrobit pacijenata.Nasilje nad lijenicima i sigurnost u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj
Nasilje nad lijenicima i sigurnost u zdravstvenim ustanovama u HrvatskojHrvatska lijenika komora
油
Istra転ivanje Hrvatske lijenike komore ukazuje na alarmantno stanje nasilja nad lijenicima, gdje 93% lijenika prijavljuje iskustvo fizikog ili verbalnog nasilja, esto od strane pacijenata i njihovih pratnji. Uz to, 72% lijenika ne prijavljuje incidente, naje邸e zbog straha od dodatnih problema, dok 96% smatra da sigurnost u zdravstvenim ustanovama nije na zadovoljavajuoj razini. Anketirani ravnatelji ocjenjuju sigurnost svojim ustanovama prosjenom ocjenom 3,7, uz znaajan broj prijavljenih napada u posljednjih pet godina.Prva obavijest simpozij, 16. - 17.10.2015. ugljan - zadar
Prva obavijest simpozij, 16. - 17.10.2015. ugljan - zadarMiroslav Proti
油
Simpozij o specifinostima palijativne skrbi u Dalmaciji odr転an je 16. i 17. listopada 2015. u Zadru, povodom 60. godi邸njice psihijatrijske bolnice Ugljan, s ciljem okupljanja strunjaka i razmjene iskustava. Fokus simpozija bio je na geografskoj i kulturolo邸koj prilagodbi palijativne skrbi, te jaanju suradnje meu zdravstvenim djelatnicima. U sklopu programa odr転ana su izlaganja i radionice o aktualnim temama vezanim uz palijativnu medicinu, ukljuujui va転ne aspekte organizacije i edukacije.PB
PBpetraognjenovic
油
Psihosomatske bolesti su tjelesni poremeaji nastali uslijed psihikih do転ivljaja, a stres igra kljunu ulogu u njihovom razvoju. Bolesti ukljuuju ko転ne, probavne, di邸ne, srane, endokrine, reumatske i ginekolo邸ke poremeaje, uz brojne druge simptome poput migrena i alergija. Prevencija ukljuuje brigu o psihofizikom zdravlju, relaksacijske tehnike, zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.Briga za mentalno zdravlje
Briga za mentalno zdravljeSanja Hrvojevi
油
Dokument daje upute za podr邸ku mentalnom zdravlju djece i mladih, usmjerenih prema uiteljima, strunjacima i roditeljima. Prikazuje teorijske osnove mentalnog zdravlja, preporuuje aktivnosti za njegovanje socijalno-emocionalnih kompetencija te nagla邸ava va転nost holistikog pristupa. Takoer, istie rizike i za邸titne imbenike za mentalno zdravlje te potrebu za profesionalnom podr邸kom, osobito u kontekstu adolescencije.9 Psihosomatske bolesti.pdf
9 Psihosomatske bolesti.pdfpetraognjenovic
油
Psihosomatske bolesti su fizike bolesti uzrokovane emocionalnim ili psihikim stresom, a esto pogaaju razliite tjelesne sustave poput probavnog, di邸nog i cirkulacijskog. Dugtrajni stres mo転e dovesti do emocionalnih te邸koa koje rezultiraju fizikim simptomima, dok prevencija ukljuuje zdrav nain 転ivota i brigu o psihofizikom zdravlju. Zdravstvene preporuke ukljuuju pravilnu prehranu, redovitu tjelovje転bu i tehnike opu邸tanja.Motivacija u rehabilitaciji
Motivacija u rehabilitaciji petraognjenovic
油
Motivacija u rehabilitaciji je kljuni proces koji potie pacijente da se suoe s tegobama i aktivno sudjeluju u svom ozdravljenju. Razliiti imbenici, ukljuujui individualne karakteristike, percepciju o邸teenja i pristup rehabilitatora, utjeu na razinu motivacije. Kroz pravilan pristup i podr邸ku, mogue je poveati motivaciju pacijenata, 邸to dovodi do uspje邸nijeg rezultata rehabilitacije.Ad
More from petraognjenovic (20)
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptx
Oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom.pptxpetraognjenovic
油
Dokument raspravlja o stavovima prema osobama s tjelesnim o邸teenjem, ukljuujui njihove kognitivne, emocionalne i pona邸ajne komponente. Istie se da negativni stavovi koje dru邸tvo ima prema osobama s invaliditetom ote転avaju njihovu adaptaciju i ukljuivanje u dru邸tvo, dok se psihosocijalna rehabilitacija fokusira na promjenu tih stavova. Predlo転ene su strategije za pobolj邸anje odnosa prema osobama s invaliditetom kroz edukaciju i integraciju u zajednicu.Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptx
Uinak grupe na rje邸avanje problema, izvedbu i pona邸anje pojedinca.pptxpetraognjenovic
油
Dokument istra転uje socijalne utjecaje, ukljuujui kako prisutnost drugih ljudi utjee na pona邸anje, uenje i grupne dinamike. Obrada ukljuuje koncepte socijalne facilitacije, inhibicije, zabu邸avanja, deindividuacije i konformizma, uz naglasak na difuziju odgovornosti i utjecaj broja promatraa. Takoer se razmatraju uinci grupne kohezivnosti, normi i uloga, kao i naini na koje se pojedinci prilagoavaju grupnim oekivanjima.Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptx
Psihiki poremeaji i tretman psihikih poremeaja.pptxpetraognjenovic
油
Psihiki poremeaji su stanja koja ometaju normalno funkcioniranje osobe i ukljuuju 邸irok spektar simptoma poput nesposobnosti suoavanja sa stvarno邸u ili anksioznih reakcija bez racionalnog uzroka. Dijagnoza se postavlja putem medicinskog modela, a lijeenje obuhvaa medicinsku terapiju, psihoterapiju i druge oblike pomoi. Osnovne kategorije poremeaja ukljuuju anksiozne poremeaje, poremeaje raspolo転enja, poremeaje hranjenja i poremeaje linosti.Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptx
Metode ispitivanja linosti u psihologiji.pptxpetraognjenovic
油
Metode ispitivanja linosti slu転e za dijagnosticiranje psihikih poremeaja i procjenu linosti kroz tipino pona邸anje pojedinca. Ukljuuju skale procjene, upitnike linosti, projektivne testove i situacijske testove, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Upitnici kao 邸to je MMPI-2 su naje邸i, dok projektivni testovi otkrivaju nesvjesne motive i 転elje.Vje邸tine uvjeravanja.pptx
Vje邸tine uvjeravanja.pptxpetraognjenovic
油
Dokument opisuje dva puta uvjeravanja: sredi邸nji put, koji koristi logiku i injenice, i periferni put, koji se oslanja na emocionalne poruke. Sredi邸nji put mo転e dovesti do trajne promjene stava, dok periferni put izaziva privremene emocije. Takoer se istie kako se mo転emo 'cijeputi' od persuazije izlaganjem suprotnim argumentima na邸im uvjerenjima.Sukobi motiva.pptx
Sukobi motiva.pptxpetraognjenovic
油
(vi邸estruko privlaenje, vi邸estruko odbijanje, istovremeno privlaenje i odbijanje, vi邸estruko istovremeno privlaenje i odbijanje)Motivacija.pptx
Motivacija.pptxpetraognjenovic
油
Motivacija je proces koji usmjerava djelovanje prema cilju, a mo転e biti intrinzina (unutarnja) ili ekstrinzina (vanjska). Maslowljeva hijerarhija motiva organizira potrebe od biolo邸kih do potreba za samoaktualizacijom, gdje vi邸e razine potreba postaju relevantne tek kada su ni転e razine zadovoljene. Samoaktualizirane osobe predstavljaju mali postotak populacije i imaju specifine karakteristike poput kreativnosti i sposobnosti prihvaanja drugih.imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptxpetraognjenovic
油
Dokument sadr転i preporuke za uspje邸no uenje i pamenje, ukljuujui planiranje uenja, nagraivanje, izbjegavanje dosade, povezivanje s postojeim znanjem, ponavljanje sadr転aja, te ispitivanje vlastitog znanja. Takoer se nagla邸ava va転nost kvalitetnog sna, fizike aktivnosti, kori邸tenja mnemotehnika i uklanjanja ometaa. Literatura preporuena za daljnje istra転ivanje obuhvaa psihologiju uenja.imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptx
imbenici uspje邸nog uenja i pamenja.pptxpetraognjenovic
油
Dokument opisuje kljune strategije za uspje邸no uenje i pamenje, ukljuujui planiranje, nagraivanje, izbjegavanje dosade i kori邸tenje mnemotehnika. Predla転e va転nost konsolidacije pamenja kroz dobar san i izbjegavanje ometaa. Uz to, istie se vje転banje i fizika aktivnost kao korisne za pobolj邸anje kapaciteta pamenja.Ja poruke.pptx
Ja poruke.pptxpetraognjenovic
油
Dokument opisuje koncept 'ja' poruka u nenasilnoj komunikaciji, nagla邸avajui va転nost izra転avanja emocija i potreba bez prosudbe i kritike. Autor, Marshall B. Rosenberg, dijeli razliku izmeu 'ja' govora, koji je emocionalan i iskren, te 'ti' govora, koji je kritian i hladan. Takoer se nudi formula za 'ja' poruke koja poma転e u jasnoi komunikacije i rje邸avanju sukoba.Asertivnost.pptx
Asertivnost.pptxpetraognjenovic
油
Asertivnost se defini邸e kao oblik pona邸anja kojim pojedinac zastupa svoja prava i izra転ava 転elje bez nano邸enja 邸tete drugima. Asertivne osobe su samosvjesne, kontroliraju svoja osjeanja i znaju unaprijediti svoje komunikacijske vje邸tine kroz vje転bu i refleksiju. Klju za asertivno pona邸anje ukljuuje iskreno izra転avanje mi邸ljenja, prihvaanje pohvala i prigovora te dono邸enje odluka o odabiru komunikacijskih stilova.Komunikacijski stilovi.pptx
Komunikacijski stilovi.pptxpetraognjenovic
油
Dokument opisuje etiri glavna komunikacijska stila: agresivni, pasivni, pasivno-agresivni i asertivni. Agresivni stil ukljuuje nareivanje i optu転ivanje, dok pasivni stil karakterizira izbjegavanje izra転avanja mi邸ljenja. Asertivan stil podrazumijeva aktivno slu邸anje, po邸tovanje drugih i jasno izra転avanje osjeaja i oekivanja.Emocionalna edukacija.pptx
Emocionalna edukacija.pptxpetraognjenovic
油
Emocionalna inteligencija obuhvaa sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim i tuim emocijama te je kljuna za kvalitetnu komunikaciju i meuljudske odnose. Razvijanje emocionalne inteligencije omoguava bolje dono邸enje odluka, smanjenje stresa i poveanje 転ivotnog zadovoljstva. Iako se emocije ne mogu kontrolirati, pojedinci mogu birati kako e reagirati na njih i kako e ih izra転avati.Frustracija.pptx
Frustracija.pptxpetraognjenovic
油
Frustracija je emocionalno stanje koje mo転e uzrokovati agresivno pona邸anje ili kori邸tenje obrambenih mehanizama kao 邸to su projekcija, supstitucija ili kompenzacija. Tolerancija na frustraciju oznaava sposobnost zadr転avanja normalnog pona邸anja u frustrirajuim situacijama, dok niska tolerancija mo転e dovesti do smetnji u pona邸anju. Obrambeni mehanizmi poput negiranja, regresije i represije poma転u u suoavanju s neprihvatljivim emocijama i situacijama, ali ne rje邸avaju osnovne probleme.Stres.pptx
Stres.pptxpetraognjenovic
油
Stres je stanje poremeene ravnote転e koje nastaje uslijed izazova s kojima se pojedinac ne mo転e nositi, dok se intenzitet stresa razlikuje ovisno o stresorima i osobnoj percepciji. Postoje akutni i kronini stres, a traumatski dogaaji mogu dovesti do posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP) koji se lijei lijekovima i psihoterapijom. Suoavanje sa stresom mo転e ukljuivati prihvaanje, izbjegavanje ili kontrolu situacije, pri emu se naje邸e preporuuje usmjerenost na problem.Emocije.pptx
Emocije.pptxpetraognjenovic
油
Dokument analizira emocije kroz strukturu i funkciju ljudskog mozga, nagla邸avajui va転nost amigdale u prepoznavanju i izra転avanju emocija. Osnovne emocije, kao 邸to su radost i strah, definirane su kao uroene i univerzalne, dok su slo転ene emocije steene iskustvom. Takoer se raspravlja o emocionalnim stanjima i njihovim fiziolo邸kim aspektima, ukljuujui kako povezane hormonalne reakcije utjeu na pona邸anje.priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdf
priprema za 3. pisanu provjeru znanja.pdfpetraognjenovic
油
Dokument se fokusira na pripremu za 3. pisanu provjeru znanja o inteligenciji, pamenju i uenju, istiui kljune teme kao 邸to su formula kvocijenta inteligencije, kreativnost, vrste socijalnog uenja i kratkorono i dugorono pamenje. Obrauju se takoer va転ni pojmovi poput retrogradne i anterogradne amnezije te metode ispitivanja pamenja. Svi materijali potrebni za pripremu dostupni su na stranici razmjene znanja.Tugovanje.pptx
Tugovanje.pptxpetraognjenovic
油
Model tugovanja prema K端bler-Rossu sastoji se od pet faza: negiranje, bijes, pogodba, depresija i prihvaanje, pri emu je gubitak uvijek subjektivan. Pru転anje podr邸ke tugujuima ukljuuje razumijevanje njihovih osjeaja, po邸tovanje njihovog procesa tugovanja i izbjegavanje emocionalnih reakcija koje bi ih mogle dodatno opteretiti. Kljune smjernice su davanje vremena, strpljenje, slu邸anje i aktivno sudjelovanje u njihovom procesu ozdravljenja.Empatija.pptx
Empatija.pptxpetraognjenovic
油
Empatija je sposobnost razumijevanja osjeaja i pona邸anja drugih te pokazivanje tog razumijevanja, a razlikuje se od simpatije. Postoji prirodna i klinika empatija, koja se koristi u pomagakim zanimanjima, a njen cilj je procijeniti i reflektirati emocije sugovornika. Dobra empatija pobolj邸ava odnose, poveava samopo邸tovanje i doprinosi uspje邸nosti tretmana, kao i zadovoljstvu meu klijentima i strunjacima.Ad
PSIHOLOSKA POMOC NAKON TESKIH OZLJEDA
- 1. PSIHOLOKA POMO NAKON TEKIH OZLJEDA
- 2. PSIHOLOKA POMO NAKON TEKIH OZLJEDA Psiholo邸ke reakcije nakon te邸kih ozljeda (npr. povreda kralje転nice, amputacija) vrlo su razliite i itav niz razliitih imbenika odreuje njihovu vrstu i jainu kao i pru転anje adekvatne psiholo邸ke pomoi. etiri su osnovne skupine initelja koji odreuju prethodno navedeno: 1. INITELJI POVEZANI SA PRIRODOM OZLJEDE nain zadobivanja ozljede, stupanj o邸teenja tjelesnih funkcija, jaina ozljede, vidljivost ozljede, bol. Naizgled nevidljiv hendikep mo転e psiholo邸ki predstavljati vei problem nego vidljiv hendikep zbog individualnog sustava vrijednosti 2. INITELJI VEZANI UZ SAMU OSOBU spol, dob, vrijednosni sustav, ciljevi, interesi, 転ivotna filozofija. Praksa pokazuje da ozljede u djejoj dobi imaju vei utjecaj na daljni razvoj pojedinca od ozljeda zadobivenih u starijoj 転ivotnoj dobi. Takoer, 邸to su interesi i ciljevi pojedinca 邸iri i razliitiji, lak邸a je i prilagodba te proces oporavka (rehabilitacije) 3. OKOLINSKI INITELJI socijalna podr邸ka, prijatelji, 転ivotni standard, kulturalni kontekst 4. OBITELJSKI KAPACITETI - emocionalna stabilnost obitelji, intelektualni izvori obitelji, linost pojedinih lanova obitelji
- 3. ODRASLI U BOLNICI I EMOCIONALNA STANJA negativna emocionalna stanja izazvana odlaskom u bolnicu mogu pogor邸ati i tijek i ishod organskih bolesti te umanjiti djelotvornost lijeenja svaka bolest stvara poveanu POTITENOST, NESPOKOJSTVO i ZABRINUTOST
- 4. RAZLOZI ZABRINUTOSTI BOLESNIKA U BOLNICI osjeaj bespomonosti i izgubljenosti u novoj bolnikoj sredini briga za obitelj od koje je bolesnik odvojen strah za posao i financijske prilike strah od trajne nesposobnosti strah od nemogunosti brige za sebe strah od boli dijagnostiko terapijskih zahvata strah od operacije veliki prilagodbeni napori gubitak vlastitog identiteta
- 5. INSTITUCIONALNE NEUROZE PSIHIKA STANJA IZAZVANA BORAVKOM U BILO KOJOJ INSTITUCIJI (BOLNICI, ZATVORU, LOGORU, DOMU UMIROVLJENIKA) SIMPTOMI POREMEAJA PSIHIKOG ZDRAVLJA: utuenost gubitak zanimanja za svakodnevne aktivnosti prepu邸tanje sudbini lo邸e navike UZROCI: gubitak dodira sa zbivanjima u vanjskom svijetu nemogunost izlaska iz institucije ograniavanje posjeta dosada grub i autoritativan postupak osoblja (bezosjeajnost, kritiziranje) gubitak osobnih stvari opa atmosfera institucije
- 6. NEZADOVOLJENE POTREBE BOLESNIKA U USTANOVI potreba za ljubavlju i pripadanjem potreba za po邸tovanjem potreba za samopo邸tovanjem potreba za sigurno邸u potreba za ugodom
- 7. ULOGA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U PRI貼ANJU PSIHOLOKE POMOI BOLESNIKU (RANJENIKU) Zdravstevni djelatnici nakon te邸kih ozljeda bolesniku trebali bi: omoguiti izra転avanje zabrinutosti, straha, tjeskobe pru転iti jasne upute bolesniku i lanovima njegove obitelji ne izbjegavati razgovor o traginim elementima ozljede omoguiti pozitivan pogled na rehabilitaciju poticati proces suoavanja sa postojeim psihikim i fizikim stanjem
- 8. ODNOS ZDRAVSTVENI DJELATNIK - BOLESNIK esto izvor nezadovoljstva bolesnika Bolesnici se 転ale na: PREMALI BROJ OBAVIJESTI (nisu obavije邸teni o postupcima kojima e biti podvrgnuti i mali broj obavijesti o njihovom stanju) LO ODNOS ZDRAVSTVENOG OSOBLJA (hladni i suzdr転ani)
- 9. TIPINA PONAANJA BOLESNIKA U BOLNICI 1. HIPERAKTIVNOST pretjerana motorika aktivnost znojenje, tremor ruku, nesanice, none more, glavobolje pretjerana razgovorljivost 2. POVLAENJE pretjerana 邸utljivost usmjerenost na sebe i vlastite probleme nezainteresiranost za vanjski svijet 3. REGRESIJA tendencija da se misli i postupa kao na ni転em razvojnom stupnju pona邸anje kao djeca; potpuno prepu邸teni brizi drugih bez vlastitog udjela u ubla転avanju svog stanja- zdr. djelatnici ih progla邸avaju kao one s kojima je te邸ko komunicirati te su esto ka転njeni ignoriranjem ime se samo produbljuje regresivno pona邸anje
- 10. PSIHIKE TEGOBE BOLESNIKA U BOLNICI ZNAKOVI TJESKOBE: pote邸koe u koncentraciji pote邸koe usmjeravanju pozornosti zaboravljivost razdra転ljivost poveana mi邸ina aktivnost umor nesanica gubitak teka pojaano znojenje osjeaj slabosti nedostatak daha ZNAKOVI POTITENOSTI: iznenadni napadi plaa tu転an izraz lica opa usporenost pokreta opa tjelesna opu邸tenost poremeaji sna povlaenje od socijalnih aktivnosti zaokupljenost sobom osjeaj bespomonosti osjeaj krivnje osjeaj bezvrijednosti
- 11. KAKO SMANJITI TJESKOBU KOD BOLESNIKA? PRIJEM U BOLNICU iscrpno obavijestiti bolesnika o svim rutinskim postupcima u bolnici upoznati ih s bolnikom sredinom, drugim bolesnicima, lijenicima i med. sestrama koje e o njima brinuti OMOGUAVANJE POSJETA omoguiti este posjete rodbine, znanaca u bilo koje vrijeme
- 12. AKO JE MOGUE UTJECATI NA BOLNIKI OKOLI (male bolnice pogodne za bolesnike s kroninim bolestima jer pru転aju osjeaj sigurnosti i bliskosti) OMOGUITI NESMETANU POVEZANOST S VANJSKIM SVIJETOM (telefon, radio, internet, novine) OSIGURATI DOVOLJNO PROSTORA (oko kreveta, kori邸tenje osobnih stvari, paravan ako se pacijent 転eli osamiti)
- 13. NAJVA貼NIJE ISCRPNO KOMUNICIRANJE S BOLESNIKOM O: svim medicinskim, psiholo邸kim i socijalnim pojavnostima bolesti opim temama koje dozvoljavaju stvaranje emocionalnih odnosa zdravstvenog osoblja i bolesnika
- 14. TO JE TO TO BOLESNICI 貼ELE ZNATI? detalje o lijeenju, prognozi i trajanju bolesti 邸to e biti uinjeno za njih kakvi e biti uinci terapijskih zahvata kakva je svrha propisivanja pojedinih lijekova koliko su ozbiljni koji simptomi bolesti VA貼NO!!!!!!!!! Ukoliko bolesnici ne dobiju dovoljno informacija od zdravstvenih djelatnika, prikupljaju ih sa strane, a tako nepovjerenje mo転e dovesti do pogre邸ne slike o bolesti i tako do obeshrabrenog bolesnika u pridr転avanju savjeta i uputa i suradnji sa zdravstvenim djelatnicima!
- 15. SAVJETI ZDRAVSTVENIM DJELATNICIMA saznati 邸to bolesnika najvi邸e zabrinjava saznati 邸to bolesnik oekuje da e se zbivati tijekom boravka u bolnici (i ispraviti pogre邸na oekivanja) obavijestiti bolesnika o dijagnozi i vjerojatnim uzrocima bolesti ne biti strogo slu転ben u razgovoru s bolesnikom izbjegavati medicinsko nazivlje provesti neko vrijeme razgovarajui s bolesnikom o temama koje nisu izravno povezane uz bolest OPUTANJE IZ BOLNICE mo転e biti izvor tjeskobe: priprema za otpu邸tanje iz bolnice mora sadr転ati sve obavijesti o trenutnom zdravstvenom stanju, pona邸anju nakon dolaska kui, lijekovima koje treba uzimati lijeenje NIJE zavr邸eno otpu邸tanjem iz bolnice te bi bilo dobro pozvati uvijek lanove obitelji i upozoriti ih na to 邸to trebaju poduzeti kako bi omoguili bolesniku 邸to br転i oporavak
- 16. LITERATURA Havelka, M. (2003). Zdravstvena psihologija. Zagreb: kolska knjiga