suzbijanje bola
- 2. SUZBIJANJE BOLA • Postoje razne mogućnosti suzbijanja bola jedan je FARMAKOLOŠKI, a drugi je PSIHOLOŠKI. • Uvijek je moguće kombinirati razne načine za suzbijanje bola.
- 3. FARMAKOLOŠKI • Od davnina su ljudi znali za različite načine pripremanja biljaka koje mogu lokalno i/ili centralno ublažiti bol. Danas se za to brine FARMACEUTSKA INDUSTRIJA. • ASPIRIN inhibira proizvodnju grupacije hormona pod zajedničkim imenom prostaglandini, što je osnova smanjenja intenziteta boli. Naime, oštećene stanice vrlo brzo sintetiziraju prostaglandin i oslobađaju ga u okolinu, što je osnova podraživanja nociceptora. Dakle, mehanizam djelovanja aspirina kao analgetika leži u činjenici kočenja proizvodnje i lučenja prostaglandina, prvog kora u doživljaju boli, tj. nastanka živčanih impulsa. • OPIJATI poput morfija vrlo su snažni analgetici i oni svoju ulogu ostvaruju na temelju blokiranja sinaptičkog prijenosa impulsa s periferije prema centrima. To se može odigravati na razini leđne moždine ili pak aktivacijom u moždanim strukturama.
- 4. PSIHOLOŠKI 1. HIPNOZA 2. ODVRAĆANJE PAŽNJE 3. PLACEBO 4. STEZANJE I MOTORIČKI POSTIGNUTO OLAKŠANJE 5. OPUŠTANJE 6. KOGITIVNE TEHNIKE
- 5. HIPNOZA HIPNOZA se određuje kao oblik socijalne interakcije u kojoj jedna osoba (hipnotizirana) odgovara na sugestije druge osobe (hipnotizera), a to ponašanje hipnotizirane osobe uključuje promjenu u percepciji, pamćenju i voljnim pokretima. HIPNOTIČNO STANJE najčešće počinje jasnim fokusiranjem na nešto te se razvija prema relaksiranome pasivnome stanju. Relaksacija i smanjenje opsega pažnje osnova su za pomanjkanje kritičnosti prema uobičajenom iskustvu. Na taj način osoba postaje tolerantnija za nekonzistentnosti u tom iskustvu. Suprotstavljene tvrdnje, koje bi inače bile osnova za konfuziju, više ne dovode do konfuzije. Sugestije hipnotizera prihvaćaju se bez cenzure i vrednovanja i ne “provjeravaju” se u s obzirom na vlastita iskustva i znanja. Ako hipnotizer sugerira neko ponašanje, neki doživljaj ili pomanjkanje doživljaja (npr. boli), to hipnotizirani automatski prihvaća. Na taj način hipnotično stanje facilitira prihvaćanje ponašanja u skladu sa sugestijom, uključujući i analgeziju - neosjetljivost na bolne podražaje. Priroda sugestije kod hipnoze tiče se prirođene sposobnosti mijenjanja vlastita doživljavanja koju potakne netko izvana.
- 6. • hipnotična je sugestibilnost stabilna u vremenu • distribucija hipnotične sugestibilnosti otprilike je normalna i 5-10% populacije ne može se hipnotizirati (isto je toliki i postotak visoko sugestibilan) • jedino osobe koje žele da ih se hipnotizira mogu i biti hipnotizirane (u tom slučaju hipnotizirane se osobe odriču kontrole nad svojim ponašanjem u korist hipnotizera i zapravo prihvaćaju određenu distorziju realnosti) • hipnoza se sve više primjenjuje u medicini jer se pokazalo da smanjuje intenzitet percipirane boli 10-20%
- 7. ODVRAĆANJE PAŽNJE • INTENZIVNE PREDODŽBE O NEČEMU LIJEPOM ILI UZBUDLJIVOM (IMAGINACIJA) • SLUŠANJE GLAZBE ili GLEDANJE TELEVIZIJE • ZATVARANJE OČIJU Samo odvraćanje pažnje nije toliko bitno koliko je bitna EMOCIONALNA KVALITETA DISTRAKTORA. Pozitivni podražaji poput humora i smijeha pokazali su se vrlo efikasnima, dok npr. kognitivni napor (distrakcija bez pozitivnih emocija) nije toliko uspješna za odvraćanje misli od boli.
- 8. PLACEBO PLACEBO je tvar (ili postupak) koji sam po sebi ne može dovesti do željenoga ili traženoga efekta. PLACEBO EFEKT je istinski psihološki ili fiziološki učinak u ljudi ili životinja koji se pripisuje primanju neke tvari ili podvrgavanju nekom postupku, ali nije nastao zbog te neaktivne tvari ili postupka. u području doživljaja boli to znači da, ako se pacijentu da injekcija tvari koja objektivno ne može smanjiti bol (npr. fiziološka otopina), ona će ipak dovesti do smanjenja boli. Anegdotska opažanja i sustavna istraživanja pokazala su da je u području boli placebo efekt vrlo snažan.
- 9. STEZANJE I MOTORIČKI POSTIGNUTO OLAKŠANJE • stiskanje šake ili naslona stolice, te zuba (kad je to moguće) • lupkanje nogama
- 10. OPUŠTANJE • duboko disanje • opuštanje mišića • autogeni trening
- 11. KOGNITIVNE TEHNIKE • brojenje ili rješavanje brojevnih zadataka • recitiranje • gledanje na sat • motivirajuće samoinstrukcije (npr. izdrži još malo; u tvom je interesu; zbog toga da te više ne boli zub/kuk/leđa i sl.).
- 12. ZA RAZMIŠLJANJE... • Razmislimo što znače fraze: „Boli me duša” ili pravnička sintagma kojom se traži odšteta zbog duševnih boli. • To znači da riječ bol ima dvojako i isprepleteno značenje. Jedno je fizička bol izazvana vanjskim podražajem koja uvijek pobuđuje i emocionalnu reakciju neugode, a drugo označuje složeno neugodno emocionalno stanje koje, ako je preintenzivno, može trajno narušiti zdravlje.
- 13. LITERATURA • Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-udžbenik za treći razred medicinske škole za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege. Zagreb: Školska knjiga FOTOGRAFIJA • https://www.hourdetroit.com/special-section-advertising/pain-pain-go-away/