1. 15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
245
Kre邸imir amija Prethodno priopenje
Goran Spori邸
UTVRIVANJE METRIJSKIH KARAKTERISTIKA
SPECIFINOG NOGOMETNOG SPRINT TESTA
PRIMJENOM PROGRAMA RTT12G
1. UVOD
Sposobnosti nogometa邸a naje邸e se provjeravaju laboratorijskim i bazinim
testovima (Shephard, 1999.; Helgerud, et al. 2001.). Takvi testovi ne daju pravu sliku
o razini kondicijskih sposobnosti nogometa邸a. Veina trenera se sla転e u jednom,
najbolji test pripremljenosti nogometa邸a je utakmica. U situaciji kad nas zanimaju
pojedine motorike i funkcionalne sposobnosti, pametnije je promijeniti specifine
(terenske) nogometne testove. Problem je 邸to se ti testovi rijetko primjenjuju, a
njihovi rezultati jo邸 rjee objavljuju. Autori su se odluili na provjeru metrijskih
karakteristika SPRINT testa, testa za procjenu brzinske izdr転ljivosti. S ciljem,
utvrivanja je li taj test bolji od esto primjenjivanog beep testa.
2. METODE RADA
2.1. Uzorak ispitanika
Testiranje je provedeno u prvom mjesecu 2006. godine u kampu HNS-ovih
reprezentacija u Poreu. Metrijskih karakteristika SPRINT testa analizirane su na
reprezentaciji U-15 (n = 33).
2.2. Uzorak varijabli
SPRINT test spada u skupinu specifinih nogometnih testova za procjenu
brzinske izdr転ljivosti. Igra iz pozicije visokog starta sprinta 20 m pravocrtno. Zatim
slijedi promjena smjera u lijevo pod kutom od 450
. Nastavlja trati 15 m u lijevo i
radi sljedeu promjenu u desno pod kutom od 450
. Nakon 15 m ponovo radi zadnju
promjenu smjera pod kutom od 450
, nastavlja sprintati jo邸 10 m, nakon eka se u
laganom trku vraa na poetnu poziciju. Test se ponavlja sedam puta.
Beep test - spada u skupinu specifinih nogometnih testova za procjenu brzinske
izdr転ljivosti. Igrai moraju trati u koridoru koji je omeen s dvije linije udaljene 20
m. Igrai moraju stii s jedne na drugu stranu prije signala beep koji se pojavljuje
tono u odreenim razmacima. Ti razmaci izmeu signala postaju sve krai kako
test odmie.
2. ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME
246
2.3. Metode obrade podataka
Za sve estice, i ukupni rezultat na testu, izraunate su prosjene vrijednost
i mjere disperzije. Metrijske karakteristike utvrene su programom RTT12G
(Momirovi, 1999.). U sklopu programa izraunate su mjere reprezentativnosti,
pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i interne valjanosti kompozitnog
SPRINT testa.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Tablica 1. Deskriptivna statistika
Raspon Min Max AS S.D.
SPRINTT1 2,87 6,46 9,33 7,502 ,555
SPRINTT2 1,85 6,74 8,59 7,505 ,490
SPRINTT3 1,47 6,87 8,34 7,520 ,442
SPRINTT4 1,56 6,93 8,49 7,695 ,485
SPRINTT5 2,00 6,80 8,80 7,663 ,536
SPRINTT6 1,43 6,97 8,40 7,648 ,411
SPRINTT7 1,80 7,00 8,80 7,758 ,545
SPRINTT 1,49 7,00 8,49 7,613 ,403
Tablica 2. Metrijske karakteristike testa SPRINT
Mjera reprezentativnosti testa psi5 ,997
Mjera konvergencije indikatora phi4 ,953
Mjera pouzdanosti sumacijskog skora lambda2 ,954
Mjera pouzdanosti komponentnog skora beta2 ,955
Mjera pouzdanosti Harrisovog komponentnog skora rhomax ,997
Mjera homogenosti testa h2 ,869
Harrisova informativnost infu 19.420
3. 15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
247
SPRINT test ima zadovoljavajue mjere homogenost, pouzdanost, reprezen-
tativnosti i informativnosti. Mjere interne valjanosti estica testa pokazuju visoku
razinu slaganja estica s glavnim predmetom mjerenja.
Tablica 3. Metrijske karakteristike estica SPRINT testa
REP RELIND HOM H G U
SPRINTT1 ,982 ,867 ,786 ,830 ,830 ,810
SPRINTT2 ,985 ,695 ,646 ,694 ,694 ,675
SPRINTT3 ,989 ,889 ,862 ,917 ,917 ,906
SPRINTT4 ,987 ,695 ,653 ,691 ,691 ,674
SPRINTT5 ,993 ,879 ,855 ,890 ,890 ,903
SPRINTT6 ,990 ,918 ,868 ,894 ,919 ,930
SPRINTT7 ,980 ,814 ,714 ,737 ,737 ,765
REPmjera reprezentativnosti; RELINDmjera pouzdanosti; HOMmjera
homogenosti; H-Hottelingova mjera interne valjanosti estica; G-Guttmanova mjera
interne valjanosti estica; U-Harrisova mjera interne valjanosti estica
Sprint test ima statistiki znaajnu povezanost s Beep testom (tablica 4.). Beep
test i sprint test mjere istu sposobnost - brzinsku izdr転ljivost. Meutim, sprint test je
mnogo jednostavniji test za primjenu i specifiniji od beep testa za potrebe procjene
brzinske izdr転ljivosti nogometa邸a. Nogomet je kompleksan sport, tako i unutar testova
nogometnih sposobnosti potrebno je uvrstiti 邸to vi邸e specifinih nogometnih sadr転aja,
koji e nam dati jasniju sliku o sposobnostima nogometa邸a. Veina autora (Shephard,
1999.; Helgerud, 2001.) se sla転u u jednom da nogometni trening treba pribli転iti
nogometnoj realnosti, pa tako i tijekom konstrukcije nogometnih testova. est je
sluaj da nogometa邸i, koji posti転i odline rezultate u bazinim testovima, nisu u stanju
te sposobnosti iskazati na nogometnoj utakmici (Bangsbo, 1991.). Takvi rezultati
jasan su dokaz nedostataka primjene bazinih nogometnih testova tijekom testiranja
nogometa邸a. Va転no je imati na umu da se nogomet igra na vanjskim terenima, a da
Tablica 4. Matrica korelacija
BEEP SPRINTT
BEEP 1 ,424(*)
SPRINTT ,424(*) 1
*Koeficijenti korelacije znaajni na razini znaajnosti 0,05
4. ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME
248
uspjeh u nogometu najvi邸e ovisi u suradnji igraa, tako da je tijekom konstrukcije
nogometnih testova potrebno uzeti u obzir i taj segment nogometne igre.
4. ZAKLJUAK
Najbolji testovi za procjenu kondicijskih i inih sposobnosti nogometa邸a su
terenski testovi. Testovi koji imaju sadr転anu specifinu strukturu nogometnih kretnji.
Sprint test je jedan od tih testova. Jednostavan za primjenu, sa zadovoljavajuim
metrijskim karakteristikama, kojim na br転i i jednako precizan nain mo転emo utvrditi
razinu brzinske izdr転ljivosti nogometa邸a.
5. LITERATURA
1. Momirovic,K., Wolf, B. i Popovic, A. (1999.). Uvod u teoriju merenja.
I.Interne metrijske karakteristike kompozitnih mernih instrumenata. Pristina:
Univerzitet u Pristini.
2. Shephard, R.J. (1999.). Biology and medicine of soccer. An update. Journal of
Sport Science; 17: 757-86.
3. Helgerud, J., Engen, L.C., Wislff, U. et al. (2001.) Aerobic endurance training
improves soccer performance. Medicine & Science & Sport & Exercise, 33:
1925-31.
4. Bangsbo J, Nrregaard L, Thorse F, et al. (1991.). Activity profile of
competitive soccer. Canadian Journal of Sport Science; 16: 110-6.