More Related Content
More from prembic (10)
41 [pdf library]
- 1. 15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE 245 Kre邸imir amija Prethodno priopenje Goran Spori邸 UTVRIVANJE METRIJSKIH KARAKTERISTIKA SPECIFINOG NOGOMETNOG SPRINT TESTA PRIMJENOM PROGRAMA RTT12G 1. UVOD Sposobnosti nogometa邸a naje邸e se provjeravaju laboratorijskim i bazinim testovima (Shephard, 1999.; Helgerud, et al. 2001.). Takvi testovi ne daju pravu sliku o razini kondicijskih sposobnosti nogometa邸a. Veina trenera se sla転e u jednom, najbolji test pripremljenosti nogometa邸a je utakmica. U situaciji kad nas zanimaju pojedine motorike i funkcionalne sposobnosti, pametnije je promijeniti specifine (terenske) nogometne testove. Problem je 邸to se ti testovi rijetko primjenjuju, a njihovi rezultati jo邸 rjee objavljuju. Autori su se odluili na provjeru metrijskih karakteristika SPRINT testa, testa za procjenu brzinske izdr転ljivosti. S ciljem, utvrivanja je li taj test bolji od esto primjenjivanog beep testa. 2. METODE RADA 2.1. Uzorak ispitanika Testiranje je provedeno u prvom mjesecu 2006. godine u kampu HNS-ovih reprezentacija u Poreu. Metrijskih karakteristika SPRINT testa analizirane su na reprezentaciji U-15 (n = 33). 2.2. Uzorak varijabli SPRINT test spada u skupinu specifinih nogometnih testova za procjenu brzinske izdr転ljivosti. Igra iz pozicije visokog starta sprinta 20 m pravocrtno. Zatim slijedi promjena smjera u lijevo pod kutom od 450 . Nastavlja trati 15 m u lijevo i radi sljedeu promjenu u desno pod kutom od 450 . Nakon 15 m ponovo radi zadnju promjenu smjera pod kutom od 450 , nastavlja sprintati jo邸 10 m, nakon eka se u laganom trku vraa na poetnu poziciju. Test se ponavlja sedam puta. Beep test - spada u skupinu specifinih nogometnih testova za procjenu brzinske izdr転ljivosti. Igrai moraju trati u koridoru koji je omeen s dvije linije udaljene 20 m. Igrai moraju stii s jedne na drugu stranu prije signala beep koji se pojavljuje tono u odreenim razmacima. Ti razmaci izmeu signala postaju sve krai kako test odmie.
- 2. ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME 246 2.3. Metode obrade podataka Za sve estice, i ukupni rezultat na testu, izraunate su prosjene vrijednost i mjere disperzije. Metrijske karakteristike utvrene su programom RTT12G (Momirovi, 1999.). U sklopu programa izraunate su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i interne valjanosti kompozitnog SPRINT testa. 3. REZULTATI I DISKUSIJA Tablica 1. Deskriptivna statistika Raspon Min Max AS S.D. SPRINTT1 2,87 6,46 9,33 7,502 ,555 SPRINTT2 1,85 6,74 8,59 7,505 ,490 SPRINTT3 1,47 6,87 8,34 7,520 ,442 SPRINTT4 1,56 6,93 8,49 7,695 ,485 SPRINTT5 2,00 6,80 8,80 7,663 ,536 SPRINTT6 1,43 6,97 8,40 7,648 ,411 SPRINTT7 1,80 7,00 8,80 7,758 ,545 SPRINTT 1,49 7,00 8,49 7,613 ,403 Tablica 2. Metrijske karakteristike testa SPRINT Mjera reprezentativnosti testa psi5 ,997 Mjera konvergencije indikatora phi4 ,953 Mjera pouzdanosti sumacijskog skora lambda2 ,954 Mjera pouzdanosti komponentnog skora beta2 ,955 Mjera pouzdanosti Harrisovog komponentnog skora rhomax ,997 Mjera homogenosti testa h2 ,869 Harrisova informativnost infu 19.420
- 3. 15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE 247 SPRINT test ima zadovoljavajue mjere homogenost, pouzdanost, reprezen- tativnosti i informativnosti. Mjere interne valjanosti estica testa pokazuju visoku razinu slaganja estica s glavnim predmetom mjerenja. Tablica 3. Metrijske karakteristike estica SPRINT testa REP RELIND HOM H G U SPRINTT1 ,982 ,867 ,786 ,830 ,830 ,810 SPRINTT2 ,985 ,695 ,646 ,694 ,694 ,675 SPRINTT3 ,989 ,889 ,862 ,917 ,917 ,906 SPRINTT4 ,987 ,695 ,653 ,691 ,691 ,674 SPRINTT5 ,993 ,879 ,855 ,890 ,890 ,903 SPRINTT6 ,990 ,918 ,868 ,894 ,919 ,930 SPRINTT7 ,980 ,814 ,714 ,737 ,737 ,765 REPmjera reprezentativnosti; RELINDmjera pouzdanosti; HOMmjera homogenosti; H-Hottelingova mjera interne valjanosti estica; G-Guttmanova mjera interne valjanosti estica; U-Harrisova mjera interne valjanosti estica Sprint test ima statistiki znaajnu povezanost s Beep testom (tablica 4.). Beep test i sprint test mjere istu sposobnost - brzinsku izdr転ljivost. Meutim, sprint test je mnogo jednostavniji test za primjenu i specifiniji od beep testa za potrebe procjene brzinske izdr転ljivosti nogometa邸a. Nogomet je kompleksan sport, tako i unutar testova nogometnih sposobnosti potrebno je uvrstiti 邸to vi邸e specifinih nogometnih sadr転aja, koji e nam dati jasniju sliku o sposobnostima nogometa邸a. Veina autora (Shephard, 1999.; Helgerud, 2001.) se sla転u u jednom da nogometni trening treba pribli転iti nogometnoj realnosti, pa tako i tijekom konstrukcije nogometnih testova. est je sluaj da nogometa邸i, koji posti転i odline rezultate u bazinim testovima, nisu u stanju te sposobnosti iskazati na nogometnoj utakmici (Bangsbo, 1991.). Takvi rezultati jasan su dokaz nedostataka primjene bazinih nogometnih testova tijekom testiranja nogometa邸a. Va転no je imati na umu da se nogomet igra na vanjskim terenima, a da Tablica 4. Matrica korelacija BEEP SPRINTT BEEP 1 ,424(*) SPRINTT ,424(*) 1 *Koeficijenti korelacije znaajni na razini znaajnosti 0,05
- 4. ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME 248 uspjeh u nogometu najvi邸e ovisi u suradnji igraa, tako da je tijekom konstrukcije nogometnih testova potrebno uzeti u obzir i taj segment nogometne igre. 4. ZAKLJUAK Najbolji testovi za procjenu kondicijskih i inih sposobnosti nogometa邸a su terenski testovi. Testovi koji imaju sadr転anu specifinu strukturu nogometnih kretnji. Sprint test je jedan od tih testova. Jednostavan za primjenu, sa zadovoljavajuim metrijskim karakteristikama, kojim na br転i i jednako precizan nain mo転emo utvrditi razinu brzinske izdr転ljivosti nogometa邸a. 5. LITERATURA 1. Momirovic,K., Wolf, B. i Popovic, A. (1999.). Uvod u teoriju merenja. I.Interne metrijske karakteristike kompozitnih mernih instrumenata. Pristina: Univerzitet u Pristini. 2. Shephard, R.J. (1999.). Biology and medicine of soccer. An update. Journal of Sport Science; 17: 757-86. 3. Helgerud, J., Engen, L.C., Wislff, U. et al. (2001.) Aerobic endurance training improves soccer performance. Medicine & Science & Sport & Exercise, 33: 1925-31. 4. Bangsbo J, Nrregaard L, Thorse F, et al. (1991.). Activity profile of competitive soccer. Canadian Journal of Sport Science; 16: 110-6.