Bog je-jedan,bog-je-u-nama
- 1. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. Nenad Suzi BOG JE JEDAN, BOG JE U NAMA Banja Luka, 2009. godine 1
- 2. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. Nenad Suzi Bog je jedan, bog je u nama Izdava: XBS Banja Luka Urednik: Prof. dr Svetozar Milijevi Recenzenti: Prof. dr Petar Stojakovi, Filozofski fakultet Banja Luka Prof. dr Miodrag 貼ivanovi, Filozofski fakultet Banja Luka Lektor: Mr Dragomir Kozomara Korektor: Ranka Suzi Dizajn korica: Vesna Gruji tampa: GrafoMark, Lakta邸i 2
- 3. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. O NASTANKU OVE KNJIGE Ideja o pisanju knjige pod naslovom "Bog je jedan" ima korijen jo邸 u mome mladalakom interesovanju za moral, za odnos dobra i zla, za etiku kao nauku o moralu. Kako su se razvijale moje spoznaje o ljudskom moralu, tako je sazrije- vala misao da knjiga treba imati naslov "Bog je u nama". Na kraju mi je bilo potpuno jasno da se ova dva naslova ne mogu odvojiti, a da njihovo znaenje ne mogu efikasno spojiti u izrazu koji bi jasnije izra転avao njihovo znaenje od onoga 邸to oni zajedno implicitno i eksplicitno govore da je bog jedan, da pro転ima sve ali da je svoj odraz, ovjeku najdostupniji, ostavio ba邸 u nama, u ovjeku. Prolazei kroz spoznaje o moralu, do邸ao sam do zaklju- ka da ovjek na ovoj planeti Zemlji 転ivi onoliko koliko je moralno zreo da 転ivi. Ova teza e biti posebno elaborisana u knjizi jer na prvi pogled djeluje apsurdno i pomalo mistino. Konkretnije, procjena je da se u doba starog Egipta prosjeno 転ivjelo 27 godina, a da je dvadeseti vijek zavr邸io sa prosjenim 転ivotnim vijekom od 72 godine. Na prosjeni 転ivotni vijek utiu ratovi, uslovi u kojima ljudi 転ive, uspos- tavljeni odnosi meu ljudima, kultura ishrane, nivo medicin- ske za邸tite te drugi objektivni i subjektivni inioci. Veina tih inilaca u svojoj podlozi ima ovjekovu moralnost. Te転e je objasniti kako ljudi ne vjeruju u boga nego kako vjeruju. Odrastajui u doba komunizma, koji je imao speci- finu samoupravnu formu, zakljuio sam da ljudi "slu転beno" ne vjeruju u boga te da veina njih ne 転eli razmi邸ljati niti razgovarati o tome u 邸ta ne vjeruju, odnosno kako ne vjeru- ju. Zakljuio sam da oni dogmatski ne vjeruju, da vjeruju u dogmu nevjerovanja. S druge strane, veliki broj onih koji vjeruju, naje邸e se pona邸a na isti nain dogmatski vjeru- 3
- 4. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. ju. Kao i onim prvima, i njima je bog bio daleka nepoznani- ca, prije dogma vjerovanja nego ono u 邸ta stvarno vjeruju, u 邸ta su ubijeeni. Ovdje ponovo dolazimo na tlo morala pitanje je da li je va転nije da ljudi stvarno vjeruju u boga ili da ga se pla邸e. Radi se o dva morala koje susreemo u Bibliji, budistikim uenjima i Kuranu, u svim objavljenim religijama: 1) o moralu prinude ili obaveze i 2) o moralu razloga. U ovoj knjizi u se posebno posvetiti ovim forma- ma ljudske moralnosti uz citiranje Biblije i drugih knjiga objavljenih religija. Posebno pitanje je uslovljenost vjerovanja mjestom ro- enja. Ako se dijete rodi u ateistikoj porodici, velika je vje- rovatnost da e odrasti kao ateista, a isto vrijedi za bilo koju vjeroispovijest. Dijete koje se rodi u katolikoj, islamskoj ili pravoslavnoj porodici u pravilu e odrastati kao katolik, islamista ili pravoslavac. Dakle, na ovaj svijet ne dolazimo osloboeni predodreenosti ili determinanti naina na koji emo vjerovati ili shvatati boga. Ova predodreenost u istoriji ljudskog dru邸tva dovodila je do vjerskih ratova, do ofanzivnih religijskih filozofija, do iskljuivosti i religijske netolerancije. Kada se pozabavimo idejom da je bog jedan i da je u svakom ovjeku, u ateisti i vjerniku, doi emo do spoznaje o moralnim i filozofskih ogranienostima pojedi- nih vjerskih i crkvenih uenja kao i marksistikog ateizma te reafirmisati ona shvatanja koja ljude osna転uju u toleranciji, meusobnom razumijevanju i uva転avanju. To je jedan od mojih motiva za pisanje ove knjige koji se javio u ranim razmi邸ljanjima o bogu a posebno osna転io u doba tranzicije kod nas. Su邸tina ove knjige je u razmatranju makrokosmike i mikrokosmike pameti, o psi-energiji koja pro転ima makro i mikrokosmos, o duhu koji je bog darovao ovjeku kao dio svoga bia. Aneo je u potpunosti rob gospodara boga jer ne 4
- 5. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. mo転e da grije邸i, mo転e da uradi samo ono 邸ta mu bog zapovijedi, a ovjek je od boga dobio, preko sina bo転ijeg, slobodu da grije邸i. Mogunost ovjeka da se sam u sebi bori protiv zla i za dobro, da to ini u svojoj okolini, dala je svakom ovjeku bogoovjeansku dimenziju, mo da u sebi realizuje boga. I zaista, kada bi se kojim sluajem iz groba digli na邸i ukundjedovi, vidjeli bi da njihovi potomci imaju niz moi i svojstava koje su oni bili jednom i zauvijek pripisali bogu. Zamislimo na邸e potomke za hiljadu godina. Dogmatski vjernici e nam rei da bogohulimo a ateisti da i oni tako vjeruju. Eto jo邸 jedne take pribli転avanja, jo邸 jednog upori邸ta za vjersku toleranciju. Ateista mo転e rei da ne vjeruje, ali ne mo転e pobiti injenice koje idu u prilog tezi da svojstva koja je ovjek ranije pripisivao bugu danas i sam sve vi邸e posjeduje. Roen i odrastao u komunistikoj poro- dici u kojoj je obilje転avan svaki Bo転i, svaki Jovanjdan kao krsna slava, kao kr邸teno eljade, imao sam 転elju da pomirim ateistike postavke sa slobodom ovjeka da se raduje okupljanju u crkvi ili d転amiji, da obilje転ava svoj Bo転i ili Bajram. Ova knjiga ima i tu namjeru da pomiri nepomir- ljivo, da pribli転i suprotnosti, da ponudi argumente o kojima valja razmi邸ljati. Ako ti argumenti dobiju snagu teorije za ponekog, to e biti iznad neskromnih ambicija koje sam prethodno naveo. Jedan od sna転nih pokretaa i dobri duh koji mi je pose- bno pomogao svojim recenzentskim sugestijama jeste kole- ga profesor Petar Stojakovi, koji predaje na katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. Isto tako, profesor Milorad 貼ivanovi je pomogao nastanku ove knjige svojim duhovitim ali i inspirativnim opaskama o pedago- zima i filozofima nadahnjujui osnovnu ideju ove knjige vi邸e neformalno nego formalno. 5
- 6. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. Jo邸 jedan personalni motiv predstavlja znaajan izvor nastanka ove knjige. Radi se o mladom studentskom zaljub- ljenom paru. Jednom se na mom seminaru iz sociologije obrazovanja povela rasprava o vjerovanju i nevjerovanju. Studenti su bili vrlo o邸tri prema jednoj djevojci koja je imala hrabrosti rei da je ateista. Kad sam vidio da je oajna, priskoio sam joj u pomo apelujui na toleranciju prema drugim vjerama kao i prema ateizmu. Pri tome sam objasnio koju knjigu u o bogu napisati. Nakon seminara, pri邸li su mi dvoje mladih, momak i djevojka, i rekli da e oni tu knjigu prodavati okolo jer su iz mije邸anih brakova i nailaze na niz gluposti u okolini u kojoj se kreu. Shvatili su 邸ta im donosi jedno ovakvo sagledavanje. Prve primjerke od邸tampane knjige pokloniu njima dvoma. Poseban motiv za pisanje ove knjige je ideja komuniz- ma. Mnogi dobri ljudi koje poznajem bili su komunisti a ujedno su 転eljeli da po邸tuju svoju naciju i vjeru. Po邸to sam svojevremeno studirajui sociologiju i proitao sve 邸to je bilo prevedeno u kompletima Marksa i Engelsa, dobro sam razbistrio da marksizam nema ni邸ta protiv crkve i protiv prava ovjeka da vjeruje, ali ima protiv dogmatskih zabrana razmi邸ljanja i ovjekovog suenja, protiv razlo転nog prosui- vanja. Uostalom, zar to nije razlog 邸to je spaljen ordano Bruno? Kao lan op邸tinskog komiteta SK jednom prilikom sam predlo転io da lokalni komunisti pokrenu i sprovedu inicijativu da se renovira crkva u mome rodnom selu. Pred- rag arac, danas poznati novinar, moj drug i prijatelj, tada mi je do邸apnuo da je to previ邸e radikalno. Moja ideja, na- ravno, nije pro邸la, a glavni efekat ostvarila je u zauenim pogledima veine lanova komiteta i zagonetnim osmijesi- ma manjine, u kojoj je bio moj prijatelj Predrag. Nisam imao sankcija jer su svi lanovi tog op邸tinskog komiteta 6
- 7. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. dobro znali da ja svoju ideju mogu debelo marksistiki potkrijepiti. Za ideju komunizma vezan je i jedan zanimljiv dogaaj u mojoj porodici. Slavi邸a, moj brat od ujaka, majstor nad majstorima, ma邸inski in転enjer i inovator, prekrivao je prije nekoliko godina kuu moje sestre. Nakon 邸to smo uvee sjeli zadovoljni uraenim, sestra je rekla da bi sutra moglo sve biti gotovo, ako bog da lijepo vrijeme. Slavi邸a joj je rekao da ne vjeruje u boga i neka ona radije gleda u njega kao glavnog majstora. Sada sam se ukljuio da ga pitam kako on to ne vjeruje. Lakonski mi je odgovorio da je lak邸e objasniti kako ljudi vjeruju nego kako ne vjeruju. Opkladio sam se sa njim da e i on vjerovati kada mu objasnim kako ja vjerujem. Rekao je da gubim vrijeme, ali po邸to smo zavr邸ili poslove, da nema ni邸ta protiv zanimljivog sofisti- ciranja. Konstatovao sam da on poznaje savremenu informatiku i da zna kako se skladi邸ti informacija u ipu. Pitao sam ga da li tamo gdje postoji ustaljena putanja Zem- lje oko Sunca postoji i informacija. Zatim, da li to mo転emo nazvati makrokosmikom inteligencijom. Onda sam tra転io da pove転e ono 邸to se de邸ava u jezgru silicijuma kada magne- tisanjem i strujom unosimo informacije u putanju elektrona i ono 邸to se de邸ava na nivou galaksija i da to imenuje. Brzo smo do邸li na to da se radi o pameti, o inteligenciji, o duhu koji pro転ima sve. Ako ka転emo da je to bog, da li e sada vjerovati, pitao sam ga. Konstatovao je da tako vjeruje svako. Registrovao sam da se to svako odnosi na njega kao i na mene te da sam dobio opkladu. Galantno je pristao da plati pivo pri iduem susretu. Pitanje kako ljudi vjeruju ili ne vjeruju elementarno je pitanje slobode i demokratije. Da li e se neko krstiti ili kla- njati, stvar je njegove slobode, koju treba uva転avati i po邸to- vati. Vjerska netolerancija nanijela je ljudima kroz istoriju 7
- 8. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. mnogo zla, pa je jedna od namjera ove knjige da doprinese vjerskoj toleranciji, meusobnom uva転avanju ljudi razliitih vjera kao i onih koji ne vjeruju. Posebnu napomenu cijenjenom itaocu dugujem na po- etku ove knjige a dau je u treem licu. "Ako doete u sukob sa nekim drugim ljudskim biem, ostavite ga u 転ivo- tu. U stotinu milijardi galaksija neete nai nijedno drugo" (Segan, 2006, str. 319). To ne vrijedi u sluaju da sretnete autora ove knjige. Ne zato 邸to on ima dvojnika, nego zato 邸to ete olak邸ati posao neoinkviziciji. Za邸to? Zamislite, on hoe da pomiri marksizam i religiju, hri邸anstvo i islam, crkvu sa darvinizmom! Ipak, postoji racionalnije rje邸enje. Nemojte ga likvidirati nego bacite ovu knjigu, ili, jo邸 bolje, spalite je, za svaki sluaj naravno, prije itanja. 8
- 9. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. MAKRO I MIKROKOSMOS Kada se u mislima otis- nem u svemir, postajem beskonano mali, ali kada se otisnem u svoj um, po- stajem beskonano veliki. Kada svoje misli uputimo u beskraj svemira, spontano nam se namee ideja neureenosti tih beskonanih prostran- stava jer, zaboga, ko bi sve to uredio kad mi ljudi, ovako pametni, ne mo転emo da sredimo ovo zrnce pra邸ine po kome hodamo a koje se zove planeta Zemlja. Meutim, rije "Kosmos je grka rije koja oznaava red u Vaseljeni" (Se- gan, 2006, str. 23). Rije kosmos suprotna je od rijei haos. Za邸to nam se u mislima prvo namee ideja haosa u beskraju svemira a ne ideja ureenosti? Vjerovatno zato 邸to kao homo sapiensi nismo ovladali svojom svije邸u i podsvije邸u, zato 邸ta smo ovladali samo malim dijelom mikrokosmosa koji imamo u sebi. Prva prouavanja Eratostena ukazuju na tananu uree- nost svemira. Hiparh je napravio kartografiju zvijezda i kla- sifikaciju po intenzitetu njihovog sjaja. Ti mislioci u staroj Grkoj uputili su ovjeanstvo na to da je svemir sazdan po neobino preciznim parametrima. Aleksandrijska biblioteka uvala je mnoge tajne svemira, koje su, na転alost, uni邸tene kada je ovaj hram znanja i nauke spaljen. "Znamo, na pri- mjer, da je na nekoj polici Biblioteke stajala jedna knjiga astronoma Aristarha Samosaanina u kojoj se tvrdilo da je Zemlja samo jedna od planeta, da sa ostalima kru転i oko Sunca, kao i da su zvijezde veoma daleke" (ibidem, str. 25). Kako se produbljuje na邸a spoznaja o vlastitom mikro- kosmosu, tako raste i saznanje o ureenosti makrokosmosa. 9
- 10. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. Vodonik, natrijum, magnezijum, ugljik i gvo転e najraspros- tranjeniji su elementi u kosmosu a ujedno i najzastupljeniji u grai ljudskog organizma. Isaku Njutnu mo転emo zahvaliti spoznaju da svemirom i cjelokupnom prirodom upravljaju isti jednostavni matematiki zakoni, da ista pravila va転e na Zemlji i na nebu te ljudski um misli na slian nain na koji dejstvuju zakoni prirode. Njutnova saznanja su otkrila nove vizije i vidike ovjekovog pronicanja u tajne svemira. "Njutn je ljubomorno uvao svoja otkria i 転estoko se pre- pirao sa svojim kolegama naunicima. Ni邸ta mu nije predsta- vljalo da saeka da prou decenija ili dvije po otkriu zakona o odnosu gravitacije i udaljenosti, pa da ga tek onda objavi. Ali pred velianstveno邸u prirode on je, poput Ptolomeja i Ke- plera, postajao ushien i smjerno skroman. Neposredno pred smrt napisao je sljedee: Ne znam kakav izgledam svijetu; ali sebi se inim samo kao deki koji se igra na obali mora, za- bavljajui se povremenim pronala転enjem kakvog glatkog ob- lutka ili neke neuobiajeno lijepe 邸koljke, dok se preda mnom, jo邸 uop邸te neotkriven, pru転a ogroman okean istine" (Segan, 2006, str. 73). Ushien pred okeanom saznanje, pred tajnama prirode, ovjek se stalno pita 邸ta mu je svrha 転ivota, dokle se転e mo njegove spoznaje. Kada je Ajn邸tajn do邸ao do svoje uvene formule o odnosu energije i mase (E=mc2 ), znaenje ovog obrasca razumjeli su njegova supruga, on i jo邸 jedan Fran- cuz. Danas ovaj odnos uspje邸no tumai svaki student fizike ili svaki uspje邸niji srednjo邸kolac koji se interesuje za ovu oblast. Kada posmatramo prosjenu obrazovanost ili infor- misanost svih ljudi na planeti Zemlji danas u odnosu na isto- riju ovjeanstva, mo転emo konstatovati da smo tek poeli uiti, da su na邸a saznanja o mikro i makrokosmosu tek na poetku. "Ako nam poe za rukom da otkrijemo cjelovitu teoriju (misli se na kvantnu teoriju gravitacije, op. cit.), ona bi, bar u naj邸irim crtama, vremenom trebalo da postane razumljiva sva- 10
- 11. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. kom, a ne samo nekolicini naunika. Tada emo svi, filozofi, naunici i obini ljudi, biti kadri da uestvujemo u rasprava- ma, pitajui se 邸ta je razlog postojanja vaseljene i nas samih. Ako za to pronaemo odgovor, to e biti konani trijumf ljud- skog razuma spoznaja Bo転jeg uma" (Hoking, i Mlodinov, 2006, str. 166). ovjekovo razmi邸ljanje o prostoru i vremenu vodi ga ka objedinjavanju ovih spoznaja u formu etvrte dimenzije ko- ju naunici nazivaju prostor-vrijeme. Ukoliko uspije ovlada- ti ovom dimenzijom, ovjek bi pred sobom imao drugaiji pogled na svijet, na svoj mikro i makrokosmos. Generacija- ma je ovjek vjerovao da se Sunce okree oko Zemlje, a danas je takav stav smije邸an. Ovdje vidimo da se radi o sta- vu ili shvatanju, a ne o fenomenu opa転enom ulima. U do- glednoj budunosti ovjek e stvarnost oko sebe posmatrati u etvorodimenzionalnom prostoru. Singularnost i granice nee imati takvu mo u odnosu na ljudski um kao 邸to danas imaju, tako da e vasiona na mikro i makro nivou biti ne- srazmjerno dostupnija ovjeku nego 邸to to sada jeste. Sav taj posao za ovjeka obavie njegov duh, njegov um. 11
- 12. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. LITERATURA 亟舒亳, . (1998). 舒从舒 从舒仂 弍舒从舒 II. 亠仂亞舒亟: 仍舒仆舒 从亳亞舒. Barrow, R. (1995). The erosion of moral education. Inter- national Review of Education, 41, pp. 2132. 亳弍仍亳舒 亳仍亳 于亠仂 仗亳仄仂 舒仂亞舒 亳 仆仂于仂亞舒 亰舒于亠舒 (仗亠于仂亟: 舒 舒仆 亳 亳 亳 从 舒舒亳). (1993). 亠仂- 亞舒亟: 亳舒仆从仂 亳 亳仆仂舒仆仂 弍亳弍仍亳从仂 亟于仂. Blofeld, D転. (1989). Put do besmrtnosti. Beograd: Moderna. Buzan, T. i Buzan, B. (1999). Mape uma briljantno razmi- 邸ljanje. Beograd: Finesa. d'Omerson, 貼. (2003). Pria Jevrejina lutalice. Beograd: Plat. Etkinson, V. V. (2004). Mo uma i tajna mentalne magije. Beograd: Metaphysica. Fromm, E. (1977). ovjek za sebe. Naprijed: Zagreb. Goleman, D. (2007). Socijalna inteligencija, nova nauka o ljudskim odnosima. Beograd: Geopoetika. Henkok, G. (2004). Tragovi bogova potraga se nastavlja. Beograd: Mono & Manana i Mo Knjige. Hoking, S. (2004). Teorija svega poreklo i sudbina univerzuma. Beograd: Alnari. Hoking, S. i Mlodinov, L. (2006). Kraa povest vremena. Beograd: Alnari. Huhley, J. (1957). New bottles of new wine: Essays. Lon- don: Chatto and Windus. Kohlberg, L. (1976). Moral stages and moralization: Deve- lopmental approach. In T. Lickona (ed.), Moral develop- ment and behavior, theory, research, and social issues. New York: Holt, Rinehart and Winston. Koruga, . (2001). Svest snova. Beograd: Nauka. 93
- 13. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. Kur'an asni (1974). Zagreb: Stvarnost. Lenn辿, R. (1983). Strah: analiza i terapija. Zagreb: Izdanje prevodioca (S njemakog prevela Snje転ana Bla転ekovi). Maslow, A. H. (1963). Self-actualizing people. In J. B. Levitas (Ed.), The world of psychology. New York: Braziller. 亳仍亳亠于亳, . (1997). 弌舒 亰于亠亰亟亠 亳仍舒仆从仂于亳. 亠仂亞舒亟: 亟舒从仂-亞 亠 仂 仍仂从亳 舒从仍亠. Milinkovi, A. (2004). Venost i svetlo piramida pos- lednje tajne planete. Beograd: Beoknjiga. Murray, H. A. (1938). Explorations in personality. New York: Oxford University Press. Myers, D. G. (1989). Psychology. New York: Worth Publishers, Inc. O'Nil, D転. (2006). Nenadma邸ni genije 転ivot Nikole Tesle. Beograd: Metaphysica. Segan, K. (2006). Kosmos. Beograd. Alnari. 丐亠仍舒, . (2006). 仂亳 亳亰仄亳. 亠仂亞舒亟: 仂于舒 从仂仍舒. Vajninger, O. (2007). Pol i karakter. Beograd: Feniks libris. Vi邸i, M. (1989). Egipatska knjiga mrtvih. Sarajevo: Svjet- lost. Zamarovski, V. (2002). Junaci antikih mitova. Beograd: Alnari. 94
- 14. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. SADR貼AJ O nastanku ove knjige 3 Makro i mikrokosmos 9 Duh pro転ima sve 12 Boga i ovjeka pro転ima isti duh 17 Nesluene moi ovjekovog uma 22 Naelektrisanost na邸eg mozga 26 Dobro i zlo u nama 29 Svjetlost i ljudski duh 37 Marksizam, darvinizam i religija 42 Precesija 48 Mo ideje 54 Vrijeme, prostor i ljudski duh 58 ovjek na bo転jem putu 65 Bogovi u legendama 71 ta nas eka u budunosti 77 Zakljuno 88 Literatura 93 95
- 15. Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS. 96