際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Psihoze
Frojd je govorio da je zdrava linost ona koja mo転e da voli i gradi.
Maslov je smatrao da je to samoostvarena linost.
Psiholozi razliito odreuju 邸ta je psihiko zdravlje, odnosno koje su
karakteristike zrele linosti. Ipak, veina se sla転e da su to sledee odlike :
1. Realistinost (u procenjivanju sebe i sveta)
2. Samokontrola (sposobnost upravljanja svojim do転ivljavanjima i pona邸anjem)
3. Samopo邸tovanje (prihvatanje sebe kao vredne i po邸tovanja dostojanstvene
osobe)
4. Sposobnost za bliske odnose (sposobnost da se razvije zrela, stabilna
emocionalna veza sa bliskim osobama, empatiju, tolerisanje razlika i realna
oekivanja od drugih)
5. 貼elja za samoostvarenjem (ispoljava se kroz elan i entuzijazam u radu)
NEKAD su se psihiki poremeaji delili na samo dve kategorije
 neuroze i psihoze.
Neuroze su bile lak邸i psihiki poremeaji ije su zajednike
odlike anksioznost, neprilagoenost i nezadovoljstvo.
U psihoze su se svrstavali te邸ki psihiki poremeaji koji su
dovodili do gubitka kontakata sa realno邸u i za koje bi bilo
neophodno leenje.
1 . Neuroze
(Anksiozni poremeaj i Somatoformni
poremeaj)
2. Psihoze
(Shizofrenija)
3. Poremeaji raspolo転enja
(Depresija, Manija i bipolarni poremeaji)
DANAS se psihiki poremeaji dele na :
Poremeaji linosti uzrokuju dugotrajne obrazce unutra邸njeg do転ivljavanja i pona邸anja
koji odstupaju od oekivanja dru邸tva u celini , koji su pro転imajui, kruti i stabilni tokom
vremena i koji vode nelagodnosti ili lo邸em funkcionisanju.
* Poremeaji poinju da se ispoljavaju najkasnije u adolescenciji ili ranom odraslom
dobu, a nisu posledica zdravstvenih problema (mentalnih i fizikih), niti zloupotrebe
droga, alkohola, lekova. Osnovni poremeaj je poremeaj strukture linosti, koji se
ispolja va kroz poremeeno pona邸anje.
Prvobitan naziv za osobu koja ima antisocijalni
poremeaj linosti je psihopatska ili sociopatska
linost.
Osobe koje imaju ovaj poremeaj neosetljive su za
oseanja drugih, ne po邸tuju moralne norme i pravila
pona邸a邸anja, imaju nisku toleranciju na frustraciju,
jako ispoljavaju agresiju te su neretko grubi pa i
nasilni prema drugima, esto su poinioci krivinih
dela, ne oseaju odgovornost za svoje postupke niti
mogu da se korigiraju.
Antisocijalni poremeaj linosti se naje邸e sree kod
ubica, ratnih zloinaca, lopova, narkomana, huligana.
Mogu se videti u kriminalistikim serijama i filmovima.
Za te osobe je prihvatljiv i ispravan devijantan
nain na koji misle, oseaju i postupaju. Zato se
neretko obraaju za strunu pomo.
Shizofrenija je jedan od najte転ih psihikih poremeaja,
koji odlikuje razgradnja (dezorganizacija) gotovo svih
fizikih finkcija  opa転anja , mi邸ljenja, pamenja,
emocija, motivacije , a ponekad i razgradnja jezika i
motorike.
Mi邸ljenje je poremeeno  misli su nepovezane,
skokovite, a govor besmislen. Uz to, mi邸ljenju
dominiraju deluzije kao 邸to su ideje veliine,
proganjanja , krivice i td. Na primer, osoba ima do転ivljaj
da je bo転ansko bie ija je misija da spasi svet od
propasti ili da su svi, pa ak i najbli転i, neprijatelji koji je
stalno prate i sl.
Drugi tipian simptom, halucinacije, javljaju se u svim
ulnim modalitetima, al su naje邸e adutivne, kada
osoba uje glasove koji joj govore 邸ta da radi.
Osim poremeaja mi邸ljenja i opa転anja, shizofreniju
odlikuje jo邸 mnogo drugih, kao 邸to su gubitak
emocionalne osetljivosti i motivacije i td.
Spreavanje - Prevencija.
Time se bavi mentalna higijena.
1.Primarna prevencija-
da se bolest ne pojavi
2.Sekundarna prevencija-
da se bolest ne ponovi
Leenje- najvi邸e se primenjuju:
1. Lekovi
2. Psihoterapija (individualna, grupna)
Psihoterapijski pravci- psihoanaliza, ge邸talt,
transakciona, bihevioralna psihoterapija,
REBT, psihodrama...

More Related Content

What's hot (20)

Linost, gimnazija
Linost, gimnazijaLinost, gimnazija
Linost, gimnazija
Profpsiholog
Vrste motiva,ii 8
Vrste motiva,ii 8Vrste motiva,ii 8
Vrste motiva,ii 8
Simonida Vukobrat
Frustracije i konflikti
Frustracije i konfliktiFrustracije i konflikti
Frustracije i konflikti
Profpsiholog
Emocije, druga godina gimanzije
Emocije, druga godina gimanzijeEmocije, druga godina gimanzije
Emocije, druga godina gimanzije
Profpsiholog
ciljevi i grane psihologije
ciljevi i grane psihologijeciljevi i grane psihologije
ciljevi i grane psihologije
Anita Kliment
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
dr arac
Frojd
FrojdFrojd
Frojd
Anita Kliment
Mi邸ljenje osterman monika ii-1 (1)
Mi邸ljenje   osterman monika ii-1 (1)Mi邸ljenje   osterman monika ii-1 (1)
Mi邸ljenje osterman monika ii-1 (1)
Anita Kliment
M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒
M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒
M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒
Simonida Vukobrat
Psihoza monika osterman ii-1
Psihoza   monika osterman ii-1Psihoza   monika osterman ii-1
Psihoza monika osterman ii-1
Anita Kliment
O emocijama
O emocijamaO emocijama
O emocijama
Simonida Vukobrat
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
亠仂仆亳从舒 丐亳于仆亳
54a
54a54a
54a
Anita Kliment
Triacilgliceroli
TriacilgliceroliTriacilgliceroli
Triacilgliceroli
JelenaKukic2
ta je genetika
ta je genetikata je genetika
ta je genetika
Ivana Damnjanovi
Misljenje prezentacija
Misljenje prezentacijaMisljenje prezentacija
Misljenje prezentacija
A. D.
Mediji prezentacija.ppt
Mediji prezentacija.pptMediji prezentacija.ppt
Mediji prezentacija.ppt
LazarStojnev2
Linost, gimnazija
Linost, gimnazijaLinost, gimnazija
Linost, gimnazija
Profpsiholog
Frustracije i konflikti
Frustracije i konfliktiFrustracije i konflikti
Frustracije i konflikti
Profpsiholog
Emocije, druga godina gimanzije
Emocije, druga godina gimanzijeEmocije, druga godina gimanzije
Emocije, druga godina gimanzije
Profpsiholog
ciljevi i grane psihologije
ciljevi i grane psihologijeciljevi i grane psihologije
ciljevi i grane psihologije
Anita Kliment
Narkomanija
Narkomanija Narkomanija
Narkomanija
dr arac
Mi邸ljenje osterman monika ii-1 (1)
Mi邸ljenje   osterman monika ii-1 (1)Mi邸ljenje   osterman monika ii-1 (1)
Mi邸ljenje osterman monika ii-1 (1)
Anita Kliment
M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒
M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒
M亠仂亟亠 亳 亠仆亳从亠 仗亳仂仍仂从仂亞 亳舒亢亳于舒舒
Simonida Vukobrat
Psihoza monika osterman ii-1
Psihoza   monika osterman ii-1Psihoza   monika osterman ii-1
Psihoza monika osterman ii-1
Anita Kliment
Triacilgliceroli
TriacilgliceroliTriacilgliceroli
Triacilgliceroli
JelenaKukic2
Misljenje prezentacija
Misljenje prezentacijaMisljenje prezentacija
Misljenje prezentacija
A. D.
Mediji prezentacija.ppt
Mediji prezentacija.pptMediji prezentacija.ppt
Mediji prezentacija.ppt
LazarStojnev2

Similar to Psihoze (20)

Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeajiMentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeaji
mamajana
仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳
仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳
仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳
snezanadjeric1
Predmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnostiPredmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnosti
Profpsiholog
Shizofrenija
ShizofrenijaShizofrenija
Shizofrenija
dr arac
Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...
Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...
Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...
Milica Tu邸up
Mentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolestiMentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolesti
Mina Obradovic
Psihologija
Psihologija Psihologija
Psihologija
Profpsiholog
丐仂仍亠舒仆亳舒 - 亠仄仗亠舒仄亠仆
丐仂仍亠舒仆亳舒 - 亠仄仗亠舒仄亠仆丐仂仍亠舒仆亳舒 - 亠仄仗亠舒仄亠仆
丐仂仍亠舒仆亳舒 - 亠仄仗亠舒仄亠仆
仂仄 亠仆亳从舒 舒亞仂亟亳仆舒
Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...
Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...
Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...
Nebojsa Jovanovic
09 Linost.pptx
09 Linost.pptx09 Linost.pptx
09 Linost.pptx
JelenaBogdanovi5
didaktika i pedagogija
didaktika i pedagogijadidaktika i pedagogija
didaktika i pedagogija
A. D.
Neuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-deceNeuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-dece
dr arac
Psihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenjaPsihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenja
dr arac
Motivacija - pregled razliitih aspekata
Motivacija - pregled razliitih aspekataMotivacija - pregled razliitih aspekata
Motivacija - pregled razliitih aspekata
Simonida Vukobrat
仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒
仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒
仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒
Anita Kliment
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeajiMentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremeaji
mamajana
仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳
仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳
仗仂亠仄亠舒亳 仍亳仆仂亳
snezanadjeric1
Predmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnostiPredmet i struktura licnosti
Predmet i struktura licnosti
Profpsiholog
Shizofrenija
ShizofrenijaShizofrenija
Shizofrenija
dr arac
Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...
Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...
Razumevanje stida u teorijama linosti i psihoterapiji/Understanding of shame...
Milica Tu邸up
Mentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolestiMentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolesti
Mina Obradovic
Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...
Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...
Sposobnosti kao osnov za integraciju u O.L.I. Integrativnoj Psihodinamskoj Ps...
Nebojsa Jovanovic
didaktika i pedagogija
didaktika i pedagogijadidaktika i pedagogija
didaktika i pedagogija
A. D.
Neuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-deceNeuroticna reagovanja-dece
Neuroticna reagovanja-dece
dr arac
Psihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenjaPsihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenja
dr arac
Motivacija - pregled razliitih aspekata
Motivacija - pregled razliitih aspekataMotivacija - pregled razliitih aspekata
Motivacija - pregled razliitih aspekata
Simonida Vukobrat
仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒
仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒
仂仗舒亢舒亠 仂仂弍舒 仂亳仄亳舒亠 亳从舒 仂 亟亳仄舒
Anita Kliment

More from Anita Kliment (20)

Adolescencija 1
Adolescencija 1Adolescencija 1
Adolescencija 1
Anita Kliment
舒亟仂仍亠亠仆亳舒
舒亟仂仍亠亠仆亳舒舒亟仂仍亠亠仆亳舒
舒亟仂仍亠亠仆亳舒
Anita Kliment
Detinjstvo gabriela-pal
Detinjstvo gabriela-palDetinjstvo gabriela-pal
Detinjstvo gabriela-pal
Anita Kliment
Detinjstvo
DetinjstvoDetinjstvo
Detinjstvo
Anita Kliment
Neorganski poremeaji spavanja
Neorganski poremeaji spavanjaNeorganski poremeaji spavanja
Neorganski poremeaji spavanja
Anita Kliment
Spavanje i poremeaji spavanja
Spavanje i poremeaji spavanjaSpavanje i poremeaji spavanja
Spavanje i poremeaji spavanja
Anita Kliment
Spavanje i poremeaji spavanja
Spavanje i poremeaji spavanjaSpavanje i poremeaji spavanja
Spavanje i poremeaji spavanja
Anita Kliment
Spavanje, snovi i hipnoza
Spavanje, snovi i hipnozaSpavanje, snovi i hipnoza
Spavanje, snovi i hipnoza
Anita Kliment
Teorije licnosti
Teorije licnostiTeorije licnosti
Teorije licnosti
Anita Kliment
53
5353
53
Anita Kliment
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Anita Kliment
Psihologija filogeneza
Psihologija   filogenezaPsihologija   filogeneza
Psihologija filogeneza
Anita Kliment
8a
8a8a
8a
Anita Kliment
8
88
8
Anita Kliment
Inteligencija
InteligencijaInteligencija
Inteligencija
Anita Kliment
Aids
AidsAids
Aids
Anita Kliment
inteligencija
inteligencijainteligencija
inteligencija
Anita Kliment
tehnike
tehniketehnike
tehnike
Anita Kliment

Psihoze

  • 2. Frojd je govorio da je zdrava linost ona koja mo転e da voli i gradi. Maslov je smatrao da je to samoostvarena linost. Psiholozi razliito odreuju 邸ta je psihiko zdravlje, odnosno koje su karakteristike zrele linosti. Ipak, veina se sla転e da su to sledee odlike : 1. Realistinost (u procenjivanju sebe i sveta) 2. Samokontrola (sposobnost upravljanja svojim do転ivljavanjima i pona邸anjem) 3. Samopo邸tovanje (prihvatanje sebe kao vredne i po邸tovanja dostojanstvene osobe) 4. Sposobnost za bliske odnose (sposobnost da se razvije zrela, stabilna emocionalna veza sa bliskim osobama, empatiju, tolerisanje razlika i realna oekivanja od drugih) 5. 貼elja za samoostvarenjem (ispoljava se kroz elan i entuzijazam u radu)
  • 3. NEKAD su se psihiki poremeaji delili na samo dve kategorije neuroze i psihoze. Neuroze su bile lak邸i psihiki poremeaji ije su zajednike odlike anksioznost, neprilagoenost i nezadovoljstvo. U psihoze su se svrstavali te邸ki psihiki poremeaji koji su dovodili do gubitka kontakata sa realno邸u i za koje bi bilo neophodno leenje. 1 . Neuroze (Anksiozni poremeaj i Somatoformni poremeaj) 2. Psihoze (Shizofrenija) 3. Poremeaji raspolo転enja (Depresija, Manija i bipolarni poremeaji) DANAS se psihiki poremeaji dele na :
  • 4. Poremeaji linosti uzrokuju dugotrajne obrazce unutra邸njeg do転ivljavanja i pona邸anja koji odstupaju od oekivanja dru邸tva u celini , koji su pro転imajui, kruti i stabilni tokom vremena i koji vode nelagodnosti ili lo邸em funkcionisanju. * Poremeaji poinju da se ispoljavaju najkasnije u adolescenciji ili ranom odraslom dobu, a nisu posledica zdravstvenih problema (mentalnih i fizikih), niti zloupotrebe droga, alkohola, lekova. Osnovni poremeaj je poremeaj strukture linosti, koji se ispolja va kroz poremeeno pona邸anje.
  • 5. Prvobitan naziv za osobu koja ima antisocijalni poremeaj linosti je psihopatska ili sociopatska linost. Osobe koje imaju ovaj poremeaj neosetljive su za oseanja drugih, ne po邸tuju moralne norme i pravila pona邸a邸anja, imaju nisku toleranciju na frustraciju, jako ispoljavaju agresiju te su neretko grubi pa i nasilni prema drugima, esto su poinioci krivinih dela, ne oseaju odgovornost za svoje postupke niti mogu da se korigiraju. Antisocijalni poremeaj linosti se naje邸e sree kod ubica, ratnih zloinaca, lopova, narkomana, huligana. Mogu se videti u kriminalistikim serijama i filmovima. Za te osobe je prihvatljiv i ispravan devijantan nain na koji misle, oseaju i postupaju. Zato se neretko obraaju za strunu pomo.
  • 6. Shizofrenija je jedan od najte転ih psihikih poremeaja, koji odlikuje razgradnja (dezorganizacija) gotovo svih fizikih finkcija opa転anja , mi邸ljenja, pamenja, emocija, motivacije , a ponekad i razgradnja jezika i motorike. Mi邸ljenje je poremeeno misli su nepovezane, skokovite, a govor besmislen. Uz to, mi邸ljenju dominiraju deluzije kao 邸to su ideje veliine, proganjanja , krivice i td. Na primer, osoba ima do転ivljaj da je bo転ansko bie ija je misija da spasi svet od propasti ili da su svi, pa ak i najbli転i, neprijatelji koji je stalno prate i sl. Drugi tipian simptom, halucinacije, javljaju se u svim ulnim modalitetima, al su naje邸e adutivne, kada osoba uje glasove koji joj govore 邸ta da radi. Osim poremeaja mi邸ljenja i opa転anja, shizofreniju odlikuje jo邸 mnogo drugih, kao 邸to su gubitak emocionalne osetljivosti i motivacije i td.
  • 7. Spreavanje - Prevencija. Time se bavi mentalna higijena. 1.Primarna prevencija- da se bolest ne pojavi 2.Sekundarna prevencija- da se bolest ne ponovi Leenje- najvi邸e se primenjuju: 1. Lekovi 2. Psihoterapija (individualna, grupna) Psihoterapijski pravci- psihoanaliza, ge邸talt, transakciona, bihevioralna psihoterapija, REBT, psihodrama...