Prezentacija koja obuhvata priu o emocijama zakljuno sa teorijama emocija do stresa. Bazira se na ud転beniku Biljane Milojevi Apostolovi a fotografije teorija emocija, i tabele sa znaenjima i znacima prepoznavanja emocija su preuzete iz ud転benika 貼arka Trebje邸anina.
Prezentacija koja je napravljena u korist predavanja o temi narkomanije.
Predavanja i edukacije su vr邸ene u osnovnim i srednjim 邸kolama u sklopu organizacije Kluba mladih Crvenog krsta.
Prezentacija koja obuhvata priu o emocijama zakljuno sa teorijama emocija do stresa. Bazira se na ud転beniku Biljane Milojevi Apostolovi a fotografije teorija emocija, i tabele sa znaenjima i znacima prepoznavanja emocija su preuzete iz ud転benika 貼arka Trebje邸anina.
Prezentacija koja je napravljena u korist predavanja o temi narkomanije.
Predavanja i edukacije su vr邸ene u osnovnim i srednjim 邸kolama u sklopu organizacije Kluba mladih Crvenog krsta.
Uvodna lekcija iz psihologije na prezentaciji. Mo転e se koristi i za gimnaziju II godina ali i je u転a i namenjena smeru turistiki tehniar. Pisana prema ud転beniku "Psihologija - za III i IV razred trgovinskih, ugostiteljsko-turistikih i 邸kola za line usluge" Kuzmanovi Bora i tajnberger Ivan, Zavod za ud転benike Beograd
2. Frojd je govorio da je zdrava linost ona koja mo転e da voli i gradi.
Maslov je smatrao da je to samoostvarena linost.
Psiholozi razliito odreuju 邸ta je psihiko zdravlje, odnosno koje su
karakteristike zrele linosti. Ipak, veina se sla転e da su to sledee odlike :
1. Realistinost (u procenjivanju sebe i sveta)
2. Samokontrola (sposobnost upravljanja svojim do転ivljavanjima i pona邸anjem)
3. Samopo邸tovanje (prihvatanje sebe kao vredne i po邸tovanja dostojanstvene
osobe)
4. Sposobnost za bliske odnose (sposobnost da se razvije zrela, stabilna
emocionalna veza sa bliskim osobama, empatiju, tolerisanje razlika i realna
oekivanja od drugih)
5. 貼elja za samoostvarenjem (ispoljava se kroz elan i entuzijazam u radu)
3. NEKAD su se psihiki poremeaji delili na samo dve kategorije
neuroze i psihoze.
Neuroze su bile lak邸i psihiki poremeaji ije su zajednike
odlike anksioznost, neprilagoenost i nezadovoljstvo.
U psihoze su se svrstavali te邸ki psihiki poremeaji koji su
dovodili do gubitka kontakata sa realno邸u i za koje bi bilo
neophodno leenje.
1 . Neuroze
(Anksiozni poremeaj i Somatoformni
poremeaj)
2. Psihoze
(Shizofrenija)
3. Poremeaji raspolo転enja
(Depresija, Manija i bipolarni poremeaji)
DANAS se psihiki poremeaji dele na :
4. Poremeaji linosti uzrokuju dugotrajne obrazce unutra邸njeg do転ivljavanja i pona邸anja
koji odstupaju od oekivanja dru邸tva u celini , koji su pro転imajui, kruti i stabilni tokom
vremena i koji vode nelagodnosti ili lo邸em funkcionisanju.
* Poremeaji poinju da se ispoljavaju najkasnije u adolescenciji ili ranom odraslom
dobu, a nisu posledica zdravstvenih problema (mentalnih i fizikih), niti zloupotrebe
droga, alkohola, lekova. Osnovni poremeaj je poremeaj strukture linosti, koji se
ispolja va kroz poremeeno pona邸anje.
5. Prvobitan naziv za osobu koja ima antisocijalni
poremeaj linosti je psihopatska ili sociopatska
linost.
Osobe koje imaju ovaj poremeaj neosetljive su za
oseanja drugih, ne po邸tuju moralne norme i pravila
pona邸a邸anja, imaju nisku toleranciju na frustraciju,
jako ispoljavaju agresiju te su neretko grubi pa i
nasilni prema drugima, esto su poinioci krivinih
dela, ne oseaju odgovornost za svoje postupke niti
mogu da se korigiraju.
Antisocijalni poremeaj linosti se naje邸e sree kod
ubica, ratnih zloinaca, lopova, narkomana, huligana.
Mogu se videti u kriminalistikim serijama i filmovima.
Za te osobe je prihvatljiv i ispravan devijantan
nain na koji misle, oseaju i postupaju. Zato se
neretko obraaju za strunu pomo.
6. Shizofrenija je jedan od najte転ih psihikih poremeaja,
koji odlikuje razgradnja (dezorganizacija) gotovo svih
fizikih finkcija opa転anja , mi邸ljenja, pamenja,
emocija, motivacije , a ponekad i razgradnja jezika i
motorike.
Mi邸ljenje je poremeeno misli su nepovezane,
skokovite, a govor besmislen. Uz to, mi邸ljenju
dominiraju deluzije kao 邸to su ideje veliine,
proganjanja , krivice i td. Na primer, osoba ima do転ivljaj
da je bo転ansko bie ija je misija da spasi svet od
propasti ili da su svi, pa ak i najbli転i, neprijatelji koji je
stalno prate i sl.
Drugi tipian simptom, halucinacije, javljaju se u svim
ulnim modalitetima, al su naje邸e adutivne, kada
osoba uje glasove koji joj govore 邸ta da radi.
Osim poremeaja mi邸ljenja i opa転anja, shizofreniju
odlikuje jo邸 mnogo drugih, kao 邸to su gubitak
emocionalne osetljivosti i motivacije i td.
7. Spreavanje - Prevencija.
Time se bavi mentalna higijena.
1.Primarna prevencija-
da se bolest ne pojavi
2.Sekundarna prevencija-
da se bolest ne ponovi
Leenje- najvi邸e se primenjuju:
1. Lekovi
2. Psihoterapija (individualna, grupna)
Psihoterapijski pravci- psihoanaliza, ge邸talt,
transakciona, bihevioralna psihoterapija,
REBT, psihodrama...