Grka, slu転beno Hellenistika republika, nalazi se u ju転noj Europi i ima povr邸inu od 131.940 km2. Zemlja je poznata po brdsko-planinskom reljefu, raznolikoj klimi i bogatoj povijesti, s Atinom kao jednim od najstarijih gradova svijeta. Stanovni邸tvo iznosi pribli転no 11 miliona, veinom Grci, dok dominantna religija je pravoslavlje.
Dokument razmatra osnovne pojmove i pripovjedake tehnike u epskoj knji転evnosti, ukljuujui kompoziciju, likove i vrste pripovjedaa. Prikazuje razliite naine karakterizacije likova, vrste epskih djela, te strukturalne aspekte poput fabule i si転ea. Takoer obuhvaa tehniku pripovijedanja, opisivanja, dijaloga i monologa, te vrste epike u stihu i prozi.
Mentalno zdravlje predstavlja stanje opeg blagostanja gdje pojedinac ostvaruje svoje potencijale i nosi se sa 転ivotnim stresovima. Problemi mentalnog zdravlja mogu dovesti do socijalne iskljuenosti, funkcionalne nesposobnosti i uzrokovati stigmatizaciju pojedinca. U Hrvatskoj su mentalni i neurolo邸ki poremeaji meu vodeim bolestima, a naje邸i uzroci hospitalizacije su poremeaji prouzroeni alkoholom, shizofrenija i depresivni poremeaji.
Morski ekosistemi imaju kljunu ulogu u kru転enju materije u biosferi. Oni su rezervoari vode, kisika, ugljen-dioksida i drugih elemenata neophodnih za 転ivot. Fitoplankton proizvodi veinu organske materije i oslobaa najvi邸e kisika. Organska materija se prenosi kroz lance ishrane do vrha trofike piramide. Bakterije na dnu okeana razla転u uginule organizme, a mulj
Dokument se fokusira na kemijske i tehnolo邸ke aspekte organske industrije, posebno u vezi s trigliceridnim uljima i mastima, njihovim sastavom i podjelom. Opisuje znaaj masnih kiselina, povr邸inskih aktivnih tvari, proces hidrolize te analizu sirovina i proizvoda. Takoer pru転a detaljne informacije o sastavnicama, svojstvima i kemijskim karakteristikama ulja i masti.
Dokument pru転a upute o umetanju multimedijskih sadr転aja u PowerPoint 2010, ukljuujui zvuk, video i flash animacije. Obja邸njava tri naina umetanja zvuka i videozapisa, kao i kori邸tenje web stranica za ugraivanje medijskih datoteka. Uz to, dokument nudi savjete za uspje邸no prikazivanje dijaprojekcija na raznim raunalima.
Dobijanje soli. Hemija.
As osmi邸ljen u saradnji sa nastavnicom hemije Tatjanom Miladinovi.
Kompletan as mo転ete preuzeti ovde:http://www.digitalnaskola.rs/konkurs/brojPrijavaPoPredmetuIRazredu/razred_8/Hemija/314.html
Priprema za prijemni ispiti: Test iz op邸te i neorganske hemijeEduka Centar
油
Test iz op邸te i neorganske hemije: PRIMERI pitanja sa prethodnih testova iz hemije na PRIJEMNIM ISPITIMA za upis na sledee fakultete i odseke: Farmacija, Medicina, Stomatologija, PMF-hemija, Tehnolo邸ki fakultet, Veterina. Autor: Eduka Centar, Novi Sad - jedina registrovana institucija u Vojvodini, specijalizovana za pripremu za prijemne ispite prilikom upisa na fakultete i u srednje 邸kole. Vi邸e o pripremnoj nastavi u Eduka Centru: http://www.eduka-centar.com/priprema.html
3. S o l i su
jonska jedinjenja, kristalne strukture
koja sadr転e pozitivne jone, katjone
metala (ili amonijum jon) i negativne
jone, anjone kiselinskog ostatka
+
Na
Cl
-
4. Soli se u prirodi mogu nai svuda
u rudama
u vodi
u 転ivim biima
5. Postoji vi邸e naina za dobijanje soli
metal + nemetal
metal + kiselina
bazni oksid + kiselina
kiseli oksid + baza
kiselina + baza
Reakcija izmeu kiseline i baze je
najva転nija od svih, naziva se
NEUTRALIZACIJA
6. Da se potsetimo : 邸ta su kiseline, najva転nijih
kiselina, njihovih formula, kiselinskih ostataka i
naziva njihovih soli.
Kiseline su jonska jedinjenja koja sadr転e
pozitivan jon vodonika i negativan jon
kiselinskog ostatka.
Najva転nije kiseline za nas su :
7. Najva転nije kiseline
Naziv kiseline
Formula kiseline
Kiselinski ostatak i
valenca
Hlorovodonina
(hloridna)
HCl
ClI
HLORIDI
Azotna
(nitratna)
HNO3
NO3 I
NITRATI
Sumporvodonina
(sulfidna)
H2 S
SII
SULFIDI
Sumporasta
(sulfitna)
H2 SO3
SO3
II
SULFITI
Sumporna
(sulfatna)
H2 SO4
SO4
II
SULFATI
Ugljena
(karbonatna)
H2 CO3
CO3
II
KARBONATI
Fosforna
H3 PO4
PO4 III
Naziv soli
FOSFATI
8. Valenca kiselinskog ostatka zavisi od broja atoma vodonika
u kiselini.
Hlorovodonina i azotna kiselina imaju po jedan atom
vodonika, one su jednobazne, a valenca njihovog
kiselinskog ostatka je jedan.
Sumporasta, sumporna, sulfidna i ugljena kiselina imaju po
dva atoma vodonika, one su dvobazne, a valenca njihovih
kiselinskih ostataka je dva.
Fosforna kiselina ima tri atoma vodonika, ona je trobazna,
a valenca njenog kiselinskog ostatka je tri.
9. Za graenje soli potrebne su nam pored kiselina i baze ili
hidroksidi. Da se potsetimo sada i njih.
Baze su, kao i kiseline, jonska jedinjenja koja sadr転e
pozitivan jon metala ili amonijum jon i negativan jon
hidroksidne grupe OH- . Broj hidroksidnih grupa zavisi
od valence metala.
M (OH)
n
gde je n valenca metala
Za nas, najva転nije baze su one koje grade alkalni i
zemnoalkalni metali :
LiOH, NaOH, KOH, Ca(OH)
2,
Mg(OH)
2,
10. ta se de邸ava u reakciji
NEUTRALIZACIJE
KISELINA + BAZA
SO + VODA
-kiselinski ostatak + metal
metal - kiselinski ostatak
11. Ili na konkretnim primerima
HCl + NaOH NaCl + H-OH
+
-
Jedan H iz kiseline se neutrali邸e sa jednom OH iz baze i nastaje jedan
neutralni molekul vode. Od ostataka baze ( katjon metala) i kiseline
(anjon kiselinskog ostatka) nastaje so.
H2 SO4 + 2 LiOH Li2 SO4 +2 H-OH
+
Sumporna kiselina sadr転i 2 H za iju neutralizaciju su nam potrebne
+
2 OH . Zbog toga smo ispred LiOH stavili koeficijent 2. Od 2 H i
2 OH nagradila su se 2 molekula vode. Od ostataka baze, 2Li i
kiselinskog ostatka sumporne kiseline, nastala je so Li2 SO4 .
12. Zakljuak
Mo転emo da zakljuimo da pri neutralizaciji
+
kiseline i baze, broj H mora biti jednak broju
OH koje u zavisnosti od kiseline i baze
izjednaavamo uz pomo koeficijenata. Koliko
+
ima parova H i OH toliko nastaje molekula
vode u proizvodu reakcije. Broj jona metala i
kiselinskog ostatka je tano onoliki koliko je
potrebno da se, po邸tujui pravila
valence, nagradi SO.
13. Kako soli dobijaju imena ?
Ime soli sastoji se od 2 rei prva je naziv
metala koji gradi so, a druga naziv kiselinskog
ostatka kiseline sa kojom je metal nagradio so.
Primer :
So Na i hlorovodonine kiseline zove se
NATRIJUM HLORID.
So K i fosforne kiseline zove se KALIJUM FOSFAT
14. Kako napisati formulu soli ?
Ako je ime soli NATRIJUM KARBONAT.
Zakljuujemo da se so sastoji iz Na koji je uvek
jednovalentan i ostatka ugljene ili karbonatne kiseline
koji je dvovalentan, jer karbonatna kiselina sadr転i dva
atoma vodonika. Formula e biti :
I
II
Na CO3 Na2 CO3
15. Jo邸 primera
Ako se so zove KALCIJUM NITRAT
Zakljuujemo da se so sastoji iz dvovalentnog
Ca i kiselinskog ostatka azotne kiseline koji je
jednovalentan, jer azotna kiselina ima jedan
atom vodonika, pa e formula biti :
II
I
Ca (NO3) Ca (NO3) 2
16. I jo邸 jedan primer
Ime soli je GVO貼E (III) SULFAT
Formula e biti
Fe2 (SO4)3
Jer nam broj tri u zagradi kazuje da je u ovom
jedinjenju gvo転e trovalentno, a kiselinski
ostatak sumporne kiseline je dvovalentan, jer
ova kiselina sadr転i dva atoma vodonika
17. Neke va転nije soli
Kuhinjska so ili natrijum - hlorid ili NaCl
Soda bikarbona ili natrijum hidrogenkarbonat
ili NaHCO3
Krenjak ili kalcijum karbonat ili CaCO3
Gips ili kalcijum sulfat ili CaSO4
Plavi kamen ili bakar(II)sulfat ili CuSO4