2. Poeci moderne arhitekture
Moderna arhitektura poinje sredinom 19. veka izgradnjom robnih kua,
administrativnih zgrada, 転eleznikih stanica, metroa, mostova direktno je
povezana sa industralizacijom i urbanizacijom modernih gradova. Moderna
arhitektura zasnivala se na upotrebi novih materijala pre svega gvo転a i
armiranog betona. Masovna proizvodnja elika od kamenog uglja omoguila
je revoluciju u upotrebi materijala, njenu ekonominost i otpornost matrijala.
Upotreba gvo転a, elika i armiranog betona omoguila je izgradnju visokih
graevina, premo邸enje ogromnih prostora i slobodno postavljenje zidova
nezavisno od skeleta graevine.
Upotreba gvo転a u arhitekturi prvi put se primenjuje u itaonici biblioteke
Sv. 貼enevjev u Parizu, a svoj trijumf imae u paviljonima za velike svetske
izlo転be: Kristalna Palata u Londonu 1851 i Ajfelova kula u Parizu 1889.
Upotreba novih materijala gvo転a i armiranog betona bie masovno
upotrebljena u obnovi ikaga nakon velikog po転ara.
4. Art Nouveau (Secesija)
Pokret koji se javlja na prelazu dva
veka u Evropi obele転ie epohu koju
mo転emo nazvati Belle Epoque
imae razliite nazive u zemljama
u kojima se razvijao. U Francuskoj i
Engleskoj zvae se Art Nouveau, u
Austriji Secesija (odvajanje), a u
Nemakoj Jugendstil po asopisu
Jugend. Karakteristika ovog
pokreta u arhitekturi ogledala se u
linearnoj ornamentici istonjake i
srednjevekovne umetnosti, ali i
prirodnim oranementima, naroito
i dizajnu enterijera, name邸taju,
predmetima od stakla i keramike
Oto Vagner, Zgrada Secesije, Be
5. Art Nouveau u Francuskoj i Velikoj
Britaniji
Hektor Gimar, Metro u Parizu
Makito邸, Glazgovska umetnika 邸kola
6. Antonio Gaudi
Antonio Gaudi tvorac je
katalonskog modernizma u
arhitekturi primenjujui
eksperimente u organskoj
arhitekturi. Na spomenicim Casa
Mila, Sagrada Familia, park Guelj
u Barseloni, on komponuje
neogotiku, organske oblike
rastinja sa iskustvima kovanog
gvo転a, svesno izbegavajui
prave linije, ravne povr邸ine i
simetriju.
8. Internacionalni stil u arhitekturi
Arhitektura u 20. veku izra転avala je industrijski i tehnolo邸ki napredak i
svoj meunarodni karakter. Arhitekte su bile povezane meunarodnim
izlo転bama, strunim asopisima, radom u eksperimentalnim centrima.
Osobenosti internacionalnog stila u arhitekturi su: funkcionalnost
graevine, upotreba novih graevinskih materijala pre svega upotreba
elika i armiranog betona koji diktiraju geometrijske oblike i dru邸tveni
karakter umetnosti
Jedan od osnovnih oblika internacionalnog stila je odstranjivanje noseih
zidova, Spolja邸nji zid postaje prozirna obloga od stakla ili neprozirna od
cigle i betona, sobzirom da ova obloga nema noseu funkciju, otvara se
mogunost za vi邸e prozora i vrata. Verikalni nosai graevine
uslovljavaju njenu pravougaonu ili kvadratnu pravilost, bez nagla邸avanja
centralne ose koja je postojala u arhitekturi istorijskih stilova. Estetska
vrednost nove arhitekture ne zasniva se vi邸e na dodatnoj dekoraciji, ve
na rasporedu povr邸ina-punih i praznih, prozirnih ili neprozirnih, sjajnih i
mat. U socijalnom smislu, moderna arhitektura se pokazuje pogodna za
masovnu i brzu stambenu izgradnju u velikim gradovima, jer koristi
standardne, a samim tim i jeftine elemente.
9. Frank Lojd Rajt
Jedan od prvih arhitekata
internacionalnog stila u
arhitekturi je Frank Lojd Rajt.
Njegova kua Robi u ikagu u
prerijskom stilukoji je svojim
horizontalnim linijama trebalo da
odgovara ravnici koja je okru転uje
i da se stope sa njom. Otvoreni i
zatvoreni blokovi, rasporeeni
oko sredi邸njeg dimljaka,
ostvaruju stalno pro転imanje
unutra邸njeg i spolja邸njeg
prostora.
Frank Lojd Rajt, kua Folinvoter
10. Valter Gropijus
Valter Gropijus projektovao je
uvenu zgradu sa radionicama
邸kole Bauhaus u Desau, iji je
on bio direktor. Krilo sa
radionicama pokazuje
pravougaonu pravilnost
graevine. Umesto noseeg zida,
tanki elini nosai omoguili su
stakleni za邸titni zid iza kojeg se
nalazi neprekidni enterijer
11. Eduar 貼aner-Le Korbizje
Najpoznatiji arhitekta 20. veka, slikaar, teoretiar i pedagog zaslu転an za
nastanak internacionalnog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge
stambene zgrade, stadione, muzeje i deo urbanistikih re邸enja za mnoge
gradove u svim delovima sveta. Njegovo ime vezano je za Indiju-grad
andigar i za Brazi, gde je radio na izgradnji nove prestonice Brazilije.
Stvorio je mnoge tekovine moderne arhitekture. Bavio se problemima
savremenog stanovanja i za njega se vezuje ideja da stanovi treba da budu
dostojni oveka tzv ma邸ina za stanovanje. est vitkih stubova
postavljenih na horizontalnoj 邸irini nose dva sprata koja su povezana.
Struktura se zavr邸ava ravnim krovom. Na ovome se zasniva filozofija kue
za stanovanje. Na ovom principu izgraene su Vila Savoje. vajcarski
studentski paviljon u Parizu i Jedinstvo stanovanja u Marseju. Njegova
najpoznatija graevina je hodoasnika crkva u Ron邸amu.