Kripto-Jevreji Balkana
skinuto sa https://wiki.royalfamily.ba/wiki/Kripto-Jevreji_Balkana#Kripto-Jevreji_u_vlasti_i_dru.C5.A1tvu_Balkana_danas:_rasisti.C4.8Dko_kadroviranje
stranica je u mnogim zemljama zabranjena, ne moze da se otvori, odavde iz srbije jos uvek radi
2. Evropa u ranom srednjem veku
Prodorom nomadskih plemena, padom Zapadnog rimskog carstva,
stvaranjem novih dr転ava i 邸irenjem hri邸anstva zapoinje period ranog
srednjeg veka. Promena demografske slike usledila je nakon prodora
nomadskih naroda koji su se me邸ali sa rimskim stanovni邸tvom, prihvatajui
hri邸anstvo i latinski jezik.
Umetnost ranog srednjeg veka mo転emo podeliti na:
I. Umetnost u doba seobe naroda
II. Karolin邸ka renesansa
III. Otonska umetnost
3. Umetnost u doba seobe naroda
Dolaskom nomadskih naroda
na evropsko tlo oni prihvataju
kasno antiku umetniku
tradiciju koja se razvijala na
teritoriji rimskog carstva
unosei elemente sopstvene
kulture. Nomadski narodi
naroito su razvili tehniku
obrade plemenitih metala i
dragog kamenja. Izraivali su
predmete malih dimenzija,
obino isignije i oru転ije na
kojima se esto nalaze
zoomorfni motivi (motivi
転ivotinjskih simbola) i
apstraktne vre転e.
4. Arhitektura u Doba Seobe naroda
Dolaskom nomadskih plemena na
Apeninsko poluostrvo razvija se
graditeljstvo koje preuzima ideje
ranovizantijske tradicije. U
Raveni ostrogotski kralj Teodorik
gradi mauzolej kojim 転eli da
poka転e svoju mo. Ovom periodu
pripada sauvana crkva Svetog
Donata u Zadru sagraena na
nekada邸njem rimskom forumu.
Graevina je kru転ne osnove sa
trodelnim oltarskim prostorom. S.
Donat u Zadru se mo転e uzeti kao
primer preromanike arhitekture
5. Irski misionari i iluminirani rukopisi
Ukra邸avanje bogoslu転benih knjiga i
biblija razvija se u ranovizantiskoj i
kasnoantikoj umetnosti.
Najpoznatija je iluminirana knjiga
ovog perioda je Beka geneza iz
IV veka. Ovu kasnoantiku tradiciju
razvie irski misonari u
manastirima na krajnjem
severozapadu Evrope. Iako su bili
udaljeni oni postaju sredi邸te kulture
u ranom srednjem veku. Iluminirani
rukopisi su ispisani kaligrafskim
tekstom, ali se istiu ornamenti na
naslovnim stranicama, zastavicama
i inicijalima. Najpoznatiji rukopis je
Knjiga iz Kelsa, oko 800 godine
6. Karolin邸ka renesansa
Karolin邸ka renesansa je termin koji
se povezuje sa idejom Ervina
Panofskog da je bilo vi邸e obnova u
toku istorije umetnosti. U ovom
periodu obnavlja se kasnoantika i
ranovizantijska tradicija. Ovo je
period koji se vezuje za uzdizanje
Franakog carstva u doba Karla
Velikog i njegovih naslednika.
Stupanjem na presto i kasnije
krunisanjem za cara 800 g., car
Karlo Veliki zajedno sa uenim
Ajnhardom poziva irske misionare
ime zapoinje veliki preporod
umetnosti nakon pada Rimskog
carstva. Osnivaju se manastiri u
kojima se prepisuju i iluminiraju
rukopisi. Plan manastira San Galen, rani IX vek.
7. Karlo Veliki osniva prestonicu u
Ahenu i odluuje da podigne
dvorsku kapelu po uzoru na San
Vitale u Ahenu i dvorsku crkvu S.
Sra i Vakha u Carigradu.
Dvorska kapela u Ahenu
sagraena je kao osmougaona
graevina sa westverkom na ulazu
i galerijama na spratu. Bogatu
dekoraciju u unutra邸njosti crkve
ine vi邸ebojna mermerna oplata.
Paletina-dvorska kapela u Ahenu
9. Karolin邸ka renesansa-iluminirani rukopisi
U vreme karolin邸ke renesanse
razvija se ukra邸avanje rukopisa,
sada dolazi do obnove figuralne
predstave, produbljuje se prostor i
scene pokazuju uticaj
kasnoantike i ranovizanstijske
tradicije
11. Otonska umetnost
Na temeljima Franake dr転ave u X
veku uzdi転e se otonska dinastija
koja svoja svoju mo uvr邸uje
dinastikim brakovima sa
vizantiskom princezama. Ovom
periodu pripada razvoj
arhitekture, predmetima od
slonovae i najpoznatije delo je
Geronov krst iz katedrale u Kelnu.
Preromanika arhitektura se
posebno razvija i najpoznatija
crkva je S. Mihaila u
Hildeshajmu, manastir Lor邸,
katedrala u pajeru.
13. Preromanike rute u Nemakoj
Katedrala u pajeru
http://visualdata.dw.de/specials/welterbe/index.php?lg=sr&site=videoShort&route=
r7&local=speyer
Manstir Lor邸
http://visualdata.dw.de/specials/welterbe/index.php?lg=sr&site=videoShort&route=
r7&local=lorsch
Hildeshajm Katedrala i Crkva Svetog Mihajla
http://visualdata.dw.de/specials/welterbe/index.php?lg=sr&site=videoShort&route=
r3&local=hildesheim